„Kada sam nakon tri mjeseca pomnog planiranja stala pred tu kuhinju, prva pomisao mi je bila – hoće li mi se ovo svidjeti i kasnije?“ – bila je rečenica s polu-razočaranjem u glasu koju je nedavno izustila jedna naša kolegica.
Mjesecima smo slušali njezine planove o dizajnu nove kuhinje koja je konačno došla na red i davali joj savjete iz vlastitog iskustva. Veselili smo se s njom kad god je našla neko rješenje u kojem bi pomirila svoje želje i ograničene mogućnosti prostorije, a kada bi majstor „blagoslovio“ njezinu ideju, veselju ne bi bilo kraja. Sve je pomno proučavala – od boja fronti, materijala, dizajna pločica do izdržljivosti sudopera, slavina i rasporeda elemenata. Korak po korak, uspjela je pronaći baš sve što je željela, ali kada je kuhinja napokon bila gotova, shvatila je da je napravila nekoliko ključnih grešaka koje su mogle biti izbjegnute. Primjerice, zaboravila je osigurati dovoljno skladišnog prostora za posuđe, što je rezultiralo neprestanim premještanjem stvari. Osim toga, utičnice za kuhinjske uređaje postavila je na nepraktična mjesta pa sada svaki put kad koristi mikser, mora isključivati aparat za kavu. Jedna od većih zamjerki bila je i odluka o otvorenim policama, koje su joj se činile kao odličan estetski izbor, ali su ubrzo postale magnet za prašinu.
Sve ove odluke možda se na kraju svega ne čine kao velike greške, ali kolegica je zaključila da bi sigurno uložila više truda u konzultacije sa stručnjacima. Da su savjeti profesionalaca zlata vrijedni, posebice kada želimo bezvremensku kuhinju, smatra i Nikolina Jelić, dizajnerica interijera i vlasnica dizajn studija Kubus.
- Prva velika greška kod osmišljavanja kuhinje, a mnogi je rade, jest ta što misle da mogu sve sami. Dobro je imati želje i ideje, ali u nekim se slučajevima one jednostavno ne mogu realizirati zbog niza razloga, bilo da je to premala prostorija, neravni zidovi ili ono što se isto često događa – ako klijent silno želi kuhinju koju je vidio na društvenim mrežama. Zato je i više nego poželjno razgovarati sa stručnjakom i vidjeti što on misli. Ne mora odmah projektirati cijelu kuhinju, ali može dati odlične savjete – ističe Jelić.
Kuhinje, dodaje Jelić, više nisu samo prostorije u kojima se priprema hrana, već mjesto druženja, rada i kuhanja iz zadovoljstva, a ne potrebe. Upravo zato je važno osmisliti kuhinju koja ne podliježe prolaznosti trendova, već u nama trajno izaziva „wow“ efekt, bez obzira na to koliko je godina prošlo. Pa, kako napraviti kuhinju koja će biti moderna i za 10,15 godina?
Funkcionalnost prije svega
Bezvremenska kuhinja, kaže Jelić, prije svega je beskompromisno funkcionalna jer što će vam kuhinja u kojoj je kuhanje muka, a ne zadovoljstvo? Zbog toga je prije svega potrebno osmisliti dobar layout, odnosno raspored elemenata i aparata, kako bi se koncept kuhinjskog trokuta što bolje uklopio.
- Kuhinjski trokut odnosi se na udaljenost triju glavnih točaka – štednjaka, hladnjaka i sudopera. Te tri točke trebale bi biti dovoljno blizu jedna drugoj kako bi dohvaćanje namirnica, njihovo pripremanje i kuhanje bilo što lakše i brže. Nekada je taj odnos stvarno trokut, nekad linija, a nekada se ne može realizirati pa se onda treba fokusirati na zone. Primjerice, ako volite kavu, zgodna ideja je kutak za kavu s aparatom, šalicama, posudicom za šećer i slično – kaže Jelić.
Kod funkcionalnosti, dodaje dizajnerica, treba misliti i na tehnologiju. Kako se ona ubrzano mijenja, uređaji su najčešće oni koji određuju formu kuhinje. Zato bi ona trebala biti osmišljena tako da se uređaji, kad zastare, mogu jednostavno zamijeniti. Pametna tehnologija, ističe Jelić, svugdje je oko nas i ne treba se je bojati.
- Neke od meni omiljenih „pametnih“ značajki, koje će zasigurno biti sve prihvaćenije i u narednim godinama, su drobilice otpada i ploče za kuhanje s integriranom napom. Amerikanci ih već desetljećima imaju u sudoperima, a sada su sve češće i u hrvatskim kuhinjama. Moji klijenti su u početku skeptični, ali brzo se uvjere da su praktične – ne morate više odvajati bio otpad, nema neugodnog mirisa i neće zaštopati cijevi jer se ostaci samelju praktički u kašu. Ploče s integriranom napom, pak, paru usisavaju prema dole pa se ne stigne dići. Zbog toga su vlaga i masnoća na elementima i zidovima stvar prošlosti – objašnjava Jelić.
Izdržljivi materijali
Odabir kvalitetnog materijala, govori Jelić, jedna je od ključnih stvari u koju bismo trebali uložiti ako želimo kuhinju koja odolijeva godinama. Prirodni materijali poput drveta, kaže dizajnerica, uvijek su odličan izbor, iako skuplji.
- Kada govorimo o ulaganju u materijale, bolje je više potrošiti na, primjerice, radnu ploču nego kuhinjske fronte. Jer na radnoj ploči svakodnevno pripremamo hranu pa je važno da je kvalitetna, izdržljiva, ali i estetski privlačna. Obično su najviše zastupljene radne ploče od iverala, compacta ili pak kamena – granita, mramora i kvarca. Međutim, prema mojem iskustvu, kamen nije baš otporan na udarce i toplinu koliko se možda čini, zato su bolja alternativa velike keramičke ploče jer se bolje održavaju i trajnije su. Osim toga, otpornije su na toplinu, rezanje i udarce u usporedbi s, primjerice, iveralom. Osim u kuhinji, sjajna su ideja i za druge prostorije – ističe Jelić.
Keramičke ploče velikog formata spajaju estetiku, funkcionalnost i održivost. Osim što su izrazito elegantne, s daškom luksuza, imaju i održivu komponentu što pridonosi njihovoj bezvremenosti. Keramičke ploče u ponudi Elgrada izrađene su od minerala na bazi porculana, zbog čega su dugotrajne i lako održive. Veliki formati omogućuju minimalan broj spojeva, čime se postiže sofisticiran, monolitni izgled prostora pa su idealne za moderne interijere.
Osim toga, u Elgradu su dostupne u različitim uzorcima, bojama i teksturama, uključujući imitacije prirodnih materijala poput mramora, granita, betona ili drveta. Tako je moguće ostvariti prirodan izgled bez održavanja koje zahtijevaju prirodni materijali, posebice u kuhinji i kupaonici.
Zbog otpornosti na habanje, toplinu i vlagu, keramičke ploče su idealne za višenamjenske prostore. Tako se mogu koristiti u kuhinji kao radne površine, na podovima ili zidovima kupaonice, pa čak i kao obloge fronte za namještaj.
Čiste linije
Keramičke ploče, kaže Jelić, odlikuju čiste, skladne linije koje su ključ bezvremenskog dizajna. No, ne bismo ih trebali poistovjećivati s minimalizmom, dodaje dizajnerica, jer je riječ o jednom od mnogih stilova koji se ne mora svakome svidjeti.
- Bezvremenski dizajn i stil nije isto. Dizajneri interijera imaju zadatak lijepo oblikovati određeni prostor, da se u njemu osjećamo ugodno, da svi elementi budu skladni, dok stil prilagođavamo preferencijama klijenta. Bezvremenski stil nije niti minimalistički niti klasični, već onaj koji u potpunosti odgovara nama, s odlikama funkcionalnog dizajna – kaže Jelić.
Dok se trendovi u dizajnu kuhinja stalno mijenjaju, neki elementi imaju potencijal dugovječnosti. Nikolina ističe kuhinje bez ručkica, gdje se sve otvara pritiskom, kao i zatvorene ormariće te dovoljno skladišnog prostora da možemo sve pospremiti na svoje mjesto kada ne kuhamo. Tako se stvara dojam jedinstvenog prostora bez „barijera“, dodaje dizajnerica Jelić. Kuhinja se tada može pretvoriti u radni prostor (primjerice kuhinjski otok) ili samo mjesto okupljanja.
Manjak skladišnog prostora jedna je od najvećih grešaka koju možemo napraviti kod planiranja kuhinja, nastavlja Jelić.
- Čak i ako nemate posebnu ostavu, osigurajte barem 30 cm prostora punom visinom ili čak samo police, bilo za namirnice ili posuđe. Ladice, izvlačne košare i kolone su puno bolje rješenje nego hrpa visećih elemenata. Tanjuri, lonci, zdjele pa čak čaše i šalice ne moraju se više trpati u ormariće jer su ladice puno praktičnije i preglednije u tu svrhu. Sve više ljudi voli tako organizirane kuhinje, a veće su im i potrebe pa trebaju i više prostora za pohranu – objašnjava Jelić.
Tamne boje nisu bauk
Da bi kuhinja bila oku dugoročno privlačna, ne mora nužno biti samo u neutralnim tonovima, govori Jelić. Iako je bijela boja najbolja u pogledu bezvremenskog dizajna, ne voli je svatko niti to treba očekivati.
- Bijela se provlači kroz sve stilove - suvremeni, klasični, minimalistički, ali nije mjerilo ljepote kuhinje, baš kao ni bež i boja pijeska. Ako volite tamnije nijanse, ne morate ih se odreći jer imate malu kuhinju. Pravilo da tamne boje nikako ne idu u male prostore ne drži vodu jer završni dojam ne ovisi o veličini neke prostorije, već o količini prirodnog svjetla. Čak i ako je kuhinja mala, ali ima veliki prozor, crne, tamnoplave ili tamnozelene fronte, u kombinaciji s radnim plohama s dekorom drveta ili mramora, itekako su dobrodošle. Izgledaju elegantno, luksuzno i uvijek moderno – smatra Jelić.
Pametno raspoređena rasvjeta
I na kraju, ali ne manje važno, jest kuhinjska rasvjeta. Iako je riječ o radnom prostoru, u njemu se ne bismo trebali osjećati kao u ordinaciji, napominje Jelić. Zato treba paziti pri odabiru jačine i boje rasvjetnih tijela.
- Topla, dobro postavljena rasvjeta ključna je za ugodnu atmosferu i praktičnost. U radnim zonama svjetlo treba biti dovoljno jako, a dobrodošla je i rasvjeta unutar ormarića. Nemojte zaboraviti ni dodatnu ambijentalnu rasvjetu poput LED traka ispod visećih elemenata. Može stvoriti poseban ugođaj u večernjim satima. Što se tiče boje svjetla, za kuhinju je optimalan raspon od 2700 do 3000 kelvina. Sve više od toga stvara hladan, čak i pomalo neugodan osjećaj – zaključuje Nikolina Jelić.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Elgrada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....