Žnjan-Pazdigrad dobio najbolju školu u Hrvatskoj

Riječ je o prvoj novoj školi sagrađenoj u Splitu od samostalnosti Hrvatske. Veliki je dobitak za četvrt u smislu javnih sadržaja .

Prva nova osnovna škola sagrađena nakon 25 godina u Splitu, OŠ ‘Žnjan - Pazdigrad’, ovjenčana je prošli tjedan glavnom strukovnom nagradom UHA-e, nagradom ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2017. godinu, a dobili su je arhitekti Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann, koji čine ured x3m.

Prvenstveno je ova škola suvremenog izgleda za taj dio Splita veliki dobitak u smislu javnih sadržaja kojih do sada nije bilo, i dobar primjer što urbanizam i arhitektura u suradnji s investitorom mogu napraviti za javno dobro. Naime, veliko i gusto sagrađeno naselje Pazdigrad ima tek nekoliko trgovina, kafića i šoping centar, mali dječji park, bez mjesta gdje se moglo dodati još nešto korisno za naselje, osim što je postojala osigurana parcela za školu i vrtić. Novom školom uz njene primarne funkcije kao obrazovne ustanove, stvoreni su za stanovnike i novi sadržaji jer su njeni terasasti krovovi s igralištima otvoreni za sve, dok će zeleni krov rastom zelenila postati javni park i školski vrt. Ovim je skočila vrijednost čitavog kvarta.

ZA 780 UČENIKA

- Na otvorenju škole prilazili su nam mnogi roditelji, tako mi je jedna gospođa rekla: ‘Od kada je došla škola konačno postoji razlog da se iz drugih dijelova grada dolazi u našu četvrt’. Kad je lani krenulo vrijeme upisa činilo se da neće biti puna đaka, no nakon otvorenja učenici su se tijekom čitavog polugodišta prebacivali iz drugih škola u novu. Interes je sve veći, tako da se nadamo kako će škola uskoro raditi u punom kapacitetu od 780 učenika - kaže Maja Furlan Zimmermann.

Želja arhitekata je bila da škola zaživi sa svojim okružjem i okoliš škole bude maksimalno otvoren. Prema proračunu četiri gornje ‘palube’ škole, koje su otvorene za javnost, veće su površine odnosno 12.100 kvadrata od same parcele velike 11.660 kvadrata na kojoj je sagrađena škola od 7800 kvadrata. Dakle, značajan nagib terena pretvoren je iz nedostatka u prednost, umnoživši prostor kompozicijom ploha koje se protežu jedna iznad druge.

- Kad vidite da se na krovu škole igra nogomet, a na pristupnom trgu voze bicikli i romobili, to znači da je prostor prihvaćen. Postizanje dopadljivog pročelja zgrade nije bio naš prioritet, vodila nas je prvenstveno ideja kako dati nešto i susjedstvu. Na pročelje od vidljivog - sirovog betona aplicirano je dizajnersko rješenje poznatog tipografa Nikole Đureka. Betonska pročelja i površine najprije su se svidjele mlađima, dok su neki učitelji i roditelji imali malo dužu fazu prilagodbe. Izborom betona napravili smo čvrstu, solidnu školu za mnogo godina, s fasadom koja je otporna na moguća oštećenja - objašnjava Mirko Buvinić.

BETON I HRAST

Vidljivi beton prisutan je i u unutrašnjosti škole, u kombinaciji s hrastom koji mu donekle daje toplinu.

- Znali smo da će prostorije škole uskoro ispuniti šarenilo dječjih crteža i radova, tako da je naše uređenje interijera neutralni paspartu s nekoliko akcenata u boji. Primjerice, pod obje dvorane je u zelenim tonovima, blagovaonica je plava, a pod atrija žut - kaže Mirela Bošnjak.

Arhitekti koje smo zatekli u entuzijastičnom raspoloženju nakon primljene nagrade i načina na koji je škola zaživjela sa svojim kvartom, ispričali su nam i da su đake viših razreda posebno oduševili ormarići koje su dobili u garderobi. U razini prizemlja škole vani se nalaze atletska staza i drugo igralište te rampa koja vodi na krov trodijelne dvorane, odnosno na gornje igralište.

Činjenica da nova škola u splitskom kvartu koji se postupno transformira iz poljoprivrednog suburbija u stambeno naselje nije projektirana samo kao mjesto edukacije već i kao središnji javni i rekreativni prostor kvarta u kojem je zajednički prostor eklatantno nedostajao, bila je važan faktor za njihovo osvajanje strukovne nagrade. “Dorađenim projektiranjem svakog pojedinog unutrašnjeg i vanjskog prostora i njihovih korelacija ova arhitektonsko-urbanistička struktura ‘društvenog standarda’ u kratko je vrijeme zaživjela kao prostor zajedništva i doslovno podigla društveni i urbani standard čitavom okruženju”, stoji o školi u obrazloženju nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.

Investitor objekta je Grad Split, a investicija je bila vrijedna 64 milijuna kuna. Nakon ovog poticaja bilo bi odlično i da se konačno krene u realizaciju gradnje vrtića, što je bio prvi plan i dio istog projekta.

Foto: Damjan Tadić/Hanza Media, Domagoj Blažević, Bosnić+Dorotić