Iako su među najskupljim kvadratima u Zagrebu, veliki stanovi u centru grada koji su na prodaju i više od godinu dana čekaju svog novog vlasnika. Vrijeme od stavljanja velikog građanskog stana s više od 130 četvornih metara u Donjem gradu u prodaju do predaje ključa u ruke, unatoč sporoj, ali postojećoj obnovi nakon potresa, sve je dulje.
Potvrdila nam je to Edita Kelečević, suvlasnica agencije REA nekretnine, koju već osam godina uspješno vodi s partnericom Ladom Romić Babić. Obje žive u centru Zagreba i imaju ured u Bauerovoj ulici, pa su dobro upoznate sa stanjem tržišta, ali i faktorima koji utječu na kvalitetu života u starogradnji u Zagrebu.
- U prosjeku, veliki stanovi prodaju se i do godinu dana, osobito ako su zgrade u kojima se nalaze loše održavane i neuređene. Na to utječu i drugi faktori, kao što su bučna cesta, tramvaj, sjeverna orijentacija, ali najviše utječe lokacija - nabraja Kelečević i dodaje da samo nekoliko mikrolokacija gdje se brzo prodaju, a to su na Zrinjevcu, u dijelu Tomislavca, u Masarykovoj i gornjem dijelu Gundulićeve ulice, zatim oko Hrvatskog narodnog kazališta te u posljednje vrijeme kvadrat oko Martićeve ulice.
Osim lošeg općeg stanja zgrade i vidnog neodržavanja, kazuje naša sugovornica, veliki su problem i prazni stanovi. Njih je u centru priličan broj, do vlasnika je nekad teško doći, a u ukupnoj slici narušavaju kvalitetu stanovanja u predmetnoj zgradi svojim nesudjelovanjem u obnovi, održavanju, neplaćanjem i drugim izbjegavanjima suvlasničkih obveza.
- Problem praznih stanova, koji su često kupljeni kao investicija ili su dio nasljedstva, jest to što su takvi stanovi često prazni i zapušteni pa posredno narušavaju kvalitetu života u zgradama, jer je teško stupiti u kontakt s vlasnicima kada se pojave problemi s instalacijama ili kada je potrebno prikupiti potpise za zajedničke projekte - kaže nam Edita.
Kako cijene općenito ne određuju samo stanovi jer je njih najlakše prilagoditi potrebama kupaca, već i sve ostalo navedeno, sadašnje visoke tražene cijene zanemaruju sve ove faktore pa najčešće ne budu niti realizirane.
- Zato što su stanovi najčešće precijenjeni od početka oglašavanja, dolazi do značajnih odstupanja između prodajne i oglašene cijene, a kod velikih kvadratura ta razlika može biti i do 20 posto. Moje je vlastito iskustvo s praznim stanovima da često negativno utječu na prodajnu cijenu drugih stanova u zgradama gdje se nalaze. Zapušteni, i s dotrajalom stolarijom i ulaznim vratima, ukazuju na nebrigu vlasnika, što otežava postizanje dogovora oko održavanja i obnove zajedničkih dijelova - otkriva nam Kelečević.
Kako doznajemo, u posljednje je vrijeme velika i razlika u potražnji između uređenih i neuređenih stanova. I to uređenih u smislu potpunog renoviranja, kada je učinjena i zamjena instalacija i obnova zidova te ugrađene nove podne obloge i nova stolarija.
- Takvi stanovi, koji su ‘ključ u ruke‘, prodaju se puno brže od onih kojima je potrebna adaptacija, jer su današnji kupci svjesni koliko je teško pronaći radnike i koliko adaptacija košta - pojašnjava naša sugovornica. Budući da i ona i njezina partnerica s kojom vodi REA nekretnine žive u strogom centru grada, među prvim su agenticama kojima se kupci stanova u centru obraćaju jer poznaju svaku ulicu i svaku zgradu, ali i svaku prednost i manu pojedine mikrolokacije.
- Stanovi u centru, osobito nakon potresa, najviše zanimaju ljude koji su oduvijek živjeli u centru i strance, i to naše ljude koji žive u inozemstvu i smatraju da će centar uvijek biti vrijedan, ili i sami žive u centru u svojim zemljama. Nažalost, dosegnuli su visoke cijene koje ne odgovaraju onome što kupci očekuju za taj novac - napominje ova agentica. S druge strane, odbija ih spora obnova i povećana briga oko same zgrade koja je sve veća što je zgrada starija.
Ako se takvoj visokoj cijeni stana dodaju prazan i godinama neprovjetren susjedni stan te nedostatak inicijative za obnovu, i ne čudi činjenica da godinama stoji u oglasnicima. Baš zato među najvažnijim faktorima ističe dobrosusjedsku suradnju koja onda podiže kvalitetu života i letvicu ulaganja u zajedničku zgradu.
- Moje je predviđanje da će centar grada uvijek biti vrijedan; arhitektura koja se više ne ponavlja i grandioznost tih stanova su neponovljivi. No, cijene starogradnje će rasti samo u zgradama koje će biti obnovljene i reprezentativnog izgleda - smatra Edita te dodaje da strogi centar mora biti slika grada, a da bi to bio, sve zgrade moraju se održavati, osobito fasade prema ulici.
- Dok stanari u takvim zgradama ne postanu svjesni toga, starogradnja u Zagrebu neće biti poželjna i na cijeni kao u drugim europskim gradovima - zaključuje.