PRESUDAN FAKTOR

Kupujete stan? Obratite pažnju na ovaj detalj, razlika u cijeni može se mjeriti u tisućama eura!

Piše:

Jelena Cvetko

Objavljeno: 10. veljača 2024. 08:00

Rijeka

/Shutterstock

Raspitali smo se o prednostima i nedostacima života u suterenu, na prvom, petom ili 16. katu

Pet glavnih kriterija za kupnju stana nije teško definirati: lokacija, mikrolokacija, površina, cijena i stanje nekretnine. No, na popis bismo svakako trebali dodati orijentaciju i, rekli bismo, poziciju unutar zgrade. Potonje, čini se, ima sve veću ulogu. Nadija Brnelić, iz riječke agencije Molo Longo, kaže kako se potencijalni kupci vrlo često odmah izjasne oko toga na kojem bi katu željeli kupiti stan, a to im je nerijetko i odlučujući faktor pri donošenju odluke.

- S obzirom na cijene nekretnina, mislim da im to nikad nije bilo važnije. Nekada su stanovi "pod pločom", odnosno stanovi na zadnjim katovima tipičnih riječkih peterokatnih stambenih zgrada bez dizala, bili znatno jeftiniji, pa su kupci pristajali na njih zbog privlačnije cijene. Međutim, danas se ne može reći da su ti stanovi i dalje jeftini, jer su cijene svih nekretnina jako skočile - kaže.

Dodaje kako više ništa ne stoji 1000 ili 1200 eura po kvadratu, pa čak niti sutereni, koje se često opisuje kao najnepoželjnije, a samim time i najpovoljnije stanove. Stoga kupci, ako već izdvajaju veliku količinu novca za kupnju stana, žele imati mogućnost odabira.

Cijene u Rijeci

Cijena kvadrata, kaže Nadija Brnelić, ovisi o mnogim faktorima - o mikrolokaciji i kvadraturi te, naravno, orijentaciji i uređenosti, odnosno opremljenosti. Može se reći da se cijene kvadrata u Rijeci kreću od 2000 do 5000 eura po kvadratu.
- Starogradnja se, okvirno, kreće od 2000 do 3000 eura po kvadratu, a novogradnja od 3500 do 5000 eura po kvadratu. Najskuplji su mali stanovi - kaže Nadija Brnelić.

Svaka etaža ima svoje prednosti i mane, a odabir ovisi o afinitetima, željama i potrebama kupaca, ali i o financijskim mogućnostima. Naime, razlika u cijeni stana, ovisno o tome nalazi li se u suterenu, na prvom, petom ili 16. katu, može se mjeriti u tisućama eura. Naravno, nije isto nalazi li se taj stan u zgradi s ili bez dizala, je li riječ o novogradnji ili starogradnji... Nadija Brnelić izlaže zanimljiv primjer...

- Ako uspoređujemo stan površine 50 kvadrata na prvom katu, u zgradi bez lifta, i stan iste površine na zadnjem, recimo, petom katu, u zgradi bez lifta, razlika u cijeni bit će i do 20.000 - 30.000 eura. Naravno, stan na prvom katu bit će skuplji - kaže.

Na području Rijeke, dodaje, najtraženiji su stanovi uvijek do drugog kata u zgradi bez lifta, ili do desetog kata u zgradi s liftom. Ovisno o tome koliko je zgrada visoka, najčešće se traži neka sredina.

Iako je Rijeka poznata po svojim neboderima, čini se da se potražnja smanjuje s višim katovima.

- Ako govorimo o neboderima, u mnogim razvijenim zemljama cijene stanova rastu što je viši kat, dok je kod nas obrnuto - ističe.

Situacija u novogradnjama s dizalom, kaže, nešto je drugačija, iako i tu najbolje prolaze stanovi u sredini zgrade ili u prizemlju, gdje se šire i na okućnicu, pa se dobiva privlačan način stanovanja, poput onog u kući, s vlastitim dvorištem. Suprotno očekivanjima, luksuzni penthousei su iznimka, a čine tek jedan posto ponude na riječkom tržištu.

U suradnji s agencijom Molo Longo, izdvajamo neke od prednosti i nedostataka stanova, ovisno o njihovoj poziciji unutar stambene zgrade.

(Naj)niži katovi

Takvi su stanovi (suteren, prizemlje) osjetno jeftiniji od onih na višim katovima. S obzirom na to da su blizu ulaza u zgradu, nije toliko važno ima li zgrada dizalo, a ujedno je i evakuacija u slučaju potresa ili požara brža. Veliki plus može biti blizina dvorišta, ili dio vanjskog prostora pripojen stanu. Ipak, takvi stanovi mogu imati nedostatak prirodnog svjetla, zbog malih prozora i probleme s vlagom. Treba znati da su domovi u razini tla prvi na meti provalnika, a u obzir treba uzeti i buku, kao i blizinu raznih životinjica koje ulaze izvana.

Kome se preporučuje kupnju stanja na najnižim katovima?

Takvi stanovi mogu biti idealni za starije osobe, osobe s kućnim ljubimcima...

Sredina zgrade

Prema mišljenju mnogih, stanovi na sredini zgrade najbolji su odabir za život. U njima ne morate brinuti o poplavama, prašini s ulice, velikoj vlazi, buci, nedostatku svjetla, ali ni o visokim režijama. Naime, uzmemo li u obzir da u većini stanova žive stanari koji griju svoje domove, toplina će automatski dolaziti i do onih koji se nalaze u sredini zgrade. Samim time, dugoročno se štedi na grijanju. No, u ovom slučaju ne možete računati na lagani unos namještaja ili brzu evakuaciju iz zgrade, a svakako je poželjno i dizalo u zgradi. Također, ako želite panoramski pogled na grad i potpunu odsutnost žamora s ulice, mogli biste ostati razočarani.

Kome se preporučuje kupnja stana u sredini zgrade?

Obiteljima sa starijom djecom, parovima, osobama koje žive solo, ili studentima koji dijele prostor s cimerima.

(Naj)viši katovi

Fascinantan pogled na grad i privatnost, glavne su prednosti života na najvišim katovima. U takvim je stanovima dovoljno svjetla, a nema ni buke s ulice, ni životinjica izvana. Stanari ne moraju brinuti oko provala, jer su one najrjeđe upravo ovdje. No, svakako treba računati na trošak rashlađivanja prostora ljeti. Još jedna očigledna mana je pristupačnost tih stanova - morate imati na umu mogućnost kvara lifta, koji će uvelike utjecati na kvalitetu života.

Kome se preporučuje kupnja stana na višim katovima?

Svim ljudima kojima je glavna prednost pri odabiru doma prekrasan panoramski pogled na grad te velika količina prirodnog svjetla.