Priuštivost nekretnina za mlade obitelji tema je koja iz godine u godinu izaziva polemike. Predlažu se razna idejna rješenja, zaziva se intervencija državnih i lokalnih vlasti u obliku financijske poluge onima koji ju ne posjeduju ili drukčije stambene politike. Kako doći do stana pitanje je koje mnoge mlade muči, a u razgovorima s nekima od njih čini im se da je to prije bilo jednostavnije. U prilog takvom mišljenju idu i današnje cijene kvadrata koje, iako se tržište malo usporilo, još uvijek ne pokazuju naznake značajnijeg pada. Istražili smo što mlada zaposlena osoba prosječnih primanja može kupiti u glavnome gradu.
Prema posljednjim podacima oglasnika Crozilla.com od ovog proljeća, prosječna tražena cijena kvadrata u Zagrebu iznosila je 3022 eura po kvadratu. Istovremeno, na prosječnu se zagrebačku plaću od 1500 eura na maksimalni iznos koji je 30 godina može dobiti 150.000 eura stambenog kredita, a što bi plaću ovakvog dužnika opteretilo za mjesečni anuitet od 730 eura.
Gotovo pola plaće
Banci bi, u tom slučaju, za 30 godina skupa s kamatom korisnik kredita platio oko 260 tisuća eura. Podaci su to iz Erste banke, uz napomenu da se radi o okvirnoj računici i puno toga ovisi o okolnostima svakog individualnog kreditnog zahtjeva, radi čega je za svakog klijenta najbolje uputiti se na informativni razgovor.
Ipak, nije ta cifra pretjerano promjenjiva, a slični su iznosi kredita koje će za ovu plaću ponuditi i druge banke na tržištu.
Pojednostavljeno i okvirno, 30 godina gotovo pola plaće odlazit će na stan od prosječno 49 kvadrata u Zagrebu, a češće i manji od toga ako je sređen do razine da ne traži ulaganja. Što sve ovo znači u praksi i kakav si konkretno stan u Zagrebu može kupiti samac s prosječnom plaćom istražili smo na temelju aktualne ponude stanova u prodaji. Budući da su tražene cijene nekih od oglašenih stanova i dvostruko veće ovisno o lokaciji, za iznos od 150 tisuća eura u Zagrebu se može kupiti stan od 30 do 60 četvornih metara.
Ovdje govorimo o, načelno, useljivim stanovima, sagrađenima od šezdesetih godina na ovamo, a koji su održavani ili renovirani. I niti jedan se interijerom ne bi mogao smjestiti u kategoriju luksuza.
Primjerice, 150 tisuća eura traži se u domaćem oglasniku za četrdesetak godina star jednosoban stan od 40 kvadrata na Jarunu, i dalje jednom od najtraženijih zagrebačkih kvartova. Slične su tražene cijene i ponuda i na širem trešnjevačkom području koje uključuje kvartove Knežiju i Srednjake, zatim na Trnju i Maksimiru.
Toliko se traži za četrdesetak kvadrata donekle dotjeranih stanova i na popularnom Kvatriću. Sve su ovo tražene lokacije na kojima se, za maksimalni iznos koji se u stambenom kreditu pojedinac s prosječnom plaćom može zadužiti, može danas kupiti oko 40 useljivih kvadrata. Ako je u proteklih 10 godina stan u potpunosti renoviran pa naknadna veća ulaganja nisu uopće potrebna i nalazi se na nekoj od traženijih lokacija ili u samom centru, kvadratura je još i skromnija pa se nerijetko ovaj iznos traži i za - garsonijeru.
Ima i novogradnje
Gdje se onda u Zagrebu za 150 tisuća eura može dobiti 50 i više kvadrata useljivog stana? Zapadno od centra to su lokacije poput Španskog, Malešnice, ali i Prečkog. Cijene do 150 tisuća eura za stanove od 50 i koji kvadrat više mogu se naći i u Podsusedu te Gajnicama.
Istočno, u oglasnicima se trenutno nude stanovi od 50 do 60 kvadrata po cijenama do 150 tisuća eura u Gornjoj i Donjoj Dubravi, Dupcu i sve napučenijim Sesvetama, a iako na prvu možda ne zvuči tako, svoje bi kvadrate za ovaj iznos ipak mogli ugrabiti i oni koji žele kupiti isključivo novogradnju.
Primjerice, u novozagrebačkom Blatu, koje u ovom trenutku djeluje kao jedno veliko, ali obećavajuće, gradilište.
Tamo je sada u fazi izgradnje i stambena zgrada investitora Begamont građenje u kojoj se nudi stan od 48 četvornih metara po vrlo konkurentnoj cijeni od 124.930 eura.
Riječ je o dvosobnom stanu u prizemlju trokatnice, a predviđeni rok za useljenje u njega je u 2025. godini te uz kupnju stana obvezno se kupuje i parkirališno mjesto i spremište, oba po cijeni od 990 eura po četvornome metru.
Ako pak plaća nije dostatna za ovaj iznos kredita, ili kupac želi zadužiti još više novca za veći ili skuplji stan, banke uglavnom nude mogućnost angažmana sudužnika.
U slučaju da isti također ima prosječnu zagrebačku plaću, skupa bi mogli na 30 godina podići značajno veći iznos.
- Svaki klijent koji predaje zahtjev za kredit može ponuditi kreditno sposobnog sudužnika koji odgovara za obveze dužnika na isti način i pod istim uvjetima kao i dužnik, što znači da odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obveze koje proizlaze iz ugovornog odnosa sve do potpunog podmirenja tih obveza. Pod pretpostavkom istih primanja sudužnika, mjesta rada i godina starosti, zajedno bi mogli podnijeti anuitet u iznosu od 1500 eura, što znači da bi na otplatni rok od 30 godina mogli podnijeti zahtjev za kredit u iznosu od ukupno 310 tisuća eura - objasnio nam je Dario Gabrić iz Erste banke na koji je način moguće doći do većeg kredita, s obzirom na to da cijene većih stanova debelo premašuju iznos koji se može ostvariti iz jedne prosječne zagrebačke plaće na maksimalan broj godina.
Dodatni izvori prihoda
Slični su uvjeti i ostalim bankama. Konkretno u Zagrebačkoj banci, iz koje su nam rekli kako bi u danom primjeru na plaću od 1500 eura u stabilnom zaposlenju i bez drugih zaduženja, njihov klijent okvirno mogao podići najviše 155 tisuća eura stambenog kredita, odnosno plaću opteretiti mjesečnim anuitetom od 748 eura na 30 godina. Banci, nakon 30 godina, vraća ukupno oko 270 tisuća eura.
- Stambeni krediti ugovaraju se uz zasnivanje založnog prava na nekretnini čija procijenjena vrijednost mora biti dostatna za osiguranje kredita. U slučaju da procijenjena vrijednost nekretnine nije dostatna, klijent može ponuditi i neku drugu nekretninu u zalog. Vezano uz kreditnu sposobnost, Banka nudi i mogućnost vrednovanja dodatnih izvora prihoda pored plaće od redovnog rada, u slučaju da ih klijenti imaju - poručuju iz Zagrebačke banke koje su dodatne mogućnosti za povećanje odobrenog iznosa stambenog kredita za njihove klijente.
