Ručno rađeni tepisi koji ukrašavaju domove imućnih Hrvata

Kako tepih postaje umjetničko djelo i što se zapravo događa od trenutka kada ga neki dizajner, arhitekt ili slikar zamisli do trenutka kada se smjesti na pod u svoj svojoj raskoši, samo su neka od pitanja na koje smo odgovore dobili u tvornici Saga Saga tepisi u Zagrebu. Riječ je o proizvođačima top kvalitetnih hrvatskih tepiha, unikatnih i ručno rađenih po želji kupca od najkvalitetnije novozelandske vune, prirodne svile i viskoze.

Za njih su tepihe izradili poznati hrvatski dizajneri, grafički dizajneri, arhitekti i umjetnici. Prekrasni bijelo-sivi tepih s patentnim zatvaračem napravljen je prema zamisli dizajnerice Anamarije Brkić, majstorica tapiserije Latica Ivanišević zamislila je tepih u plavim tonovima, produkt dizajnerica Željka Kavran s glagoljičkim natpisom "Ako nije od srca, onda je lažno", a dizajner Boris Ljubičić osmislio je golemi tepih s likom pikseliziranog Tita. Arhitektica Petra Sučić Roje zamislila je "sag s dušom", a scenograf, cvjećar i slikar Saša Šekoranja svoje je slike pretočio u tepihe. Industrijska dizajnerica Maja Mesić potpisala je tepih s etno elementima. Najneobičniji radovi nastali su kao djelo kreatora Jurja Zigmana koji je za Saga Saga tepihe napravio atraktivnu kolekciju.

- Proces izrade započinje tako da se na okvir rastegne platno koje je osnova za tkanje tepiha. Na platnu se iscrtavaju konture tepiha koje projektor projicira prema ranije napravljenoj skici. Drugi je način da se konture iscrtavaju prostoručno. Dizajneri to često naprave neposredno prije izrade tepiha - kaže nam Velimir Kalamiza, direktor tvornice Saga Saga tepisi, kojeg smo posjetili u njihovom pogonu. Nakon što je tepih nacrtan, odabiru se boje i počinje izrada ručnom tafting mašinom - linijski ili u frku.

- Pri čistim i oštrim prijelazima boja radi se linijski što znači da stroj prolazi red po red u zadnjoj liniji. Želimo li dobiti postupni prijelaz iz jedne boje u drugu, bez oštrih rubova boje, tada tepih radimo u frku - dodaje on.

Pričamo što se dalje događa u procesu nastanka njegovih tepiha. Imaju paletu s više od 130 boja, koja izgleda kao male čupave kockice s uzorcima, a moguće je i napraviti novu boju za tepih - prema uzorku, bez obzira na vrstu materijala. Svaka boja prolazi kroz poseban proces pri čemu se slijede ranije pripremljene recepture. Prva je faza kompjutorska obrada miješanja više boja kako bi se dobila željena boja i nijansa. Slijede probe bojanja u laboratoriju, a nakon postizanja željenog rezultata pristupa se bojanju vune.

- U procesu izrade tepiha bojanje je vrlo bitno. Svaka vuna namota se na štrene i stavlja na posebne stalke koji se uranjaju u stroj za bojanje. Tijekom procesa dodaju se sastojci koji čuvaju kvalitetu vune i pospješuju vezivanje boje na vunu - objašnjava Velimir Kalamiza.

Kad posebni stroj premota obojenu vunu sa štrena na konuse - vuna je spremna za izradu tepiha. Potom se tepisi dalje izrađuju ručnim pištoljem ili tafting mašinom. U veluru ili šišanoj tehnici, objašnjava nam, koristi se zračni pištolj koji reže niti prilikom izrade svakog čvora dok se u bukle tehnici koristi pištolj koji svaku vunenu nit zatvori te se ona ne reže. Važnu ulogu imaju i posebne škare za šišanje visine tepiha. U završnoj fazi, doradi, koristi se stroj za šišanje većih ravnih površina, a manji za urezivanje detalja i rubova.
Tepisi dobivaju i zaštitu od moljaca i grinja, ali i od sunca, odnosno ultraljubičastih zraka.

- Na kraju, potrebno je tepih ošišati posebnim strojem, a kad su detalji na tepihu izrazito naglašeni, potrebno ih je dodatno istaknuti mašinom za urezivanje - rekao je Kalamiza.

No kako je u njegovom životu krenulo s tepisima? Zašto se odlučio na proizvodnju tih unikatnih proizvoda, pitamo.

- Slučajno, kako se to zna dogoditi u životu. Mi smo se kao tvrtka otprije bavili doradom tekstila, bili smo vješti i u bojanju tkanina, a onda sam se igrom okolnosti upoznao s proizvodnjom ručno rađenih tepiha taftanjem i zaljubio se u to. Prepoznao sam velike mogućnosti koje takva proizvodnja omogućuje, od kreativnosti, unikatnosti... Kako sam bio u sličnom poslu, bojanje vune nam je bilo lako moguće, imali smoinfrastrukturu - kaže Kalamiza, koji je posao s tepisima pokrenuo prije 16 godina.

S vremenom su posložili posao, okupili dizajnere, ali im to sve do 2008. godine nije bio primaran posao. Tada se u tvrtki odlučuju na razvoj i tog dijela posla i osnivaju Saga Saga tepihe.

- Razmišljali smo u kojem smjeru razvijati našu priču. Ideja je bila da tepih nije dizajnerski ekskluzivno pravo samo produkt dizajnera ili arhitekta, a htjeli smo i pokazati da nije 2D nego 3D u izražavanju želja, opcija... Potom smo napravili uži izbor stručnjaka različitih profila koje smo zamolili da za nas izrade kolekciju i predlože svoje vizije tepiha. U svemu tome mnogo nam je pomogla arhitektica Petra Sučić Roje - kaže V. Kalamiza.
Kada su ih kontaktirali, bilo je raznih reakcija, ali svi su se odazvali. Dizajner Boris Ljubičić javio im se nakon nekog vremena s prijedlogom Tita.

- Lako je bilo pikselizirati Tita na monitoru računala, ali je bilo otvoreno pitanje kako će to izgledati na tepihu. Sto strahova za nas koji smo to trebali prenijeti. Konačno, kad smo ga završavali, popeo sam se na lojtre da bolje vidim tepih jer je velikih dimenzija, 7x5 metara, fotografirao ga i ugledao Tita. Takav je, iz daljine se prepozna da je riječ o Titu, a iz blizine malo teže - kaže Kalamiza.

Taj je tepih i danas kod njih i povremeno se izlaže na izložbama Borisa Ljubičića.
Napravili su prije deset godina i golemi tepih za Predsjedničke dvore, sa slikom Kornata, težak 270 kilograma i dugačak 5x11 metara. U suradnji s najpoznatijim arhitektima i dizajnerima interijera sudjelovali su u opremanju mnogih vila i rezidencijalnih objekata u Hrvatskoj i svijetu.

U Saga Saga tepisima nude mogućnost i kupcima da nacrtaju svoj tepih. U razgovoru s dizajnerom oni mogu objasniti svoje želje te nastaje idejno rješenje.

- Proizvodimo isključivo po narudžbi, po želji kupaca. Problem nam nisu bilo kakvi oblici, bilo kojih dimenzija, a sve radimo od najkvalitetnije vune, prirodne svile ili viskoze. Godišnji plan proizvodnje nam je 1200 četvornih metara, jer se ne želimo baviti masovnom proizvodnjom, svakom našem kupcu posvećujemo maksimalnu pažnju jer su naši tepisi unikati - kaže Velimir Kalamiza.

Unatrag par godina, kako kaže, nude i ručno čvorane tepihe od prirodne svile, vune i viskoze.
U posljednje vrijeme intenzivno rade na osvajanju tržišta Slovenije, Austrije i Njemačke gdje također postižu sve bolje rezultate.

- Želja nam je u sljedeće dvije godine postati jedna od vodećih tvrtki u regiju za proizvodnju svih vrsta ručno rađenih tepiha od prirodne svile, vune i viskoze, a koji se proizvode isključivo prema narudžbi i željama kupca - rekao je Kalamiza.