Bezbrojne su zdravstvene dobrobiti planinarenja – bolja ravnoteža, bolje raspoloženje, povećana snaga i poboljšanje zdravlja srca samo su neke od prednosti aktivnosti na otvorenom. Uz brojne parkove i šume za istraživanje u Hrvatskoj postoji mnogo mogućnosti za zdravu i zabavnu avanturu u prirodi. Osim ako vam užitak ne poremete krvopije - krpelji. Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.
Nemojte paničariti! Od upotrebe jakih sredstava protiv insekata do nošenja odgovarajuće odjeće otporne na krpelje i odabira najboljeg mjesta za šetnju, postoji mnogo načina da ih spriječite da vas zaskoče kad se najmanje nadate, a temelje se na istraživanjima koja su objavili stručnjaci. Napokon, uz ove pametne savjete, možete prestati brinuti o krpeljima na svom pješačenju!
Zašto su krpelji loši?
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji, i na čovjeka se najčešće prihvaća, je tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.
Gdje žive krpelji?
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.
Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima, savjetuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Koristite jak repelent protiv insekata
Nemojte se ustručavati kada je u pitanju repelent za insekte! Odaberete proizvod s jakim sastojcima kao što su DEET, IR3535, pikaridin, para-mentan-diol (PMD) ili ulje limunskog eukaliptusa. Rezultati će se razlikovati ovisno o tome koliko vremena ćete biti vani i koje insekte želite otjerati (tj. samo krpelje ili želite dodati komarce?). Nakon što odaberete repelent, točno slijedite upute. Također, nemojte koristiti ulje limunskog eukaliptusa ili proizvode koji sadrže para-metan-diol na djeci mlađoj od 3 godine.
Odjeća u bijeloj ili svijetloj boji
Krpelji se vole družiti u visokoj travi, držeći se za vrh oštrice samo trećim i četvrtim parom nogu. Prema CDC-u, oni tada ispruže svoj prvi par nogu kako bi se popeli na svog sljedećeg domaćina. Ako ne želite da to budete vi, budite oprezni što nosite na planinarenju. Mnogi stručnjaci savjetuju odabir bijele ili svijetle odjeće kako biste uočili krpelje prije nego što se probiju do vaše kože. Mnogi su krpelji sićušni i teško ih je vidjeti, pa vam lagana odjeća olakšava prepoznavanje.
Čak i Američko planinarsko društvo tvrdi da odjeća svjetlije boje može privući manje krpelja. Međutim, mala studija (bilo je samo 10 sudionika) objavljena u Scandinavian Journal of Infectious Diseases otkrila je suprotno, zaključivši da odjeća tamnih boja privlači manje krpelja. Bez obzira na to tko je u pravu, jasno je da nošenje svjetlijih boja olakšava uočavanje jezivih gmizavaca svih vrsta. Ako se odlučite za tamniju odjeću, budite posebno oprezni prilikom provjere jer je vjerojatnije da su krpelji kamuflirani.
Nosite odjeću otpornu na krpelje
Kad smo kod odjeće, ključno je odabrati najbolju odjeću otpornu na krpelje. Duge hlače i majice dugih rukava pomoći će vam da zaštitite kožu od ugriza. Krpelji nisu gimnastičari. Ne skaču i ne lete, ali vole puzati. Ako imate izloženu kožu (poput gležnja), oni će otići tamo i popeti se na toplo, vlažno mjesto (mislite na pazuh, kosu i prepone). Spriječite ih tako da uvučete duge hlače u čarape.
Sljedeće, zataknite majicu dugih rukava u struk hlača. Nikakva mala stvorenja neće moći ući tamo nakon što eliminirate pristup koži. Na kraju dodajte par visokih, gumenih čizama ili kožnih planinarskih čizama. Što ste više pokriveni, manja je vjerojatnost da ćete kući stići sa slijepim putnikom. Bonus bodovi ako svoju odjeću prethodno tretirate permetrinom kako bi bila otporna na krpelje.
Zaštite glavu
Iako svi znamo da se krpelji vole skrivati u visokoj travi, mogu se naći i na drveću i grmlju. To znači da vaša kosa može novi dom krpelja ako se krpelj nađe u blizini dok vam valoviti pramenovi vijugaju na povjetarcu.
Nošenje šešira, marame ili nekog drugog pokrivala za glavu može pomoći u zaštiti vašeg tjemena i kose od neželjenih posjetitelja. Još jedan dobar savjet: zavežite svoju dugu kosu. Iako krpelji neće pasti s drveća u skorije vrijeme (više vole ostati nisko, gdje se mogu popeti na domaćine poput miševa ili vjeverica), uvijek je bolje biti spreman i učiniti kosu i glavu neprivlačnima u slučaju da su u iskušenju da ugrizu to područje.
Pazite kuda hodate
Budući da krpelji obično žive u dugim vegetacijskim i šumovitim područjima, najbolje je kloniti se tih područja dok hodate. Umjesto toga, držite se središta pješačkih staza kako biste ograničili svoju izloženost područjima krpelja. Ako hodate uz rub staze, veća je vjerojatnost da ćete se očešati o grmlje ili visoku travu, koja bi mogla biti puna krpelja koji čekaju savršenog domaćina — vas! Ne možete odoljeti toj neistraženoj stazi kroz šumu? Da, moglo bi biti uzbudljivo upustiti se u avanturu izvan staze, ali izložit ćete se riziku od potencijalnog lijepljenja krpelja.
Za one koji ne žele ostaviti tragove tijekom planinarenja, držanje sredine staze spriječit će oštećenje vegetacije ili organizama koji žive sa strane. Nećete biti u opasnosti od oštećenja terena ako ostanete u središtu označene staze. Kad dođe vrijeme za pauzu, mudro odaberite mjesto za odmor. Nemojte sjediti usred zarasle livade s travom. Umjesto toga, sjednite na veliki kamen ili balvan usred čistine kako biste uklonili rizik od ugriza. Također, izbjegavajte naslanjanje na drvo. Nakon što ustanete kako biste nastavili planinarenje, provjerite nemate li sitnih privjesaka.
Budite oprezni tijekom kampiranja
Prilikom postavljanja kampa odaberite otvoreno područje daleko od vegetacije. U osnovi tražite od stvorenja da dijele vašu vreću za spavanje ako podignete šator na polju prekrivenom visokom travom. Dok se držite podalje od mjesta na kojima ima krpelja, smanjujete rizik od ugriza.
Stavite odjeću u sušilicu
Prema intervjuu provedenom s izvanrednom profesoricom Jean Tsao i objavljenom na web stranici MSUToday Sveučilišta Michigan State, planinari bi trebali svoju odjeću staviti u sušilicu odmah nakon povratka kući. Rekla je da je 10 minuta na visokoj temperaturi dovoljno da ubiju krpelja. Studija objavljena u časopisu Ticks and Tickborne Diseases potvrdila je ovu informaciju. Istraživači su otkrili da je samo šest minuta sušenja odjeće zaražene krpeljima na visokoj temperaturi dovoljno da ubije krpelja.
Iako se pranje odjeće u vrućoj vodi može činiti kao još jedan učinkovit način ubijanja krpelja, to nije tako. Istraživanje koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a pokazalo je da krpelji mogu preživjeti putovanje kroz perilicu rublja u toplim i hladnim uvjetima. Kada je entomolog koji je vodio istraživanje stavio proučavane krpelje u sušilicu na sat vremena na visokoj temperaturi, svi su uginuli. Nemoj se još previše uzbuđivati. Više od polovice krpelja Lone Star koje je entomolog stavio u sušilicu na postavku "Bez grijanja" preživjelo je iskustvo. Jedna trećina jelenjih krpelja koji su se motali po sušilici bez grijanja također je preživjela. Za ponijeti? Bacite svoju odjeću (i svu opremu koju možete) u sušilicu na najmanje šest minuta, ili još bolje, 10, na visokoj temperaturi kako biste ubili sve krpelje koji se zalijepe za nju.
Istuširajte se
Nakon što stavite odjeću u sušilicu, krenite pod tuš. U svom intervjuu za MSUToday, profesorica Tsao preporučila je planinarima da se pod tušem provjere ima li krpelja unutar dva sata od hodanja. Ovaj savjet ponavlja i Služba za šume američkog ministarstva poljoprivrede, koja savjetuje ljudima da se "okupaju ili istuširaju što je prije moguće nakon ulaska u kuću (po mogućnosti unutar 2 sata)". To bi moglo isprati krpelja koji se još nisu pričvrstili i pomoći planinarima da otkriju druge koji su se možda uvukli pod kožu.
Provjerite sebe (i svoje ljubimce)
Kao što je gore spomenuto, jedno od najboljih mjesta za provjeru ima li krpelja je pod tušem. CDC preporučuje korištenje zrcala za provjeru cijelog tijela. Neka od omiljenih mjesta na kojima se mogu naći je kosa i vlasište, unutar i oko ušiju (uključujući i onaj topli, presavijeni dio blizu vrha), pazuhe, prepone, između nogu, oko struka, unutar pupka i iza koljena. Ostala mjesta za pregled su između nožnih prstiju, oko prsa i na leđima.
Niste sigurni što tražiti? Neki krpelji su super maleni i teško ih je uočiti, posebno ako imate tamne dlake na rukama, nogama, torzu ili leđima. Vrlo pažljivo potražite tamnu mrlju ili kvrgu. Nimfa može biti mala tek nešto više od 1 mm, dok dobro uhranjena odrasla ženka krpelja može mjeriti do 1 cm. Sada je vrijeme da provjerite svog ljubimca. Trljajte noge duž njihovog krzna, pipajući male neravnine. Prema CDC-u, popularna mjesta za ugrize krpelja na životinjama uključuju uši (unutar i oko njih), ispod ovratnika, na ili blizu kapaka, na ili oko repa, između i ispod nogu (sprijeda i straga), i između nožnih prstiju.
Savjeti za vađenje krpelja
Ako ste strastveni planinar ili jednostavno volite kampirati, vjerojatno je vrijeme da investirate u alat za uklanjanje krpelja. Oni su obično prilično jeftini i imaju mali urez na jednom kraju za uvlačenje oko krpelja. Nakon što je krpelj unutar zareza, pažljivo povucite alat u suprotnom smjeru, držeći ga u ravnini s kožom. Time se sprječava gnječenje i uklanja se cijeli krpelj, pa je rizik od infekcije manji. Također, jednako će dobro poslužiti i fina pinceta. Na svojoj web stranici, CDC preporučuje da pincetom uhvatite krpelja što bliže koži. Zatim povucite prema gore s "ravnomjernim pritiskom". Piše ne trzati ili okretati krpelja, što može uzrokovati da se usta odlome i ostanu unutra.
Nemojte gnječiti krpelja prstima, spalite ga ili stavite na njega proizvode poput vazelina ili laka za nokte. Zbog toga krpelj može ispuštati slinu u kožu. Nakon što ga uklonite, operite ruke i mjesto ugriza isperite sapunom i vodom ili alkoholom. Stavite krpelja u alkohol, omotajte ga trakom, stavite u zatvorenu vrećicu ili posudu ili ga bacite u WC školjku. Ako ste zabrinuti da se neka bolest prenijela, spremite krpelja (u vrećicu) i odnesite ga liječniku ili ga pošaljite poštom u ustanovu za testiranje krpelja na provjeru. Posjetite liječnika ako razvijete bilo kakve simptome.
