Kako sagraditi kuću od prirodnih materijala?

Zbog čega svaka osoba ne bi imala mogućnost izgraditi si kuću bez prevelike investicije i teške mehanizacije, ali zato od prirodnih materijala koji se nalaze u njenom okruženju?!

Na tu temu i o prednostima takvih objekata smo razgovarali sa Sinišom Pocrnčićem, predstavnikom prirodnog graditeljstva iz Hrvatske na Balkan Earth konferenciji o zemljanoj arhitekturi održanoj nedavno u gradiću Titelu u Vojvodini. Jer Pocrnčić gradi kuće od prirodnih materijala, konkretno od drva, slame i gline, te održava radionice i edukacije kojima želi popularizirati takav način gradnje.

Konferencija koju je organizirala novosadska arhitektica Dragana Kojičić, specijalistica za zemljanu arhitekturu i predsjednica Kluba finih zanata, je važna jer je okupila predstavnike zemalja regije i predstavila što se događa po pitanju gradnje prirodnim materijalima, s naglaskom na zemlju i tradicijsku gradnju - kaže hrvatski predstavnik na konferenciji i dodaje:

- Znanja o gradnji zemljom u zadnjih više od pola stoljeća su zatrta i izgubljena. No, javlja se nova generacija mlađih ljudi koja ta znanja vraća natrag u život. Dio njih se odlučuje za konzervatorske poslove i obnovu tradicijskih kuća koje imaju svoju povijesnu vrijednost, a dio na gradnju kuća od prirodnih materijala kao novih rješenja za moderno i zdravo stanovanje, posebno s obzirom na to da se svake godine povećava svijest o potrebi za energetskom učinkovitošću i za korištenjem prirodnih i zdravih materijala. Velike korporacije i krupni kapital se time gotovo i ne bave - napominje naš sugovornik - jer su to jeftini materijali s kojima može raditi gotovo svatko.

PREDNOST

Znanja o gradnji prirodnim materijalima se generiraju kroz naše entuzijastičke projekte gdje otkrivamo nove tehnike. U suradnji s arhitektima i drugim stručnjacima građevinske struke uspijevamo pronaći i nove načine kako da se te tehnike počnu upotrebljavati u stanogradnji i modernoj gradnji zgrada - rekao nam je Pocrnčić.

Predavači s Balkan Earth konferencije redom žive u kućama od prirodnih materijala i za druge grade iste. Među njima su prof. dr. arhitektonskih znanosti Gernot Minke iz Njemačke, koji je bio glavna zvijezda događaja u Titelu, zatim Dejan Spasović, predstavnik Makedonije, i naravno naš Siniša Pocrnčić koji je svoju kuću prije osam godina sagradio na Kordunu. Površine je 120 kvadrata prizemlja i visokog potkrovlja.

Koje su prednosti gradnje prirodnim materijalima?

- Za kuću tog tipa ne trebaju visoko sofisticirani alati, strojevi i industrijski proizvedeni materijali. Sagradio sam je od materijala koji sam našao u krugu dva kilometra oko gradilišta, i to od drva, dasaka koje sam kupio u obližnjoj pilani, zemlje koju sam iskopao na mjestu gdje sam gradio, te slame koju sam kupio od lokalnih seljaka. Tako su troškovi materijala bili izrazito niski. U radovima je sudjelovao i prijatelj Goran Brumnić Mex. Trebalo nam je između četiri i pet mjeseci da napravimo objekt spreman za useljenje - odgovara Pocrnčić.

Dodaje da je prednost drvenih kuća u tome što su otpornije na potrese nego one s armirano-betonskim konstrukcijama.

- Moja kuća je specifična po tome što je drvena konstrukcija, koja nosi krov, odvojena od zidova. Tako se u slučaju potresa vibracije prenose samo na konstrukciju, a ne i na zidove. Kuća koju smo izgradili je energetski učinkovitija od većine onih komercijalno izgrađenih, pa čak i od onih koji su prošle energetsku obnovu. Kad je ljeti bilo 42 stupnja Celzijeva, u ovoj kući je bez sustava hlađenja bilo 26, što je razlika od 18 stupnjeva za koju inače, da bi je dobili i u energetski obnovljenim objektima, morate imati klima-uređaj. Isto tako smo bez problema prezimili kada je vani bilo minus 26 stupnjeva Celzijevih, s jednom klasičnom peći na drva od pet kilovata kojom smo grijali prostor od 120 kvadrata - objašnjava Pocrnčić.

Kuća sa zidovima od slame izvedena po pravilima gradnje, a to je da je materijal dovoljno komprimiran i da je ožbukan s obje strane, je izuzetno otporna na požar. Unutar takvog zida od slame, bez obzira na to što je ona zapaljiv materijal, nema dovoljno kisika koji bi podržavao gorenje. Testovi koji su rađeni u državama zapadne Europe, gdje je građenje sa slamom postalo već komercijalna metoda, su pokazali da takvi zidovi mogu izdržati temperaturu od dvije tisuće stupnjeva dva i pol sata bez vidljivih vanjskih oštećenja, što je izuzetno dobar rezultat u usporedbi s većinom modernih komercijalnih materijala koji se u današnje vrijeme koriste u gradnji.

Pocrnčić je svoju kuću legalizirao u periodu kada je država to svima omogućila.

TEHNOLOGIJA

- Trenutna regulacija gradnje kuća od bala slame je još uvijek siva zona, jer ne postoje propisi koji to striktno propisuju, iako bi se oni mogli donijeti u roku par mjeseci do godine dana. Zato moramo smišljati različite načine kako bismo riješili taj problem. Među ostalim uvozimo slamu iz Češke, Njemačke, Austrije, Francuske, Engleske i drugih zemalja u kojima postoje certifikati za taj materijal, jer gradnja njime je tamo popraćena zakonskom regulativom. Ne treba govoriti kako je suludo što moramo uvoziti slamu.

- U Hrvatskoj takvi certifikati ne postoje jer to nekima nije u interesu. Naime, dozvoljavanjem da se kuće grade na takav način bi dio prihoda izgubile građevinske tvrtke i tvrtke koje prodaju prefabricirane materijale. Proces ishođenja certifikata bi trebao biti u interesu države koja brine za svoje građane ispred interesa velikih korporacija. Taj proces je također izrazito skup i nema nekoga tko bi podmetnuo leđa - kaže naš sugovornik.

- Tehnologija građenja s prirodnim materijalnima, koji nisu iz uvoza, u Hrvatskoj još uvijek nije razvijena. Sada gradnja takvih objekata zahtijeva jako puno fizičkog rada koji osjetno diže cijenu kvadrata. Zbog toga otvaram tvrtku koja će modernizirati tehnike građenja prirodnim materijalima i time smanjiti udio ljudskog rada. Tada će cijena takvog kvadrata osjetno padati - ističe Pocrnčić.

O prednostima kuća izgrađenih od prirodnih materijala mnogo je govorio arhitekt Gernot Minke, koji je do umirovljena radio kao profesor na Sveučilištu u Kasselu u Njemačkoj, gdje je vodio istraživački laboratorij za eksperimentalne građevine.

- Iako sam 14 godina u mirovini, i dalje sam vrlo aktivan i vodim radionice i edukacije, posebno u Latinskoj Americi. Tamo su jako zainteresirani za gradnju zemljom, slamom i bambusom, te za gradnju zelenih krovova. To su teme kojima sam se bavio u 40-ak svojih istraživanja, tijekom 40 godina rada na sveučilištu - predstavio nam se glavni predavač na Balkan Earth konferenciji, te istaknuo:

POSJETITELJI

- Zemlja i nepečene cigle su veoma zdravi materijali za gradnju kuća jer upijaju višak vlage iz zraka. Tako za primjer u mojoj kupaonici nakon dugog tuširanja nikada nema više od 75 do 80 posto vlage jer je upiju zidovi. To je važno jer se zbog toga, za razliku od modernih kupaonica, ne stvaraju one crne linije između pločica, a radi se o gljivici aspergillus negro koja je jako opasna za respiratorni sustav.

U Hannoveru i pokraj Berlina je izgradio dva dječja vrtića od prirodnih materijala, te je jedan upravo završio u Čileu.

Nakon tri mjeseca što je boravila u tom novom vrtiću u Hannoveru, jedna djevojčica više nije imala simptome astme - ispričao je Gernot Minke.

Konferenciju je pratilo preko stotinu posjetitelja iz svih dijelova svijeta. Među njima je bila arhitektica Flavia Iulia Matei, inače Rumunjka koja deset godina živi u Austriji.

- Specijalizirala sam se za socijalnu arhitekturu. Radim na humanitarnim projektima gradnje kuća koje su financijski pristupačne mnogim ranjivim zajednicama. Radi se o romskim zajednicama, onima koje se bore protiv siromaštva, segregacije i svih oblika socijalnih i prirodnih katastrofa. Zemlja je u takvim slučajevima prvi građevni materijal i u mnogim državama je besplatan - kaže Rumunjka koja je bila dio organizacije “Arhitekti bez granica”.