Nekad garaža, danas savršen dom. Kako? Imamo odgovore!

Svatko tko posjeduje garažu posvjedočit će da mu u mnogočemu olakšava život. Za početak, ako ima automobil ili čak više njih ne mora, poput mnogih, dugo kružiti oko svoje zgrade ili kuće i nadati se da će ovaj put imati sreće i pronaći slobodno parkirališno mjesto. U ovom slučaju dovoljno je bezbrižno se dovesti doma i odmah se parkirati na svoje, sigurno slobodno mjesto. Da ne govorimo o tome da će vaš automobil ovdje biti mnogo sigurniji i zaštićeniji od lopova i teških vremenskih neprilika nego što je to slučaj na otvorenom parkirališnom mjestu. Za one kojima parking nije imperativ, garaža također može puno biti od pomoći, i to kao npr. skladište nepotrebnih stvari.

Kojih? Pa, recimo, starog madraca koji ste zamijenili novim, ali vam je žao baciti ovaj prvi jer "će negdje i nekome još možda negdje poslužiti", ili derutnog radnog stola od pravog drva koji se više ne uklapa u vašu sliku idealno uređenog doma, ali je vrijedan jer ga imate oduvijek, darovali su vam ga roditelji, njima njihovi roditelji i tako ukrug. Nemojmo zaboraviti i olakotnu mogućnost pospremanja brojnih dječjih igračaka i stvari kojima u protivnom zatrpavate već sigurno nedovoljno velik životni prostor.

Mogli bismo sada govoriti unedogled o plusovima posjedovanja garažnog prostora, ali danas smo odlučili malo proširiti ovu zanimljivu temu i istražiti što se događa poželimo li prenamijeniti garažu u stambeni (ili javni) prostor. Sigurni smo da ste po časopisima, novinama i inozemnim portalima često nailazili na priče o nekoj takvoj stambenoj transformaciji. Istina, vani je to puno veća praksa nego kod nas, ali daleko od toga da ne postoji. Razgovarali smo s arhitektom Brankom Krčumom iz arhitektonskog ureda A.1.B.K., koji je bio zadužen za projekt transformacije poluruševne garaže od 20 kvadrata u modernu kuću u splitskoj Radunici, i s arhitektom Arminom Mešićem iz studija Fo4a Architecture koji stoji iza projekta dizajna i uređenja trgovine Life according to Kawa u Dubrovniku.

Radi se o trgovini koja u prekrasnom ambijentu nudi razne proizvode, nakit, odjeću i modne dodatke, začine, sireve i slatkiše, pa sve do namještaja i ukrasa koji služe za opremanje i dodatno osvježavanje izgleda doma ili poslovnog prostora. Vrijedi napomenuti da je ovaj suvremeni prostor nekad bio skladište tj. garaža. Inače, Armin Mešić potpisuje i projekt uređenja prostora u Hamburgu gdje je od postojeće radionice/garaže napravljen mini bistro zdrave hrane. Sve ove nabrojane sjajne primjere makeovera garaža u fascinantne moderne prostore plus još brojne druge možete vidjeti na stranicama (od 28 do 43), a samo za časopis D&D ovi iskusni arhitekti otkrili su na što sve trebate pripaziti odlučite li se na jedan ovakav zahtjevni stambeni makeover, koji su naj veći izazovi, u čemu si možete olakšati, a u što je potrebno uložiti više novca... Bez obzira na to što mislili o ovoj temi, morate priznati da je trend prenamjena garaže u stambene prostore zapravo jako fora. Mi se nadamo da će se popularizirati još više i da garaža neće biti samo lokacija broj 1. u životu kao što je to bila Amazonu, Appleu, Disneyju, Googleu, Nirvani, Ramonesima, Buddy Hollyju... koji su svi svoj uspješni put počeli u garaži, nego da će mnogima postati i poželjna lokacija za život u kojoj će beskrajno uživati. Pa krenimo.

- Stanovanje je inače jako fleksibilno, bilo da govorimo o privremenom stanovanju u hotelima, apartmanima i sličnom ili o stanovanju općenito. Kad kažem fleksibilno, mislim na to da ne treba zadovoljiti neke zahtjevnije tehničke uvjete kao što to moraju prostori neke druge namjene tipa restorani, vrtići, škole, bolnice itd. Drugim riječima, lakše se može prilagoditi u postojećim prostorima koji izvorno nisu bili stambeni. Međutim, ipak postoje određeni bitni uvjeti koji se moraju ispuniti, a to je dotok svježeg zraka i dnevnog svjetla, i treba osigurati minimalne uporabne površine koje se kod stambenih prostora mogu dovesti do ekstremnih minimuma i mogu se preklapati, ali svakako ih u određenoj mjeri treba poštovati.

Garaže su često smještene u suterenu ili podrumu zgrade ili u neposrednoj blizini prometnice i stoga bi kod prenamjene garaže u stambeni prostor svakako trebalo dobro analizirati koliko je ta garaža pogodna i sigurna za stanovanje kako u konačnici ne bismo dobili tamnicu, s direktnim izlazom na prometnicu, u kojoj nitko ne želi boraviti - pojašnjava arhitekt Branko Krčum i dodaje da za prenamjenu garaže u zasebnu stambenu jedinicu svakako prije svega treba ishoditi građevinsku dozvolu, čak i ako se postojeća garaža ne ruši. - Čim dolazi do povećanja broja stambenih jedinica, treba ishoditi građevinsku dozvolu.

Građevinska dozvola se izdaje na temelju glavnog projekta, a sadržaj glavnog projekta ovisi o konkretnom slučaju i obuhvatu planiranih radova. Svakako će vam trebati arhitektonski projekt, u većini slučajeva i projekt elektroinstalacija, projekt vodovoda i kanalizacije, možda i statički proračun ako se mijenja nosiva konstrukcija same garaže itd. Nakon ishođene građevinske dozvole može se pristupiti gradnji. Za građevinske radove je najbitniji dobar uigrani tim izvođača da bi se spriječila bilo kakva kašnjenja s radovima, odudaranja od projekta... U konačnici nakon završetka građevinskih radova ishodi se uporabna dozvola na osnovi koje se nova stambena jedinica može upisati u vlasnički list - nabraja arhitekt Krčum. Njegov kolega, arhitekt Armin Mešić objašnjava kako je kod ovakvih projekata možda najvažnija stavka, bilo da je riječ o prenamjeni u stambeni ili poslovni prostor, kvalitetno izvedeni radovi na sanaciji garaže i pripremi prostora koji su optimalni za stanovanje i boravak.

- Svakako najzahtjevniji dio je izvođenje građevinskih radova. To je ujedno i najskuplji dio svake rekonstrukcije i dio koji najdulje traje - slaže se s njim arhitekt Branko Krčum koji savjetuje da se, čim odlučite prenamijeniti garažni prostor u stambeni, obratite arhitektu koji će utvrditi je li takva rekonstrukcija uopće moguća i isplativa za tu specifičnu situaciju te sukladno tome napraviti projekt koji zadovoljava i potrebe investitora i pravila struke i zakone Republike Hrvatske. Arhitekt B. Krčum naglašava da je gotovo svaka transformacija garaže u prostor za život ili rad drugačija priča, i to ponajprije zato što svaka zgrada ima svoje specifičnosti i probleme.

- No, za primjer u nekoj prosječnoj garaži u Hrvatskoj svakako bi trebalo dodati toplinsku izolaciju na vanjske zidove, na pod bi najvjerojatnije trebalo također dodati toplinsku izolaciju te estrih i novu završnu oblogu poput parketa, keramike ili nešto treće. Budući da su garaže relativno male po površini, i to najčešće za jedan automobil, rjeđe za dva i/ili više, trebalo bi izvesti što manje novih pregradnih zidova da se sačuva neka pristojnija kvadratura barem u dnevnom prostoru buduće stambene jedinice. I svakako najbitnije je garažna vrata zamijeniti ulaznim vratima i prozorima, i to po mogućnosti što većima da se osigura što više dnevnog svjetla.

Ako iznad garaže nije zatvoreni prostor poput kata kuće, odnosno ako garaža ima ravni ili kosi krov, najvjerojatnije će trebati i na njemu postaviti dodatnu toplinsku izolaciju, eventualno i hidroizolaciju ako postojeći krov prokišnjava. Ukratko, treba poboljšati vanjsku ovojnicu zgrade da se osigura adekvatna toplinska izolacija i da se poboljša hidroizolacija ako se u postojećoj garaži pojavljuje vlaga i/ili voda, ili iz tla ili s krova - priča arhitekt Krčum iz ureda A.1.B.K. Naše sugovornike upitali smo i kako se u ovakvim slučajevima rješavaju problemi s provođenjem cijevi te stavljanjem u uporabnu funkciju WC-a i kuhinje. - Ako to prostor i instalacije dopuštaju, pristupa se izradi kuhinje i WC-a.

Iako je u većini slučajeva najbolje imati WC koji je odvojen međuprostorom, ako je to izvedivo. Instalacije se mogu prilagoditi potrebama klijenata i usuglasiti s dispozicijom koja je planirana u projektu - ističe arhitekt Armin Mešić. Zapravo instalacije vodovoda i kanalizacije kod prenamjene garaže su najmanji problem, tvrdi arhitekt Krčum, i to zato što se garaže gotovo uvijek nalaze u prizemlju zgrade ili podrumu, a tada nemate problema izvesti novi spoj na temeljnu kanalizaciju. Naravno, sve opet ovisi o postojećim instalacijama, ali se uz manje ili više kopanja kanalizacija može uspješno riješiti.

- Dovodne cijevi za vodu nisu problem, one se štemaju u pod i u zidove, a ako se izvodi novi estrih, onda se samo polažu na postojeći pod na koji kasnije ide estrih koji pokrije cijevi - kaže B. Krčum. A što je sa stilom uređenja u garažama koje su prošle zahtjevne prenamjene u stambeni ili radni prostor?

Postoji li neki stil koji baš nije najbolji odabir? Može se li se uopće bitno pogriješiti? - Kako se svaki projekt radi po potrebama investitora, tako se i samo uređenje planira prema afinitetima investitora. U pravilu, najbitnija je dobra tlocrtna organizacija prostora, i to je onda sigurna podloga na koju se mogu primijeniti razni stilovi uređenja interijera, od minimalizma, sada jako popularnog industrijskog stila, shabby chica itd. Moje je mišljenje da ne postoje neka pravila u odabiru stila uređenja, jer tu svakako vrijedi ona da su pravila tu da se krše, a uostalom da se ne krše, nikad se ne bi pojavljivali neki novi stilovi i trendovi. U svakom slučaju, ako se napravi kvalitetan projekt i kvalitetno izvedu svi građevinski radovi, ne bi trebali postojati nikakvi problemi u prostoru. Ono što bi se moglo više okarakterizirati kao nedostatak jest mala kvadratura tih prostora, ali to je nešto čega ste svjesni od početka.

Garaža od 20-30 kvadrata neće postati baš luksuzni stan od 120 kvadrata, no naravno opet sve ovisi o konkretnoj situaciji. Isto tako velika je mogućnost da garaža nema dobru orijentaciju prema suncu, ali to se donekle može poboljšati dobrim projektnim rješenjima. Prednost takve preobrazbe je svakako to što ste od garaže koju možda i niste koristili toliko puno i aktivno dobili stambeni prostor i pritom najvjerojatnije prošli jeftinije nego da kupujete stan u okruženju vaše postojeće nekretnine - objašnjava arhitekt Branko Krčum, kojeg smo pitali i zašto je u inozemstvu "normalno" prenamijeniti garažu u stambeni prostor, a kod nas još uvijek to nije takva praksa. Pa ne bih baš koristio izraz normalno, nije ni da se u inozemstvu garaže baš tako često prenamjenjuju, niti je to jednostavan zahvat.

Stvar je u tome da je u velikim svjetskim gradovima jako teško naći slobodnu parcelu u užem ili širem centru grada, a eventualno ako i postoji takva parcela, najvjerojatnije je preskupa. I stoga se u velikim gradovima nastoji iskoristiti svaki kvadrat zemljišta koji postoji ili se nastoji prenamijeniti ono što se toliko ne koristi u nešto korisnije. Mi u Hrvatskoj nemamo gradova tih veličina i još uvijek nemamo tolike probleme s nedostatkom građevinskog zemljišta. Doduše, imamo problema s nedostatkom građevinskog zemljišta na određenim lokacijama, ali u cjelovitoj slici to još uvijek nisu tako veliki problemi. Iako su nam centri gradova u pravilu dosta gusto izgrađeni, periferija koja im gravitira još uvijek nije toliko daleko i toliko nepristupačna, a i većina ljudi radije razmišlja o proširenju postojeće kuće ili nadogradnji nego o prenamjeni garaže, što je svakako za kvalitetu života i bolje.

No polako se ta svojevrsna precijenjenost zemljišta počela pojavljivati i kod nas, pogotovo u starim jezgrama turističkih gradova kao što su Split i Dubrovnik, gdje se zna da i najmanji prostor u staroj gradskoj jezgri donosi sigurnu zaradu. Samo što je u nas ta pojava još relativno malih razmjera, jer su stare gradske jezgre prilično male, tako da je, gledamo li ukupnu sliku grada, mali postotak tih najtraženijih nekretnina u kojima se jedino ovakvi zahvati poput prenamjene garaže i isplate, jer na nekim parcelama koje nisu unutar ovih najtraženijih i najfrekventnijih zona veća je vjerojatnost da ćete ili već imati dovoljno veliku parcelu za proširenje kuće ili da ćete moći kupiti stan iste kvadrature ili čak nešto veći u toj zoni - iskreno objašnjava arhitekt Krčum. Njegov kolega, arhitekt Armin Mešić smatra pak kako je moguće da razlog manjka primjera prenamjene garaže u stambeni prostor u regiji leži u konzervativnom načinu razmišljanja u našim podnebljima.

No, i kod nas polako dolazi do značajnih promjena i ljudi sve više angažiraju arhitekte i dizajnere tražeći stručno mišljenje i usluge na projektima adaptacije poslovnih prostora i garaža. Nakon izrade idejnog projekta i predstavljanja koncepta svaki klijent dobije jasniju sliku i intenzivira se želja za investiranjem, što je ključno da bi se projekt doveo do kraja - priča A. Mešić. Zanimalo nas je i koja je okvirna cijena ovakvih pothvata. - Nezahvalno je davati fiksnu cijenu za adaptacije jer nam postojeće stanje diktira vrstu intervencije i samu investiciju. Usudio bih se reći da se u prosjeku za 550 eura po kvadratu može napraviti kvalitetna adaptacija u Hrvatskoj. Primjerice, cijene u Bosni i Hercegovini su znatno niže i iznose 300 eura po kvadratu.

Uzmimo kao primjer da je u nekom projektu riječ o garaži površine 20-ak kvadrata i da se nalazi tik uz stambeni objekt. Za početak je potrebno snimiti postojeće stanje i sagledati u kakvom se stanju nalazi garaža. Točnije, za početak posvetimo pozornost krovu garaže koji ima betonsku ploču i iznad toga termoizolaciju s pokrovom od lima. Ako kojim slučajem nemamo kvalitetan pokrov i ne zadovoljavamo norme termoizolacije, potrebno je izmijeniti slojeve krova i osigurati kvalitetnu izolaciju s pokrovom. Nadalje, u većini slučajeva na podu se nalazi zaribani beton ili ferobeton, keramika i slično. Zato se mora na podu pripremiti sve potrebne slojeve (hidroizolacija, estrih i ostalo) i predvidjeti podno grijanje za novi adaptirani prostor. Zidove garaže potrebno je izolirati termoizolacijom ako prethodno ona nije postavljena. Željene nove otvore na objektu također treba predvidjeti u skladu s projektom. Obratiti pažnju na ulazna vrata (rolo, sekciona vrata) koja se uklanjaju, gdje se nakon toga zidaju novi otvori kao što su vrata i klasični prozori sa zidanim parapetom od 100 cm. Ovakav ulazni dio se može tretirati na više različitih načina, kao što je potpuno ustakljenje ili kombinacija s ulaznim vratima i staklenom stijenom i slično. U interijeru na osnovi sheme rasvjete (pozicija rasvjetnih tijela na zidovima, stropu i podu) i rasporeda elektrouređaja potrebno je pripremiti elektroinstalacije.

To podrazumijeva razvod potrebnih kabela po planiranim površinama i priprema razvodne kutije. Pregradne zidove potom treba uskladiti s projektom, tj. ako želimo odvojiti manji prostor kao što su kuhinja ili WC, rade se pregradni zidovi u izvedbi - zidani zid (opeka, gips-kartonske Rigips pregrade...). Unutrašnje zidove i strop je potrebno finalno obraditi u skladu s projektom, što podrazumijeva gletanje, bojanje zidova ili postavljenje gips-kartonskih ploča na stropu i zidove s gletanjem i bojenjem. Ovo je, naravno, sve u skladu s projektom koji može imati drugačiju finalnu obradu. Ako kojim slučajem u prostoru želimo i prostoriju WC-a ili kuhinje, prethodno je potrebno dovesti u predviđenu prostoriju instalacijske cijevi s vodom u objekt i cijevi za odvod otpadnih voda.

I tek onda, nakon pripreme objekta, može se prijeći na uređenje novog stambenog prostora s dekorima, lampama, namještajem... - detaljno pojašnjava arhitekt Armin Mešić.

Foto: Living4media / Guliver images, Shutterstock