Održiva gradnja

Zelena gradnja nema alternative. Svjetskim istraživanjima dokazano je da objekti i prostori koji su kreirani, izvedeni i održavani prema principima zelene gradnje te koji su energetski učinkoviti, ostvaruju dodatnu vrijednost za sve sudionike u procesu planiranja, projektiranja, gradnje i korištenja objekta – investitore, društvo u cjelini, prirodu i same korisnike zgrada. Ti podaci dokazuju da su održivi razvoj i zelena gradnja mnogo više od trenda zbog brige o zdravlju svojih korisnika i njihovoj ugodi u prostoru te smanjenom utjecaju emisije CO2 na prirodni okoliš i sredinu u kojoj se nalaze. Na to su nas još jednom podsjetila dva važna događaja u Zagrebu: poslovno-stručni simpozij “Održivo smanjenje troškova gradnje, rekonstrukcije i održavanje zgrada”, održan u hotelu Esplanade u organizaciji tvrtke Flipović poslovno savjetovanje, te 17. simpozij “Zelena gradnja u segmentu obiteljskih kuća”, održan na Arhitektonskom fakultetu u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

EU direktiva

Iako je hrvatsko tržište u ranoj razvojnoj fazi govorimo li o održivoj gradnji, činjenica da su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije (stambene i nestambene zgrade troše 43 posto ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj) potaknula je i naše stručnjake, ali i privatne investitore i krajnje korisnike da sve više razmišljaju i djeluju “zeleno”. Uostalom, na to smo se obvezali preuzimanjem EU direktive, prema kojoj od 2018. godine sve zgrade javne namjene, a od 2020. sve nove zgrade moraju biti gotovo nula energetske.

– To znači da za manje od šest godina nove, ali i energetske obnove postojećih zgrada trebaju pokazati visoku energetsku učinkovitost. Gotovo nula energetske zgrade su zgrade koje imaju visoka energetska svojstva, a gotovo nulta ili vrlo mala količina potrebne energije treba u značajnoj mjeri biti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu na licu mjesta ili u blizini. Projekti energetske obnove vraćaju veći dio uložene investicije kroz uštede, s dodatnom prednošću povećanja kvalitete života i udobnosti boravka u zgradama.

Kako bi se postigli najbolji rezultati uz najmanja ulaganja, izrazito je važno razmatranje energetskog koncepta zgrade uključiti u projekt već u idejnoj fazi jer se jedino tako postiže troškovno optimalno rješenje – istaknula je arhitektica Željka Hrs Borković, predsjednica HUEC-a i članica Uprave Planetarisa, na Filipovićevu simpoziju. Dodala je da energetska obnova predstavlja najveći potencijal i za uštede na postojećim zgradama, a istodobno je prilika za njihovo temeljito osuvremenjivanje. Kao zanimljiv primjer energetske obnove zgrade predstavila je dugoočekivanu obnovu poznatoga zagrebačkog zaštićenog građevinskog sklopa pod strogom konzervatorskom zaštitom.

Riječ je o “šarenom” neboderu i stambenoj zgradi u Laginjinoj 7 i 9, koje potpisuje šibenski arhitekt Ivan Vitić. Kompleks zgrada sagrađen je između 1957. i 1962. godine, a danas, iako u dotrajalom stanju, predstavlja pravo remek-djelo moderne hrvatske arhitekture i kao takav je registriran kao pojedinačno kulturno dobro. Arhitektica Željka Hrs Borković vodila je projekt energetske obnove i smjernice za energetsku učinkovitost, a s njom su surađivali arhitektica Zrinka Paladino kao nadležna konzervatorica iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te arhitekt Alan Braun kao projektant sanacije i obnove zgrada iz Zavoda za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta.

Spomenička renta

Energetskim pregledom predložene su mjere energetske obnove vanjske ovojnice zgrade, sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, pripreme potrošne vode te električnih instalacija i rasvjete. Investicija uključuje sve radove u skladu s konzervatorskim smjernicama pa je relativno dug razdoblje povrata posljedica lošeg stanja i neodržavanja zgrade. Prema predloženim mjerama, postići će se uštede u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje od 68 posto, odnosno oko 300.000 kuna na godinu! Naime, radovima iz glavnog projekta potrebna toplinska energija za grijanje niže stambene zgrade smanjit će se za 167.288 kWh/a, odnosno za 59 posto, dok će se energija za grijanje nebodera smanjiti za 481.811 kWh/a. Tako će kompleks iz energetskog razreda E prijeći u energetski razred C.

Ukupna investicija iznosi 10,9 milijuna kuna plus PDV, 70 do 80 posto sufinancirat će se iz spomeničke rente, dok se očekuje odobrenje sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u dva iznosa od maksimalno 1,4 milijuna kuna. – Projekt je trenutačno u procesu javne nabave za radove, a očekujemo i odobrenje sufinanciranja Fonda. Nadamo se da će radovi početi uskoro, ali i o vremenskim uvjetima ovisi hoće li to biti ove godine ili na proljeće – istaknula je Hrs Borković. Između ostalog, na Filipovićevu simpoziju predstavljen je i projekt rekonstrukcije zgrade hotela Valamar Zagreb**** u Poreču. U hotel je ugrađen sustav hlađenja i grijanja pomoću dizalica topline sa 100-postotnim korištenjem otpadne topline u svrhu pripreme potrošnje tople vode, pročelja su obložena toplinskom izolacijom, vanjska stolarija zamijenjena je aluminijskom, a rasvjeta je izvedena s LED izvorima svjetlosti. U konačnici, rekonstrukcijom je smanjena emisija CO2, dok je korištenjem otpadne topline predviđena ušteda od oko 40 do 50 kWh.

Korištenje prostora

Na simpoziju o zelenoj gradnji, pak, Vesna Bukarica, načelnica Odjela za energetsku učinkovitost pri FZOEU, iznijela je niz podataka vezanih za sufinanciranje javnih i višestambenih zgrada te obiteljskih kuća. Tako je Fond, prema planu za 2014. i 2015. godinu, osigurao 165 milijuna kuna za energetske preglede i projektne zadatke za javne zgrade, no zasad je odobreno tek 500 tisuća kuna, dok od 160 milijuna za energetsku obnovu javnih zgrada temeljem ugovora o energetskoj učinkovitosti nije bilo niti jedne isplate.

Međutim, ohrabrujući su podaci za višestambene zgrade (za energetske preglede, projektnu dokumentaciju i provedbu energetske obnove) i obiteljske kuće (za poboljšanje energetske učinkovitosti i uvođenje sustava koji koriste obnovljive izvore energije), za koje su višestruko premašena planirana sredstva. Umjesto planiranih 1,5 milijuna kuna za sufinanciranje energetskih pregleda višestambenih zgrada, odobreno je 2,2 milijuna kuna za 447 zgrada, dok je umjesto 3,5 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju, odobreno osam milijuna kuna za 245 zgrada.

Te bi zgrade, prema potpisanom ugovoru, za dvije godine trebale pokrenuti i energetsku obnovu. Što se tiče sufinanciranja same provedbe energetske obnove višestambenih zgrada, Fond je prvotno osigurao 15 milijuna kuna, a u tijeku je finaliziranje aktualnog natječaja, pa bi za nekoliko dana trebalo biti poznato koje su zgrade dobile sredstva za obnovu. Vesna Bukarica istaknula je da je stiglo oko 130 ponuda, a pretpostavlja se da će biti odobren dvostruko veći iznos od planiranih 15 milijuna kuna. – Svi su vikali da je 15 milijuna kuna premalo i bili su u pravu.

No, i sljedeće godine nastavit ćemo s ovim programom – najavila je. U sklopu simpozija održala se i prezentacija cjelogodišnjeg edukativnog programa Green Building Professional, dok je tvrtka Cemex predstavila tzv. ICF tehnologiju korištenja betona sa stalnim izolacijskim oplatama, što je novost na našem tržištu. Ona omogućava veliku mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije, značajnu uštedu toplinske energije, odličnu zvučnu izolaciju te zaštitu od vlage i požara. Osigurava i znatno bržu gradnju konstrukcije kuće, u razdoblju od četiri do šest tjedana, što ovisi o kompleksnosti projekta. No, kako je istaknuto, održiva gradnja ne podrazumijeva samo korištenje novih materijala, nego pretpostavlja i određenu kulturu života i korištenja prostora.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!