Ovako svi koristimo vodu za čišćenje doma, a zapravo to nikako ne bismo smjeli raditi

Kanta tople vode, malo deterdženta – i čišćenje može početi. Mnogima je korištenje tople vode ključno za temeljito čišćenje. Međutim, ono što je ispravno baš je suprotno. Temperatura vode igra važnu ulogu kod čišćenja.

Za većinu proizvoda za čišćenje toplina ima negativan učinak na rezultat čišćenja. To može dovesti do ružnih tragova, a razlog tome je kemijski sastav većine sredstava za čišćenje, piše Granny Tricks.

Najčešća višenamjenska sredstva za čišćenje su sredstva za čišćenje s hladnom vodom. Mnogi od njih sadrže alkohol koji pod utjecajem topline brzo ispari i stoga ne nudi optimalnu moć čišćenja podova i površina. Sredstva za čišćenje stoga treba koristiti samo s hladnom ili najviše mlakom vodom. To se obično navodi i na etiketama proizvoda.

Korištenjem vode na odgovarajućoj temperaturi ne samo da štedite energiju, već možete očekivati bolje rezultate čišćenja. Osim, kako navode na portalu, kada čistite mrlje od masti i ulja njih tretirajte vrućom vodom.

Na portalu također upozoravaju da treba biti posebno oprezan sa sredstvima za odčepljivanje odvoda. Ispuštaju neugodne, čak i otrovne pare kada se koriste u vrućoj vodi. U ovim slučajevima obavezno se mora koristiti hladna voda. Slično tome, dezinficijensi se nikada ne smiju koristiti u vrućoj vodi, inače će izgubiti svoju učinkovitost.

Međutim, nisu svi proizvodi za čišćenje učinkovitiji u hladnoj vodi. Jedna iznimka su deterdženti i odmašćivači hrane. Kada perete suđe ili čistite lonce i tave, umjesto toga koristite vruću vodu. Viša temperatura pomaže u uklanjanju naslaga.

Kada je u pitanju pranje prozora hladna voda se pokazala učinkovitom. Kako navode na portalu, topla voda se puno brže suši na staklu, stvarajući ružne tragove. S druge strane, hladna voda se sporije suši i to vam daje više vremena za uklanjanje vode i mrlja s prozora.

Svježe mrlje na tekstilu nikada nemojte ispirati vrućom vodom, ne samo da to može otežati uklanjanje, već i određene mrlje, poput mlijeka ili krvi, mogu prodrijeti dublje u tekstilna vlakna. Visoke temperature koaguliraju proteine u ostacima, a zatim se dalje vežu u vlakna, piše Granny Tricks.