Svi to radimo, ali bolje nemojte nikako ponovo koristiti kutije od sladoleda

Prazne posude za sladoled ili jogurt često se koriste za spremanje, zamrzavanje i odmrzavanje ostataka hrane. Udruge potrošača pak upozoravaju na zdravstvene rizike.

Zabava je bila odlična, a ostalo je čak i nešto od ukusnog ručka, šapćemo u kuhinji, "dat ću ti ga samo u plastičnoj kutiji!" Dobar domaćin – čini se – uvijek ima pri ruci nekoliko praznih kutija od sladoleda, posuda od jogurta ili druge jednokratne ambalaže, baš za ovakve prilike. Time se izbjegava vječna briga hoće li Tupperware pronaći svog vlasnika. No udruga potrošača upozorava: ostatke hrane bolje je ne spremati u prazne jednokratne posude. Kutije od sladoleda, čaše od jogurta i slično nisu prikladni za ponovnu upotrebu – ni za zamrzavanje, ni za podgrijavanje u mikrovalnoj, pa čak ni za skladištenje. Ali zašto ?

Nemojte ponovno koristiti praznu kutiju od sladoleda

Jednokratna ambalaža namijenjena je za određenu hranu i za jednokratnu upotrebu, preciziraju iz potrošačkog centra. To znači da je ambalaža svakako ispitana za svoju specifičnu upotrebu, tako da su zakonski propisi o ispravnosti hrane u tom smislu usklađeni – ali za sve preko toga načelno postoji zdravstveni rizik.

U međuvremenu su se ljudi potpuno navikli da im se hrana stavi u plastiku i čuva u plastičnim posudama. Ali kombinacija hrane i plastike nije bez rizika. To je zato što nije sva plastika jednaka i hrana također ima različita svojstva koja različito reagiraju na korišteni materijal za pakiranje. Udruga potrošača koristi se primjerom kutije sladoleda kako bi ilustrirala ovu tvrdnju:

"Ukoliko je kutija namijenjena prodaji sladoleda bez masnoće, moguće je da se ne poštuju zakonske granične vrijednosti prijenosa kemikalija kod masne ili tople hrane. Stoga masnu i vruću juhu nikako ne stavljajte u kutiju sladoleda da se ohladi i zamrzne i nemojte je stavljati u mikrovalnu pećnicu da se odmrzne."

Ponovno upotrijebiti praznu posudu za sladoled?

Podcijenjene smetnje

Ponovnom uporabom kutije sladoleda iz plastike se mogu odvojiti zdravlju štetne tvari i putem hrane ući u tijelo. Budući da neke kemikalije u plastici mogu biti topive u mastima, ne preporuča se stavljanje uljane i masne hrane u ambalažu namijenjenu, recimo, sladoledu na bazi vode. Zagrijavanje i smrzavanje dodatno opterećuju materijal koji napada plastiku. Konačno, pakiranje za jednokratnu upotrebu – za razliku od kutija za skladištenje. – nisu dizajnirani da izdrže opetovano pranje ili čak stavljanje u perilicu posuđa bez oštećenja.

Zbog toga udruga potrošača objavljuje: "Čak i kod zamrzavanja namirnica poput kolača ili voća, preporučamo, kao mjeru predostrožnosti, izbjegavati ponovnu upotrebu, čak i ako je vjerojatnost prijenosa kemikalija znatno manja nego kod vruće, masne juhe. Bolje spriječiti nego liječiti.

Dugoročna šteta nije isključena

Neki će prigovoriti da mnogi to rade oduvijek. No, problem je što je teško procijeniti zdravstvene posljedice mikroplastike i kemikalija koje u organizam ulaze kroz jednokratnu ambalažu. To svakako ovisi o količini, genetskoj predispoziciji kao i drugim popratnim čimbenicima, ali liječnici ne isključuju dugoročne štete poput povećanog rizika od raka i metaboličkih bolesti.

Zakonski propisi koji se tiču sigurnosti hrane ne postoje bez razloga. Tko očekuje da ih se proizvođači pridržavaju, trebao bi ih se pridržavati i u svom privatnom životu – za dobrobit vlastitog zdravlja.