ODRŽIVO

U hrvatskoj se tvornici razvija komercijalni beton od konoplje

Međunarodni stručni skup Dani pasivne kuće na Arhitektonskom fakultetu

Na 11. Međunarodnom stručnom skupu Dani pasivne kuće održanom na Arhitektonskom fakultetu zaključeno je da je broj pasivnih kuća, odnosno stambenih jedinica u Hrvatskoj u kontinuiranom porastu.

Međutim, do danas nema niti jedne izvedene obnove do “faktora 10” s mogućim deseterostrukim uštedama energije. U pripremi je cjeloviti model dubinske obnove za cijela naselja. - Daljnji razvoj pasivne kuće u Hrvatskoj obilježava sve veće zanimanje i rast broja projekata i izvedbi. Ako i pojedine stambene jedinice brojimo kao zasebne pasivne kuće, u Hrvatskoj je izvedeno oko 160 slobodnostojećih kuća, višestambenih, mješovitih višestambenoposlovnih, poslovnih i zgrada javne namjene. Uskoro će početi izvedba prve ‘pasivne kuće +’ u Zagrebu - kazao je Ljubomir Miščević, profesor i organizator Dana.

SUBVENCIJE

Za usporedbu, u Sloveniji je do danas ostvareno 800 pasivnih kuća samo u programu bespovratnog financiranja subvencija državnog fonda Eko Sklad. - To su samo kuće za koje se tražila subvencija, a zasigurno ih imamo još čiji investitori nisu tražili pomoć. Mahom su to drvene kuće - rekla je Martina Zbašnik Senegačnik, voditeljica Konzorcija pasivna hiša Slovenija. No, prema popisu, u Hrvatskoj je mnogo više takvih objekata mješovite namjene nego u Sloveniji, kao što su vrtići i slično.

Izlagači su predstavili nove proizvode, a održane su i dvije svjetske premijere inovativnih proizvoda - sustav toplinske izolacije koji se može učinkovito reciklirati i beton od konoplje. Naime, industrijska konoplja koristi se u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i drugim industrijama. Primjenu u građevinskoj industriji pronašla je u obliku vapneno konopljinih žbuka, izolacijskih “jorgana”, polimernih kompozita na bazi konoplje te u obliku konopljina betona (eng. hempcrete). Navedeni oblici odlikuju se izuzetnim svojstvima i potiču razvoj ekološki održivih građevinskih materijala.

U tvrtki Beton Lučko razvija se beton blokova od konoplje i kompletnih panela u suradnji s profesorom Miščevićem i drugim stručnjacima. Na Danima je sudjelovalo 45 predavača iz Hrvatske i inozemstva, a prikazali su najnovija postignuća najbolje prakse u području arhitekture, građevinarstva i instalacija. Branko Mihaljev, magistar mikrobiologije, vlasnik prve pasivne kuće u Hrvatskoj i prvog hibridnog automobila, prisjetio se gradnje svog doma prije 13 godina.

Robert Schild istaknuo je kako je to svjetski trend pa je stvar prestiža imati pasivnu kuću, slično kao što je u trendu igranje golfa

- Jedino nisam predvidio rast temperature podzemnih voda za 14 stupnjeva. No, kuća je dobro složena i ne treba hlađenje. Znao sam što hoću i bilo je to teško realizirati, bilo je 1000 problema, no danas je ostala samo ta jedna primjedba koju zahvaljujemo globalnom zagrijavanju - kazao je B. Mihaljev.

PRIMJERI

Iduće godine u svibnju održat će se međunarodna konferencija s izložbom i stručnim obilascima u Heidelbergu, prvi put kao 23. međunarodna konferencija u kineskom gradu Gaobeidianu. Ta dva grada povezuju projekti, odnosno započeta gradnja novih gradova uz kolodvore za brze vlakove. U Gaobeidianu će se graditi 1,2 milijuna četvornih metara stambenog prostora standarda “pasivne kuće A plus”.

Profesor Miščević poziva projektante i investitore da se jave konzorciju kako bi se mogla voditi karta ostvarenih pasivnih kuća i razmjenjivati inženjerska iskustva, uključujući modele financiranja, kao i iskustva ugode prostora, uporabe, funkcioniranja i održavanja opreme. - Prije tri godine tražio sam podatke o pasivnim kućama i rekli su mi da ih je 14 u Dalmaciji, no kasnije se pokazalo da neke od njih baš i nisu pasivne. Nisu imale ventilaciju i rekuperaciju - objašnjava Miščević.

Najavljeno je i otvaranje Centra za energetski odgovornu novogradnju i obnovu (CEONO) na Radničkoj cesti u Zagrebu. Robert Schild, habitat marketing direktor tvrtke Saint-Gobain General Delegation Central Europe, istaknuo je da moramo paziti na očuvanje zelenila, posebno u gradovima, te da se sve više u iskorištavanju prostora i drugih resursa ponašamo kao da smo zadnja generacija na planetu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. studeni 2024 13:21