Upoznajte arhitekta Roberta Križnjaka iz arhitektonskog studija Križnjak

U ovogodišnjem nagradnom natječaju biramo "Najljepši dnevni boravak u Hrvatskoj" odluku o najljepše uređenom dnevnom boravku donosi tim renomiranih hrvatskih arhitekata na temelju stručnog ocjenjivanja.

Danas vam predstavljamo arhitekta Roberta Križnjaka i njegova dva najznačajnija ostvarenja za koja je primio brojna priznanja kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

Poznat po svom jedinstvenom minimalističkom dizajnu zbog kojeg je primio brojne nagrade, arhitekt Robert Križnjak autor je niza stambenih i komercijalnih projekata, a zajedno sa sestrom Martinom Križnjak vodi vlastiti Arhitektonski studio Križnjak. Osnivač je i voditelj sekcije za interijer u sklopu Društva arhitekata Zagreb i već deset godina redovito piše kolumne za Jutarnji list i Dom i dizajn.

Kompleks crkve sa župnim dvorom ima intenciju da svojim sadržajima pruži novu kvalitetu života novozagrebačkom naselju Travno. Pri projektiranju razmišljali smo o sakralnosti kao univerzalnoj temi arhitekture. Bitna spoznaja je da crkva nije samo građevina nego i živa zajednica vjernika - mjesto susreta i kuća molitve. Dispozicija korpusa građevine generirana je silnicama koje proizlaze iz konteksta pravilne urbane matrice naselja. Građevina se pozicionira na zapadnom rubu centralne zelene površine naselja u međuprostoru 'megavolumena mamutice' i zelene praznine centralnog dijela naselja te nastavlja urbanistički slijed grupiranja javnih sadržaja naselja u rubnim zonama oko parka (škola, vrtić, dom kulture, crkva). Građevina je komponirana od dva osnovna volumena. Dominantni volumen koji sadržava glavnu crkvenu dvoranu odnosno prostor bogoslužja koncipiran je kao centralna građevina u skladu s reformom II. vatikanskog koncila, a u prostornom konceptu dominantna je ideja žive zajednice - vjernici okružuju oltar. Volumeni župnog dvora i crkve formiraju s južne ulazne strane plato trga ispred ulaza u crkvu. Plato ulaznog trga blago je uzdignut u odnosu na okolni teren. U procesu projektiranja posebna je pažnja posvećena tretmanu svjetla kao medija arhitekture. Bitnu odliku interijera crkve čine prodori svjetla (križ urezan u plohi zida, kupole, nadsvjetlo iznad svetišta, križni put, tabernakul...) kojima se u igri svjetlosti i sjene ističe arhitektonska ideja te naglašava sakralnost prostora. Građevna supstanca arhitekture (zid, stup, strop) u međuodnosima svjetla oživljava arhitekturu.

NAGRADE I IZLOŽBE:

- 2002. prva nagrada na natječaju za crkvu Sv. Luke Evanđeliste u Travnom (zajedno s Romanom Vukojom)
- 2006. godine crkva je realizirana. 2009. godine crkva je na 2. svjetskom festivalu arhitekture (WAF BARCELONA) uvrštena u finalni izbor 5 najboljih građevina svijeta u kategoriji Civic and community
- 2011. na najznačajnijem svjetskom portalu za arhitekturu uvrštena među pet najboljih građevina u kategoriji Religious Architecture
- 2009. sudjelovanje na 44. Zagrebačkom salonu arhitekture - crkva Sv. Luke Evanđeliste u Zagrebu

Koncept je postavljen na temelju kontrastnog odnosa postojeće kuće i planiranog novog volumena. Zbog zabrane zahvata na vanjskoj ovojnici postojeće kuće, koja je pod zaštitom, novi volumen je izgledom i oblikom kontrast zatečenoj izgradnji. Prema odredbama Zavoda za zaštitu spomenika kulture, vanjski izgled nije se mijenjao. Na postojećem volumenu je sačuvan vanjski kameni postament podruma i žbukana fasada, dok je fasada novog volumena izvedena od aluminijskih panela. Osim materijalima, kontrast je postignut i oblikovno, tako je za razliku od klasične obiteljske kuće s dvostrešnim krovom, nadograđeni dio oblikovan tako da orijentacijom omogućava pogled na Samobor i Zagreb, s većim otvorima na prednjoj fasadi. To je kuća za jednu obitelj čije su osnovne potrebe stanovanja zadovoljene adaptacijom i dogradnjom. Volumen dogradnje je oblikovno u suprotnosti s postojećim volumenom. Dograđeni dio je povezan mostom s postojećim volumenom u cjelinu. Suprotno vanjštini, adaptacijom je unutrašnjost potpuno izmijenjena, od niza malih prostorija planiran je ujedinjen i otvoren prostor. Iz volumena kuće izlazi volumen dijela kuhinje, staklenog krova i zidova. Unutarnje etaže su osim stubištem povezane liftom.

IZLOŽBE I OBJAVE U ČASOPISIMA:

- 2003. sudjelovanje na 38. Zagrebačkom salonu arhitekture - obiteljska kuća Samobor
- 2009. austrijski dnevni list Kurier objavio je prilog o hrvatskoj arhitekturi te o Arhitektonskom studiju Križnjak i obiteljskoj kući u Samoboru

Biografija arhitekta