10 teških reformi koje ni Zagreb ni Atena ne provode

1. Proračunski deficit i suficit

Grčka: Najvažniji kriterij koji određuje učinak fiskalne konsolidacije je iznos proračunskog deficita i javnog duga. Kako bi se smanjila razina javnog duga, Grčka mora stvarati primarni suficit, višak prihoda nakon što plati kamate. Kreditori su predložili da u iduće četiri godine on iznosi jedan, dva, tri i 3,5 posto BDP-a. Grčka Vlada tražila je da on bude nešto manji, ali je na kraju propalih pregovora te postavljene ciljeve ipak prihvatila.

Hrvatska: Premda hrvatski premijer Zoran Milanović tvrdi da je Hrvatska “vrlo blizu stvaranju primarnog suficita”, od tog je cilja ipak vrlo daleko. U posljednje tri godine ukupni je deficit ostao na razini od oko 5,7 posto BDP-a, a kad se izuzme iznos za kamate, proizlazi da je i primarni deficit ostao na oko dva posto BDP-a. Za razliku od Grčke, od Hrvatska se (još) ne očekuje da stvara višak u proračunu. Carlos Pinerua, šef Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, izjavio je kako se od Hrvatske, u usporedbi s nekim zemljama EU, poput Grčke i Irske, traži tek umjereni napor. No, kako Vlada ne uspijeva učiniti neki pomak, izgledno je da će i Hrvatska doći u situaciju da, umjesto malih koraka, mora raditi ogromne prilagodbe.

2. Mirovinska reforma

Grčka: Oko ove reforme vodile su se najteže rasprave. Siriza je obećala da će svim umirovljenicima koji primaju manje od 700 eura na mjesec vratiti 13. mirovinu. No, kreditori su zatražili mjere koje bi rezultirale uštedama u mirovinskom sustavu od 1 posto BDP-a, što znači ove i iduće godine po 1,8 milijardi eura. To uključuje pooštravanja pravila o ranom umirovljenju, među ostalim tako da će se novac koji uzimaju iz javnog mirovinskog fonda, umjesto sa šest posto, umanjivati s dodatnih 10 posto. Također, dobna granica za umirovljenje podigla bi se na 67 godina do 2025. godine, dok su Grci planirali da se to ostvari do 2036. Dodatak za oko 200.000 siromašnih umirovljenika trebao bi se postupno ukidati do 2020. Kreditori također traže povećanje iznosa koji umirovljenici moraju platiti za zdravstveno osiguranje s 4 na 6 posto. Doprinosi za javne mirovine trebali bi porasti za 3,9 posto (sada za zaposlene iznose 8,87 posto, a za poslodavce 13,33 do 17,73 posto) i oni bi osigurali polovicu planiranog iznosa povećanja prihoda od jedan posto BDP-a.

Hrvatska: Kao i Grčkoj, sustav je opterećen velikim brojem prijevremenih umirovljenika pa Europska komisija traži pooštravanje uvjeta po kojima se odlazi ranije u mirovinu; sada je to oko četiri posto po godini. Također traži da se ranije podigne dobna granica za umirovljenje na 67 godina nego što to planira Vlada, postupno od 2030. do 2038 godine. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u više je navrata kazao da želi uvjeriti EK kako je to primjereno, “s obzirom na hrvatsku demografsku sliku, na pet godina kraći životni vijek hrvatskih građana u odnosu na građane drugih država EU, te na još uvijek neutvrđen stvarni odnos između adekvatne mirovine i godina života”.

3.PDV

Grčka: Sustav PDV-a je vrlo kompliciran, sa stopama od 23, 13 i 6,5 posto, uz brojna izuzeća za određene proizvode i regije (otoke), a utaja poreza široko je rasprostranjena. Kreditori su ponudili da se prihodi od PDV-a povećaju za jedan posto BDP-a tako da bi standardna stopa iznosila 23 posto i uključivala bi mnogo više proizvoda i usluga, dok bi se snižena od 11 posto odnosila samo na osnovne proizvode poput hrane i lijekova. No, Atena je tražila da ostanu tri stope, s tim da srednja bude 13 posto, a da se, primjerice, električna energija kao i do sada plaća po srednjoj stopi, a ne po najvišoj.

Hrvatska: PDV je najizdašniji porez, a Vlade su ga rado povećavale i bez sugestija međunarodnih institucija pa je standardna stopa s 22 posto danas narasla na 25 posto. Nakon Mađarske, Hrvatska najviše oporezuje potrošnju. Ulaskom u EU ukinuta je nulta stopa za proizvode poput kruha, knjiga i lijekova, a sljedeće izmjene dogodile su se sredinom 2014. kad je srednja stopa povećana s 10 na 13 posto. U Hrvatskoj, također, vladaju stalne borbe za povlaštenim položajem, što je i uspjelo, primjerice, turizmu. No, broj izuzeća nije ni približno velik kao i Grčkoj.

4. Porez na dohodak

Grčka: Traži se povećanje poreza solidarnosti (uveden 2011. na prihode iznad 12.000 eura, po stopi od jedan do četiri posto). Izradio bi se novi porez na dohodak koji bi pokrio oporezivanje dobiti od kapitala i investicija, te poljoprivrednike i samozaposlene, a pojednostavnio bi se i sustav izuzeća za kreditne otplate. Među povlaštenim su, primjerice, poljoprivrednici pa se traži ukidanje njihova posebnog statusa u porezu na dohodak (niža stopa), kao i subvencije za dizelsko gorivo.

Hrvatska: Kako je Hrvatska od početka krize bila mnogo uspješnija u povećanju poreza nego smanjenju rashoda, dogodile su se i brojne izmjene u poreznom sustavu, osobito u porezu na dohodak. Među ostalim, uveden je i ukinut krizni porez, počinju se oporezivati prihodi od kamata na štednju, a sužavali su se i širili porezni razredi. Posljednju izmjenu na koju se odlučio ministar Lalovac, kojom je smanjeno porezno opterećenje na dohodak, MMF nije podržao jer smatra da će korist od nje imati boljestojeći građani, a neće bitnije povećati sklonost potrošnji. Kad je riječ o poljoprivrednicima, oni i u Hrvatskoj imaju neke povlastice, ali za njih vrijede iste porezne stope kao i za ostale.

5. Porezna evazija, povlastice i administracija

Grčka: Oko trećina Grka koji rade su samozaposleni, a u tu grupu spadaju profesionalci poput liječnika, odvjetnika i računovođa, koji nerealno prikazuju svoje prihode, kao osnovicu za plaćanje poreza. Trojka predlaže mjere kojim bi se zatvorile mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza, a to obuhvaća sveobuhvatnu reformu poreza na dohodak te moderniju i širu definiciju porezne prijevare i utaje.

Kako bi se poboljšala porezna administracija, predlaže se, primjerice, osnivanje neovisne porezene i carinske agencije do lipnja 2016., borba protiv krijumačarenja goriva tako da se lociraju njihova skladišta te veću provjeru bankovnih računa i ulazak u trag neprijavljenim prihodima.

Hrvatska: Izbjegavanje plaćanja poreza u Hrvatskoj nije tako rasprostranjeno, a nakon uvođenja fiskalizacije 2013. značajno su sužene mogućnosti fabriciranja realnih prihoda. U svojim izvješćima i Europska komisija konstatira da su vlasti posljednjih godina poboljšale naplatu poreza, ali još vide prostor za napredak. Među ostalim, predlaže se ukidanje nekih izuzeća i povlastica, primjerice, kod plaćanja participacije u zdravstvu.

6. Porez na imovinu

Grčka: Vlada koju je vodio Pasok uvela je 2011. godine porez na imovinu koji se plaća uz račun za električnu energiju. Siriza je obećala da će ga ukinuti. Kreditori su tražili da on ostane na snazi barem iduće dvije godine i da u proračunu osigura oko 2,76 milijardi eura.

Hrvatska: Pripreme za uvođenje poreza na imovinu još je prije nekoliko godina počeo bivši ministar financija Slavko Linić, a njegovo uvođenje zagovoraju i sve međunarodne institucije (EK, MMF, Svjetska banka), ne samo da bi se povećali prihodi već i zato da se dinamizira tržište nekretnina. Vlada je na kraju ipak odlučila odgoditi njegovu primjenu koja je bila planirana za 2016., a uvođenju tog poreza protivi se i opozicija jer smatra da će biti udar na džep građana.

7.Oporezivanje dobiti poduzeća i luksuza

Grčka: Vlada je inzistirala da veći porezni teret preuzmu poduzeća pa su kreditori prihvatili prijedlog da se porez na dobit poveća s 26 na 28 posto, uveo bi se jednokratni porez od 12 posto na dobit tvrtki koje zarađuju više od 500 tisuća eura, a porez na luksuz (bazeni, zrakoplovi, skupi automobili) širi se i na proizvode poput brodova većih od 10 metara. No, kreditori su tražili i druge promjene: da se uvede porez na TV oglašavanje, povećaju prihodi od koncesija i provede međunarodni natječaj za dobivanje TV dozvole. Povećao bi se i tonažni porez za brodarsku industriju te ukinuo njen privilegirani status jer je oslobađena brojnih poreza (na dividendu).

Hrvatska: Porez na dobit u Hrvatskoj iznosi 20 posto, ali da bi bile konkurentnije, mnoge zemlje u regiji imaju i nižu stopu. Ulaskom u EU Hrvatska je ukinula porez na luksuz kojim su se oporezivali nakit, satovi, zlato i odjeća od krzna, a ukinut je i poseban porez na luksuz koji se odnosi na plovila, s ciljem da se pomogne malim brodogradilištima.

8. Privatizacija

Grčka: Prije četiri godine kreditori su prognozirali da će privatizacija donijeti prihode od 50 milijardi eura, ali prošle godine te su procjene prepolovli. Siriza je obećala da će zamrznuti privatizaciju, međutim od toga je morala odustati. Kreditori traže ubrzanje privatizacije, a to uključuje neke regionalne aerodrome, luke Pirej i Solun, te željeznicu. Sada je cilj da se na taj način osigura prihod od 22 milijarde eura do 2020. godine.

Hrvatska: Proces privatizacija otežano teče i u Hrvatskoj pa međunarodne institucije ponavljaju da ga treba ubrzati jer država još ima značajne udjele u poduzećima. No, poseban problem predstavljaju javna poduzeća koja nisu restrukturirana i nerijetko posluju s gubitkom.

9. Zdravstvo

Grčka: Potrošnja na zdravstvo u Grčkoj je i dalje velika, a prema podacima Svjetske banke u 2013. javni sustav je za njega izdvajao 6,8 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj na razini od 5,8 posto. Pritom se osobito mnogo troši na lijekove, pa su i mjere koncentrirane na to područje. Propisano je, primjerice, hitna uspostava međunarodnih standarda za izdavanje lijekova, smanjenje cijene koja se plaća farmaceutima, da se kod opskrbe lijekova uvedu ista pravila za sve, da se ograniči cijena dijagnostičkih pretraga, potpuno provede tzv. pay-back sustav.

Hrvatska: U proteklim godinama učinjeno je mnogo na uvođenju prakse kojom se smanjuju izdaci za lijekovi, a prostor za smanjenje izdataka u zdravstvu sada se traži u područjima kao što su racionalizacija sustava bolnica i veće korištenje primarne zdravstvene zaštite.

10. Tržište rada i usluga

Grčka: Reforma tržišta rada jedan je od važnijih zadataka koji su Grčkoj namijenili kreditori, ali su od mnogih zahtjeva ipak odustali. Tako u prijedlogu tek stoji da je potrebna modernizacija zakonodavstva kroz konzultacije sa socijalnim partnerima i međunarodnim organizacijama (OECD-a i ILO-a), a traže se i mjere za borbu protiv rada na crno. No, traže se i druge reforme kojima bi se spriječilo monopolističko ponašanje na tržištu tzv. zatvorenih profesija. Riječ je brojnim profesijama poput odvjetnika, inženjera, javnih bilježnika, arhitekata, liječnika i frizera za koje vrijede posebna ekskluzivna pravila za obavljanje određenih poslova, vrijede posebni propis za ulazak na tržište, definiran je iznos minimalne plaće i licenciranje radne procedure.

Pored toga, traži se liberaliziranje usluga poput turističkog najma i brodskog transporta, te ukidanje različitih naknada koje kompanije i pojedinci moraju plaćati, zatim smanjenje administracije u postupcima poput dobivanja dozvola za ulaganje, suradnja sa Svjetskom bankom i osnivanje odbora za pripremu novih zakona.

Hrvatska: Reformiranje tržišta rada godinama je izazov i hrvatskim vlastima, ali unatoč određenim pomacima, poželjna fleksibilizacija (otkazni rokovi, otpremnine, formalne obveze poslodavaca) još nije postignuta. U Hrvatskoj su kao prepreka identificirani kolektivni ugovori. Za njih se kaže da poslodavcima otežavaju prilagodbu u vrijeme krize.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: