U Sarajevu nema prostora predviđenog za jumbo plakat s kojega se ne smiješi lice nekog od kandidata za opće izbore što se održavaju iduće nedjelje. Slično je i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, u kojoj je politička situacija utemeljena na Daytonskom sporazumu krajnje zamršena te ni iznutra ni izvana nema naznaka da će je uskoro itko pokušati otpetljati. Iz predivne zemlje pune mržnje, kako ju je prije sto godina opisao Ivo Andrić, mladi ljudi masovno odlaze i kažu kako im je svejedno tko će biti na vlasti za koju se ovaj put bore 72 političke stranke. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u parlamentima BiH, Federacije BiH i Republike Srpske te predsjednik RS-a, a u Federaciji i članovi skupština kantona.
Neslavna je posebnost ovih izbora što se održavaju po Izbornom zakonu koji je Ustavni sud proglasio neustavnim i nejasno je kako će se nakon njih uspostaviti tijela vlasti. Naime, Sud je ukinuo mogućnost da jedan narod drugom konstitutivnom narodu bira političke predstavnike, što bi moglo izazvati nove napetosti između Hrvata i Bošnjaka ako za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude izabran Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte, za kojega, prema anketama, glasaju većinom Bošnjaci i manje od dva posto Hrvata.
Mostarski sociolog Ivan Vukoja s Instituta za društveno-politička istraživanja upozorava da je Komšić tako već dvaput ušao u Predsjedništvo, a ako se dogodi i treći put, to bi moglo imati veoma negativne posljedice.
“Federacija je jedna izborna jedinica i svaki glasač ima pravo glasati za svakog kandidata. Hrvati bi trebali imati pravo izabrati svoga predstavnika, tko god on bio. Komšić neće dobiti ni jedan posto glasova Hrvata i, ako bude izabran, Bošnjaci će imati dva člana Predsjedništva, a Hrvati nijednog. Ustavni sud naložio je promjenu Izbornog zakona u roku od šest mjeseci, što se nije dogodilo”, govori Vukoja i objašnjava da je Ustavni sud potom iz Izbornog zakona izbrisao odredbe koje propisuju način formiranja Doma naroda te se ne zna kako će on biti formiran, kao ni Federalna vlada, pa tako ni državni Dom naroda i Predsjedništvo.
“Da se provede odluka Ustavnog suda, ispunili bi se zahtjevi Hrvata. Bošnjačka strana je ne želi provesti. Ako za člana Predsjedništva bude izabran Dragan Čović, bit će i na hrvatskoj i bošnjačkoj strani dovoljno razumijevanja da se nađe izlaz”, zaključuje Vukoja.
Nakon izbora mogla bi uslijediti velika politička kriza u cijeloj državi, a ponajprije u Federaciji, upozorava Nedim Ademović, vodeći ustavni stručnjak u BiH.
“U Federaciji će se provesti izbori, proglasiti rezultati, ali će nakon toga nastupiti kriza. Neće se znati kako formirati vlast jer sukobljene političke grupacije imaju različite stavove. To državu vodi u blokadu, čak bi mogao biti ugrožen mir, a u tom će slučaju reagirati visoki predstavnik UN-a i možda će intervenirati i vojne snage ako dođe do problema”, pesimističan je Ademović.
Da bi BiH lako mogla odmah nakon izbora potonuti u duboku političku krizu, smatra i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i član aktualnog Predsjedništva BiH te kandidat za drugi mandat na toj dužnosti. U velikome intervjuu Globusu ponavlja svoj apel bošnjačkim biračima da ne biraju Hrvatima političke predstavnike.
“Mi inzistiramo da narodi legitimno biraju svoje predstavnike. Zato očekujemo od prijatelja Bošnjaka da shvate da nema smisla da oni biraju u ime Hrvata. Bilo bi porazno za BiH kada bi se opet biralo u ime Hrvata. To bi imalo nesagledive posljedice jer ne bi bilo uopće moguće formirati vlast”, kaže Čović.
Na izbore u nedjelju ipak izlazi pun optimizma: “Vjerujem da ću ja biti hrvatski član Predsjedništva BiH u ovom novom mandatu. Po svim dostupnim anketama, to želi i 80 posto Hrvata u BiH.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....