BITKA 21. STOLJEĆA: Hoće li ljudi uopće uspjeti pobijediti ugljični dioksid?

10 BROJKI O 21. KONFERENCIJI UN-a O KLIMATSKIM PROMJENAMA

Novi sporazum, koji bi trebao stupiti na snagu 2020. godine, obvezao bi sve države s jednim zajedničkim ciljem: smanjiti emisiju stakleničkih plinova tako da se globalno zatopljenje do 2100. godine zadrži na dva Celzijeva stupnja

21 - UN-ova koneferencija o klimatskim promjenama koja se do 11. prosinca održava u Parizu bit će ujedno 11. zasjedanje strana potpisnica Protokola iz Kyota. Na konferenciji bi trebao biti postignut obavezujući i univerzalni sporazum o klimi.

196 - Toliko je zemalja sudionica pariške konferencije o klimi: 195 država plus Europska unija. Novi globalni sporazum koji bi trebao biti potpisan zamijenio bi Protokol iz Kyota, koji je istekao 31. prosinca 2012. godine.

400 ppm - Prosječna vrijednost koncentracije ugljičnog dioksida (ppm odnosno miligrama po litri zraka). Za usporedbu, u 19. stoljeću ta je vrijednost iznosila 270 ppm.

100 milijardi dolara - Iznos izjavnih i privatnih izvora koji su razvijene zemlje do 2020. spremne izdvajati godišnje da bi se nerazvijene zemlje uključile u borbu prostiv globalnog zatopljavanja.

pH 7,8 - Razina kiselosti koju bi mogli imati oceani i mora 2100. godine ako čovječanstvo ne smanji emisije ugljičnog dioksida.

+2° C - Maksimalni porast temperature odnosno gornja granica globalnog zagrijavanja koju zemlje sudionice konferencije u Parizu žele postići. Porast temperature mjeri se prema temperaturi u predindustrijskojeri, tj. prije početka djelovanja stakleničkih plinova.

170 milijuna eura - Cijena konferencije u Parizu. U francuskoj Vladi izjavili su da će 20 posto troškova pokriti tvrtke kao što su EDF, Air France, Renault-Nissan, Engie i BNP Paribas.

40% - Minimalno smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova koje je nužno da bi se do 2050. godine stiglo doći do željenog maksimalnog porasta temperature od 2° C.

400 milijuna - Toliko ljudi danas živi u razini od najviše jedan metar iznad morske površine, tj. bili bi na udaru pri prvom znatnijem porastu razine mora. Inače, 20 najvećih svjetskih gradova nalazi se na obali, uglavnom u Aziji te u Sjevernoj Americi.

1 metar - Očekivani porast razine morske površine 2100. godine ako se globalno zagrijavanje nastavi dosadašnjim ritmom. U međuvremenu bi, naime, došlo do znatnijeg topljenja leda na Antarktici I Grenlandu, zbog tzv. termičke dilatacije oceana .

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: