10 HRVATA U GLOBALNOJ AFERI PRANJA NOVCA Vlada: Naći ćemo ih i naplatiti im porez

U pothvatu bez premca međunarodni konzorcij istraživača koji obuhvaća neovisne novinare iz 45 zemalja (ICIJ), u suradnji s Le Mondeom, BBC-jem i Guardianom, objavio je jučer informacije o tajnim bankovnim računima “teškim” 120 milijardi dolara koje je za, među ostalim, kriminalce, švercere oružja i dijamanata, ali i političare, sportaše i celebrityje vodila švicarska podružnica druge najmoćnije banke na svijetu - HSBC, sa sjedištem u Londonu.

Riječ je o oko 60 tisuća dokumenata koje je banci oteo osebujni žviždač i njihov bivši zaposlenik Herve Falciani, a koji pokrivaju vremenski period do 2007. godine. To je najveća krađa, odnosno curenje povjerljive dokumentacije iz neke banke u povijesti.

Zanimljivo, na popisu 202 zemlje nalazi se i Hrvatska koja zauzima relativno nisko 128. mjesto na listi. Prema prvim jučerašnjim informacijama, riječ je o približno 226 milijuna kuna koje su u HSBC-u pohranile privatne osobe i tvrtke koje ne moraju biti nužno hrvatske, ali su s Hrvatskom na neki način povezane.

Zasad se zna da je 37 takvih klijenata otvorilo ukupno 77 računa u HSBC-u. Desetak ih navodno ima hrvatsku putovnicu ili državljanstvo.

Zasad bez imena

Hrvatske vlasti zatražit će od HSBC-a podatke o Hrvatima koji su otvorili račune u toj banci.

- Uputit ćemo zahtjev prema svim institucijama da vidimo tko je štedio u HSBC-u i je li tu doista došlo do utaje poreza ili neke druge kriminalne radnje. Provjerit ćemo i imovinu tih ljudi. Ako se ustanovi da su utajili porez, svakako ćemo im taj porez obračunati - potvrdio nam je jučer izvor iz Vladinih krugova.

Međutim, valja reći da će uspjeh ove akcije ovisiti o nekoliko faktora. Prvi je hoće li iz HSBC-a i nadležnih tijela u inozemstvu uopće biti spremni dati podatke o štednji Hrvata u toj banci. Drugi, ne manje bitan, jest pitanje radi li se u konkretnom slučaju doista o utaji poreza ili, pak, samo o “čistoj” i zakonski neupitnoj štednji, odnosno o odljevu štednih uloga iz Hrvatske u banku koja je štediše privukla višim kamatama ili nekim drugim pogodnostima.

Svega toga svjesni su i u Zagrebu. Stoga najavljuju da će u cijeli proces uključiti i Poreznu upravu, kao i Ured za sprečavanje pranja novca. Tek nakon detaljne provjere, uz uvjet da hrvatska strana uopće dobije tražene podatke, moći će se govoriti o tome što će i kako poduzeti hrvatske vlasti.

Konkretna imena, zbog goleme količine dokumenata koji se tek trebaju obraditi, još nisu poznata. Ono što jest poznato je to da je račun s najvećim iznosom koji je povezan s Hrvatskom vrijedan oko 10,7 milijuna dolara.

- Riječ je o projektu u kojem je sudjelovalo više novinara iz više država, ponajviše kolege iz zemalja koje imaju najveći broj klijenata u HSBC-u - kaže Saša Leković, neovisni novinar istraživač koji s ICIJ-em često surađuje.

Na Swiss Leaksu, kaže, nije direktno radio, kao ni kolege iz zemalja regije jer su one relativno beznačajne na konačnom popisu klijenata.

- Zasad je objavljeno puno manje podataka nego što ih doista postoji, kako u početku ne bi došlo do zagušivanja javnog prostora. Hrvatska je u ovom slučaju po broju klijenata i novca zapravo zanemariva. Baza podataka postoji na web stranici ICIJ-a i tamo se oni mogu pretraživati. No, to je rudarski posao i konačni rezultat ne mora biti spektakularan. Osobe koje su povezane s Hrvatskom uoće ne moraju biti naši državljani, već samo primjerice posrednici koji u našem javnom prostoru nisu poznati - kaže Leković. Navodi primjer: tvrtku sa sjedištem u Kanadi osnovao je primjerice brazilski investicijski fond, a tek na sedmoj razini može se pojaviti ime nekog hrvatskog posrednika.

Progonjeni zviždač

HSBC je inače druga najveća banka na svijetu.

Kao multinacionalni konzorcij osnovao ju je 1991. u Londonu Hongkong and Shanghai Banking Corporation, a danas ima oko 6600 ureda u 80 zemalja svijeta te ukupno 60 milijuna mušterija.

Iako je vodstvo banke u početku proganjalo zviždača Falcianija te tražilo od istraživača u ICIJ-u da dokumente koje su dobili unište, na dan objave tzv. Swiss Leaksa ipak su znatno ublažili retoriku te službeno priznali mogućnost brojnih utaja poreza i sumnjivih transakcija.

- Kultura budnosti i opreza u švicarskoj privatnoj podružnici HSBC-a bila je na znatno nižoj razini od one danas. Reformirali smo se i odbacili klijente koji ne zadovoljavaju nove strože propise. Od 2007. godine do danas popis klijenata smanjili smo 70 posto - poručili su iz banke, pokušavajući umanjiti šok i štetu koju im ova afera donosi.

Skrivanje identiteta

Slučaj tajnih računa počeo je još 2006. godine, kada je informatički stručnjak Herve Falciani (42), koji ima talijansko i francusko državljanstvo, iz podružnice u Monacu prebačen u podružnicu u Ženevi.

Prema njegovoj verziji događaja, sa svojim IT timom želio je “promijeniti banku”, ali se suočio s otporom ljudi koji su željeli “voditi banku”.

Ubrzo je ustanovio, kako je rekao u jednom intervjuu, da HSBC ima tim stručnjaka koji su skrivali identitete klijenata i njihove transakcije. Oni su preko raznih posrednika dvojbene klijente pozivali na brojne sportske i kulturne manifestacije na kojima su dogovarali kako utajiti porez, oprati novac, izbjeći zakone i polagati novac na offshore račune.

Odlučio je ukrasti sve čega se mogao domoći, pa je tako više od sto gigabajta dokumenata prebacio na eksterne hard diskove.

Od tada priča o Falcianiju poprima filmske razmjere.

Prije svega banka je ubrzo otkrila što Falciani radi. Krajem 2008. godine uhitile su ga švicarske federalne vlasti koje su ga satima ispitivale i ispremetale mu stan, ali su ga pustili i naredili mu da narednog dana ponovno dođe na ispitivanje. On je sa suprugom i djetetom sjeo u automobil i pobjegao u Francusku.

S podacima je upoznao francuske vlasti, dok su ga pak Švicarci službeno gonili zbog krađe povjerljivih informacija.

Herve se danas predstavlja kao moderni James Bond, kao čovjek uništenih ideala koji se zaprepastio količinom nelegalnih radnji u HSBC-u, a banka ga, s druge strane, smatra lopovom koji je na ukradenim dokumentima prije svega želio zaraditi - i to prodajom u Libanonu. Tvrde da svojim otkrićem nikad nije upoznao vodstvo banke te da niti jednom nije pokušao koristiti tzv. zviždačku liniju koju je banka zbog transparentnosti uvela u svoje poslovnice.

Zviždač Falciani je, svakako, osebujna ličnost. Tvrdi da su ga jednom oteli agenti Mosada. Neuspješno se kandidirao za Europski parlament, a koristio je niz lažnih identiteta i prerušavao se kako bi izbjegao uhićenje. U javnosti se redovito pojavljivao u pratnji nekoliko tjelohranitelja.

Sve otete podatke predao je uredništvu Le Mondea koji su pak posao njihova pregledavanja outsourcali međunarodnom konzorciju nezavisnih novinara.

Na listi i šverceri oružja

HSBC-u se najviše spočitava što su na listi klijenata imali brojne švercere oružja i diktatore. Među klijentima su bili i posrednici povezani s bivšim egipatskim predsjednikom Mubarakom, bivšim tuniskim predsjednikom Ben Alijem te Bašarom al-Asadom. Zasad su neimenovani i klijenti poput bivših i sadašnjih političara iz Velike Britanije, Rusije, Ukrajine, Kenije, Indije i brojnih drugih.

Operativci HSBC-a, pokazuju dokumenti, konstantno su uvjeravali svoje klijente da nikad neće otkriti stanje računa istražiteljima iz njihovih zemalja, čak i kad budu imali dokaze da riječ o poreznim prevarama te su ih savjetovali kako da izbjegnu plaćanje poreza.

Tako su ostvarili ilegalni profit i pronevjerili milijune dolara. Jedan od načina prevare bio je i da se klijentima omogući da u banci podignu velike svote novca u stranim valutama koje se u Švicarskoj rijetko koriste. Izdavale su se novčanice kojima je bilo nemoguće ući u trag.

Na popisu klijenata bili su i trgovci oružjem koji su djeci vojnicima u afričkim državama prodavali minobacačke granate te krijumčari “krvavih” dijamanata.