ANTE RAMLJAK PREDSTAVIO PLAN ODRŽIVOSTI AGROKORA Evo kako bi trebalo izgledati poslovanje do 2020. godine: Prodaje se 80-ak firmi

Prema održivom planu poslovanja Agrokora predstavljenom u ponedjeljak, prihod iz osnovne djelatnosti koncerna u razdoblju od 2016. do 2020. će se smanjiti za pet posto, dok će se dobit udvostručiti.

Sukladno tome, prihodi maloprodaje prehrane i poljoprivrede su u 2016. iznosili 6,5 milijarde eura, u 2017. će prihodi biti na razini od 5,8 milijardi eura, dok bi do 2021. trebali narasti do 6,2 milijardi eura.

Pritom je dobit (EBITDA – dobit prije plaćanja kamata, poreza i amortizacije) u 2016. iznosila 226 milijuna eura, odnosno iznosila je 3,4 posto prihoda, dok će u 2017. iznositi 254 milijuna eura, odnosno 4,4 posto prihoda, a 2021. bit EBITDA trebala dosegnuti 452 milijuna eura, to jest 7,2 posto ukupnih prihoda.

Ovi podaci su važni zbog toga što će u odnosu na EBITDA biti određivano i koliko koncern Agrokor ukupno može podnijeti duga, te koliko pojedine kompanije mogu podnijeti dužničkog tereta. Svaka kompanija, naime, ima svoj vlastiti dug, a morat će vjerojatno preuzeti i dio duga Agrokora d.d., pa će upravo od projekcije EBITDA-e ovisiti budući potrebni otpis tog duga i/ili njegovo pretvaranje u vlasništvo Agrokora i njegovih tvrtki.

Do procesa nagodbe vjerovnika, dakle do polovine iduće godine, koncern će biti sastavljen od krovnog društva Agrokor d. d., četiri poslovne grupe - maloprodaja, prehrana, poljoprivreda i Agrokor Portfolio Holdings (APH, u kojem će biti 80 tvrtki izvan osnovnih djelatnosti Agrokor grupe).

Planom se pretpostavlja da će Maloprodaja (Konzum i druge kompanije) biti podvrgnuta značajnom restrukturiranju, dok će imovina APH-a s vremenom biti rasprodana za najmanje 40 milijuna eura, a zaposlenici Agrokora d.d. premješteni u osnovne djelatnosti.

Najbitnija strateška promjena unutar poslovanja Agrokora bit će fokusiranje na što veću dobit (EBITDA - dobit prije poreza, amortizacije i drugih troškova), umjesto na jednostranom inzistiranju na povećanju prihoda.

Nadalje, u prezentaciji o održivom poslovanju se navodi kako u vrijeme kada se plan izrađivao proces prijave tražbina još nije bio dovršen, a i imajući u vidu navedene činjenice i stav da će se grupa značajno mijenjati, planovi su usredotočeni na poslovne grupe, a ne na konsolidiranu Agrokor grupu.

Nadalje, u prezentaciji se navodi kako s planom ne pokušava anticipirati nikakvu strukturu, uvjete ili opseg nagodbe, ali se pretpostavlja da će krajnji sporazum o nagodbi osigurati dostatnu likvidnost koja će omogućiti nastavak djelatnosti.

Jednako tako se navodi kako će Agrokor d.d. u stvari "postati jedinica za izvještavanje i planiranje za daleko manju jezgru operativnih djelatnosti", ali da su naknade za upravljanje koje plaćaju kompanije unutar osnovnih operativnih djelatnosti i koje su uključene u planove njihovih EBITDA pretpostavljene kao konstantan postotak prihoda Agrkora d.d.

"Budući da se očekuje kako će se operativni troškovi Agrokora d.d. sljedećih godina smanjivati, primjena konstantnog postotka prihoda kao naknade za upravljanje na razini osnovnih operativnih kompanija stvara određeni manevarski prostor ('rezervu') u EBITDA-i, koji se može iskoristiti za razvijanje relevantnih aktivnosti unutar samih osnovnih operativnih kompanija, za troškove restrukturiranja Grupe, te kao rezerva za nepredviđene nepovoljne situacije", navodi se u prezentaciji.

Agrokorov portfelj za prodaju

Agrokor planira prodati 80 tvrtki koje su izvan osnovne djelatnosti koncerna, kao i 201 nekretninu, od čega očekuje 40 milijuna eura slobodnog novčanog tijeka u iduće četiri godine na temelju konzervativnog scenarija. Tako će se na bubnju naći poznate tvrtke poput Adriatica.net, Karisma Hotels Adriatic, Zagreb plakat, kao i Solana Pag te Aviva Poliklinika.

Agrokor je imovinu koju namjerava prodati stavio u zajednički portfelj (APH). Dominantne djelatnosti kojima se bave kompanije iz tog portfelja su putovanja, ugostiteljstvo, energetika te hrana. One zajedno čine 63 posto svih prihoda portfelja. Najvažnija tržišta za ove kompanije su Hrvatska, Slovenija i Srbija.

„Veličina imovine i potencijalni prihodi od prodaje imovine APH-a ne opravdavaju sveobuhvatnu procjenu vrijednosti za svaku od kompanija“, stoji u obrazloženju.

Kompanije iz tog portfelja su lani ukupno imale 203 milijuna eura prihoda. Ta brojka se odnosi na prihod operativne tvrtki od 187 milijuna eura, društva koja drže imovinu od 12 milijuna eura te na neaktivna, odnosno fiktivna društva od četiri milijuna eura. EBITDA, odnosno zaradu prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije, prošle je godine bila 22 milijuna eura.

Čak 41 kompanija posluje u različitim industrijama u Adria regiji, a to uključuje tržišne lidere u oglašavanju, organizaciji putovanja i proizvodnji soli. S druge strane, 23 subjekta imaju različitu fiksnu imovinu (pretežito nekretnine) i financijsku imovinu (pretežito odgođene naknade za prodaju društava). A čak je 16 tvrtki neaktivno, odnosno radi se o fiktivnim društvima.

Zajednički portfelj koji Agrokor namjerava prodati također sadrži 201 nekretninu i dvije pokretnine, što podrazumijeva prodaju helikoptera i jahte Jane.

„Mnoštvo nekretnina je na prodaju već niz godina, što upućuje na to da će biti teško realizirati njihove vrijednosti. Neke od njih su u ruševnom stanju“, navodi se u planu održivosti.

Agrokor ima razvijene scenarije za prodaju kompanija iz portfelja, ali je njihov ishod uvjetovan, ustvrdili su iz koncerna. U slučaju imovine pod hipotekama, s njima povezane obveze često se ne odnose samo na portfelj, već na brojnu imovinu iz ostalih poslovnih grupa, što otežava procjenu neto naplate. U mnogim slučajevima vlasništvo se osporava i u tijeku su sudski postupci, pojašnjavaju iz koncerna.

Konzum čeka najveće restrukturiranje

Sukladno planu održivog poslovanja sektor maloprodaje Agrokora, koji uključuje Konzum, Konzum BiH, Tisak, Velpro i Mercator će u ostvariti pad prihoda od osam posto u 2021. u odnosu na 2016., sa 4,9 milijarde eura na 4,5 milijarde eura.

Istovremeno će EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) porasti za pet posto, odnosno sa 50 milijuna eura na 218 milijuna eura. Pritom će prihod Mercatora porasti sa 2,3 na 2,4 milijarde eura, dok će Konzum pasti sa 1,4 na 1,28 milijardi eura, a EBITDA Mercatora će narasti sa 60 na 123 milijuna eura, te Konzuma sa 13 na 78 milijuna eura.

U prezentaciji se navodi kako industrijski standardi za maloprodaju hrane sugeriraju ciljanu EBITDA maržu od 5,5 posto, značajno veću u usporedbi sa oko dva posto u Agrokorovoj maloprodaji hrane u 2016., a na razini marže koja se predviđa za maloprodaju hrane u 2021.

"U prošlosti je fokus bio usmjeren na rast prihoda u kombinaciji sa značajnim (prekomjernim) investiranjem. Kompanije su se fokusirale na rast prihoda umjesto na dobit, a infrastruktura je nosila visoke fiksne troškove, što se posebno odnosi na logistiku, nabavu, administracija. Kako bi se financirale velike investicije napravljen je niz nepovoljnih komercijalnih aranžmana koji je umanjio zarade, a nepovoljni monetizacijski aranžmani ('sale and leaseback', prodaja i povratni najam) donosili su grupi radni kapital, ali su rezultirali visokim troškovima najma koji su značajno umanjili operativne rezultate", stoji u prezentaciji.

Nadalje, ističe se kako su se Tisak i Velpro u prošlosti bavili neprofitabilnim popratnim djelatnostima (uglavnom transportom i distribucijom), koje su sada ukinute. "Tijekom restrukturiranja poduzete su uštede koje su relativno jasne i jednostavne ‒ početna smanjenja indirektnih troškova i broja zaposlenih u Hrvatskoj i BiH bila su relativno jasna i jednostavna, potvrdivši zapravo da ista u prošlosti nisu bili prioritet.

Konkurencija, osobito u Hrvatskoj (Lidl), Sloveniji (Aldi, Lidl) i BiH (Bingo) uključuje „jake diskontere”, a dokazi s drugih tržišta upućuju da najbolji pristup nije direktno konkuriranje, ali unatoč tome u maloprodaji postoji potreba za značajnim smanjenjem troškova tradicionalnog maloprodajnog poslovanja", zaključuje se u prezentaciji.

Prema svim dostupnim informacijama, Konzum čeka najveće restrukturiranje, ali i najveći otpis njegovog duga, koji ne uključuje dug Agrokora, a ovi operativni podaci u sebi ne sadrže posljedice mogućeg otpisa dugova Konzuma i Agrokora.

Plan za prehrambene kompanije

Segment prehrane u Agrokoru, koji čini najveću grupaciju prehrambenih kompanija u Adria regiji, ima najoptimističnije prognoze - naglašeno je da nastavlja rasti i optimizirati EBITDA-u.

Kako stoji u planu, segment prehrana (pića, smrznuta hrana, ulja i meso) planira povećati EBITDA kroz kontinuirani organski rast i optimizaciju troškova te će, prema projekcijama, prihodi tog segmenta sa 1,2 milijarde u 2016. godini narasti za 14 posto, na 1,4 milijarde eura, dok bi se EBITDA trebala dignuti za 24 posto, sa 146 milijuna eura na 181 milijun eura u 2021. godini. Očekuje se da će segment prehrana generirati 473 milijuna eura slobodnog novčanog tijeka između 2018. i 2021. godine.

Prehrana, uzgred, uključuje četiri operativne djelatnosti i 21 pravni subjekt, od čega se smatra da četiri ne pripadaju osnovnom poslovanju i dio su ostalih djelatnosti u portfelju Agrokora, šest ih se bavi distribucijom, a 10 njih su proizvodno-distribucijska društva. U Hrvatskoj u tu grupaciju spada Jamnica, Roto Dinamic, Ledo, Zvijezda i PIK Vrbovec.

U pregledu trenutačne situacije, u planu se ističe da tvrtke koje se bave prehrambenom djelatnošću imaju visok do dominanti tržišni udio u glavnim kategorijama, uspješno se nadmeću s konkurencijom i održavaju rast prihoda i visoke profitabilnosti te, sve do nedavno, izazova u makoekonomskom okruženju.

Njihova ključna snaga je što imaju snažnu tržišnu poziciju, infrastukturu, efikasne logističko-distribucijske platforme, značajan potencijal za poboljšanje te podršku za restrukturiranje od snažnih izvora svježeg novca. Rezultat visokih tržišnih udjela, jakih brendova i distribucijske platforme je taj da prehrana premašuje kombinirani standard industrije od 10 posto EBITDA marže za oko dva postotna boda.

Stoga će u djelatnosti pića strategija biti obraniti tržišni udio i EBITDA maržu. Ta je strategija odabrana, kako je pojašnjeno u planu, jer se očekuje rekordna 2017. godina te povećanje pritiska od strane konkurencije, osobito B-brandova i privatnih marki. No, ističe se da je pozicija obranjiva zahvaljujući vrijednosti branda i snažnoj distribucijskoj platformi te napominje da će sljedeći val rasta zahtijevati znatne kapitalne investicije.

Rekordna godina se očekuje i za sladoled te je i strategija u djelatnosti smrznute hrane obraniti tržišni udio i iskoristiti potencijal za podizanje operativne efikasnosti radi poboljšanja EBITDA marže. Naime, rastući je pritisak na snažnije kretanje u B-brend i privatnu marku, no pozicija je obranjiva zahvaljujući vrijednosti brenda i snažnoj distribucijskoj platformi. I u toj se djelatnosti vide značajne prilike za optimizaciju i specijalizaciju proizvodnje.

Što se ulja tiče, strategija je iskoristiti nove izvore prihoda i potencijal za podizanje operativne efikasnost radi poboljšanja EBITDA marže uz povećanje kapaciteta. U obrazloženju te strategije se navodi da se ide u pretvaranje glavnih kategorije proizvoda (jestivo ulje) u burzovnu robu, da su prepoznate prilike za dodatno iskorištenje strateške lokacije Dijamanta te brendova Zvijezde i Dijamanta s ciljem smanjenja jediničnih troškova i širenja na izvozna tržišta i prateće kategorije te prilike za znatno smanjenje troškova racionalizacijom proizvodnje i nabave između dviju proizvodnih kompanija.

I u posljednjoj djelatnosti koja se odnosi na meso, cilj je obraniti tržišni udio te iskoristiti značajne investicije za poticanje rasta EBITDA kroz izvoz. Tu su djelatnost, obrazlaže se u planu, obilježile značajne kapitalne investicije u prošlosti, niski jedinični troškovi i iskorištenost kapaciteta, a postoji i velika ovisnost o Agrokorovoj maloprodaji u prošlosti te niska razina tržišne koncentracije izvan Hrvatske.

Plan za poljoprivredne kompanije

Iz Agrokora planiraju da će njihove kompanije iz grupe Poljoprivreda do 2021. smanjiti prihode na 431 milijun eura, odnosno za 15 posto u odnosu na prošlu godinu.

Takvi planovi, pojašnjavaju iz koncerna, uključuju 192 milijuna eura od Agrokor trgovine u 2016., za što se očekuje da će se prihodi smanjiti za manje od 90 milijuna eura do 2021., budući da će Agrokor trgovina izaći iz djelatnosti trgovanja poljoprivrednim robama s trećim stranama.
„Poljoprivredne aktivnosti grupe Poljoprivreda predstavljaju vodeću poljoprivrednu grupaciju u Hrvatskoj i jednu od najvećih u Adria regiji“, piše u planu održivosti.

S druge strane, Agrokor planira značajan skok EBITDA-e, odnosno zarade prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije. Lani je EBITDA bila 31 milijuna eura, a prema planu održivosti očekuje se da će 2021. godine biti 54 milijuna eura. Pozitivno je i što bi se EBITDA marža udvostručila, sa šest na 12 posto. Trenutno je Poljoprivreda, osim tvrtke Agrokor trgovina, u skladu sa standardima industrije s EBITDA maržom od 10 posto.
„Poljoprivreda će se usredotočiti na generiranje EBITDA-e kroz konsolidaciju poslovnih aktivnosti i poboljšanje učinkovitosti proizvodnje“, stoji u planu održivosti.

Iz Agrokora očekuju da će Poljoprivreda između 2018. i 2021. godine generirati 155 milijuna eura slobodnog novčanog tijeka. Međutim, iz kompanije napominju da to ne uključuje restrukturiranje bilance, odnosno otpis.

Ova poslovna grupa ima snažnu operativnu polugu i u potpunosti integriranu proizvodnju „od polja do stola”, obrazlažu u planu održivosti.

Glavne aktivnosti grupe Poljoprivreda čine tri kompanije - Belje, PIK Vinkovci i Vupik. One zajednički kontroliraju više od 32.000 hektara obradivih površina u istočnoj Hrvatskoj, od čega je 95 posto u najmu od države. Belje je najveći proizvođač svinja, goveda i kravljeg mlijeka u Hrvatskoj, tvrde u Agrokoru.

Osim ove tri kompanije, grupu čine i ostale povezane djelatnosti koje nisu u vlasništvu, odnosno kojima se ne upravlja izravno preko Poljoprivrede. To su tvrtke Agrokor trgovina, koja se uglavnom bavi trgovanjem poljoprivrednim robama, ali i Agrolaguna te Mladina koje se bave vinarstvom. U segmentu poljoprivrede Agrokor proizvodi i bio-gorivo za koje se planira da i ostane unutar poljoprivrede.

„Te djelatnosti osiguravaju nužno potrebna radna mjesta u nerazvijenom području istočne Hrvatske i neizravno igraju značajnu ulogu u Vladinoj strategiji osiguranja opskrbe hranom“, stoji u planu.

Agrokor ima najmodernije proizvodne pogone u Hrvatskoj, navodi se u planu, a od 2005. do danas je investirano nevjerojatnih 380 milijuna eura vlastitih sredstava. Najviše je uloženo u Belje, i to čak 273 milijuna eura.

U PIK Vinkovce je investirano 52 milijuna eura, a u Vupik 57 milijuna eura.

U Agrokoru očekuju da će se poljoprivredni poticaji hrvatske Vlade od 20 milijuna eura iz 2016. nastaviti i u budućnosti. Iduće godine koncern također očekuje jednokratne prihode od četiri milijuna eura koji se odnose na subvencije Europske unije.