Anton Kovačev: Od političkih pritisaka spasili su me Nijemci

ZAGREB - Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj, najdugovječniji je državni dužnosnik: na čelu HBOR-a je punih 16 godina, bez obzira na političku stranku ili struju koje vladaju državom. Kovačev svoj posao uglavnom radi tiho, bez velikog interesa javnosti, no ova ga je ekonomska kriza izvukla iz sjene. Što očekuje od najnovijeg paketa kredita za pomoć gospodarstvu i kako odolijeva političkim pritiscima govorio nam je jučer, u pauzi konferencije o mikrokreditiranju.

Na čelu ste HBOR-a već 16 godina, bez obzira na političku opciju koja pobijedi na izborima? Kako ste se održali?

- Razumljivo je da, kad dođe neka druga politička opcija, radi svojevrsnu inventuru, pregleda rezultate poslovanja i ocijeni rad čelnih ljudi. No, kod državnih ustanova i javnih poduzeća nisu bitni samo financijski rezultati nego, recimo, kod HBOR-a kao državne razvojne banke, to je potpora gospodarstvu. Uz financijske rezultate, koji su svih godina otkad HBOR radi pozitivni, mi sada nudimo kreditne programe koji pokrivaju sva moguća područja poduzetništva - za početnike, zaštitu okoliša...

Koliko ste u proteklih 16 godina morali davati kredita zbog politike, a koliko ste se mogli držati bankovnih kriterija?

- Politika je malo utjecala na rad HBOR-a, što pokazuju i financijski rezultati. Da smo radili pod političkim utjecajima, ne bismo svih godina pozitivno poslovali i sačuvali vrijednost kapitala. U početku naše suradnje s njemačkom razvojnom bankom - KfW, nisam im mogao objasniti zašto sam i saborski zastupnik i predsjednik Uprave HBOR-a . No, tada, u vrijeme rata, politika je jako utjecala na sve što se u Hrvatskoj događalo.

Jeste li se izvlačili i na KfW?

- Bilo je i toga. Kad mi ne bi pomogao moj politički štit, izvlačio sam se na KfW. S vremenom, HBOR je stekao ugled i u hrvatskom društvu i bilo je sve manje pokušaja da politika utječe na davanje kredita.

Tvrdite da ste do sada kreditirali 41 tisuću projekata sa 80 milijardi kuna. Koliko ih je uspjelo, a koliko propalo?

- Većina tih projekata je uspješna, što vidimo po tome da nam uredno vraćaju kredite.

Zašto je tajna tko je dobio kredite nakon prve aukcije u sklopu mjera za spas gospodarstva?

- Prošli smo tjedan poslali upit bankama da otkriju imena, ali odgovora nema. Niti mi ne znamo tko će dobiti kredite. Banke su poslale samo ukupni iznos kredita za koji se natječu i kamatu koju nude.

Za što će se koristiti taj novac?

- Do 20 posto se može koristiti za reprogram obaveza poslovnoj banci, a ostatak za nabavu materijala, inventara, plaćanje poreza i doprinosa, dobavljača i tako dalje.

Navodno je guverner Rohatinski nezadovoljan kako će se trošiti novac iz tih kredita?

- Mislim da je prerano suditi jer prvi krediti još nisu došli do poduzeća. Ovaj prvi natječaj je proba, a ono što treba promijeniti ili ograničiti učinit ćemo u sljedećem. Recimo, u sljedećem bismo natječaju mogli izrijekom propisati da se najviše 20 posto kredita može koristiti za vraćanje dugova državi. Inače, ova je mjera potpora gospodarstvu u podmirivanju svih dospjelih obveza - za plaće, dobavljače, državu i financijske ustanove.

Koliko će ovi novi krediti smanjiti nelikvidnost?

- HNB oslobađa tri milijarde kuna koje će se ubrizgati u gospodarstvo. Vjerujem da se tako nelikvidnost može smanjiti za devet milijardi.

Vlada je jučer objavila uvjete za model B. Je li najviše natezanja s bankama bilo zbog udjela državnog jamstva u kreditima?

- Taj model je za ulaganje u investicije, poput gradnje novih pogona i nabave opreme. Poslovne banke javljaju se na natječaj za djelomično pokriće tih ulaganja jamstvom države. HBOR će razmotriti prijave i odobriti pokriće rizika do 50 posto, a može biti i manje.

Slažete li se s tezom da u Hrvatskoj ima novca, ali ga banke ne daju jer se boje rizika?

- U Hrvatskoj ima dosta novca, no problem je osiguranje novih kredita i dokazivanje kreditne sposobnosti.

Nije li traženje hipoteke na nekretnine zastarjela metoda osiguranja?

- Moramo prepoznati nove instrumente osiguranja kredita, jer je kriza pokazala da kad poduzeće dođe u poteškoće, posebno kad ide u stečaj, njegove nekretnine vrijede barem upola manje. Evo, već u novom programu uvjeti će biti mekši.

Jesu li mali poduzetnici veliki dužnici državi?

- Oni su znatno manji dužnici državi nego veliki.

Mogli smo pomoći Radiću i Žderiću

Rekli ste da biste mogli pomoći Konstruktoru i IGH oko jamstava da su vam se prije obratili. Kako?

- Šteta je što HBOR, kao državna izvozna banka, nije uključen već na početku pregovora o poslu koji je izuzetno zanimljiv hrvatskim gospodarstvenicima.

Nije li posao od tri milijarde eura prevelik zalogaj za jamstvo HBOR-a?

- Ukupno to jest prevelik zalogaj, ali hrvatskim je izvođačima sada, u prvoj fazi, trebalo jamstvo za 124 milijuna eura, što smo mogli osigurati.