BANKAMA I TRGOVCIMA OGRANIČENA SAMOVOLJA Od Nove godine znatno niže naknade za plaćanje karticama za koje mnogi potrošači nisu ni znali da postoje

Sjećate se one iritantne prakse, recimo kod kupovine aviokarata, prilikom koje ste, ako plaćate karticom, bili dužni platiti još nekoliko posto dodatka aviokompaniji?

Evo jedne dobre vijesti u 2018. godini: to je godina u kojoj “zločesti” bankari i trgovci više neće moći svojevoljno određivati iznos takozvane međubankovne naknade na plaćanje debitnim ili kreditnim karticama jer je Europska unija cijelu priču regulirala posebnom Uredbom čiji rok provedbe počinje teći sa siječnjem 2018. godine.

Točnije, riječ je o Uredbi 2015/751 kojom se iznos međubankovne naknade na plaćanje debitnim karticama ograničava na maksimalno 0,20, a za kreditne kartice na 0,30 posto, čime bi europski potrošači, procjenjuje se na razini Unije, godišnje trebali uštedjeti oko 6 milijardi eura.

Potrošači

Nepravednu međubankovnu naknadu, koji mnogi nazivaju prevarom, europski potrošači nerijetko su plaćali na način da o njoj nisu imali nikakva saznanja, jer je ona često bila uklopljena u cijenu računa čime su prodavači trošak međubankovnih poslova prebacivali na nejaka pleća potrošača.

Hrvatska je, prema analizi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja iz 2015. godine, bila u skupini zemalja s najvišim iznosima multilateralnih naknada koje su se u prosjeku kretale iznad jedan posto, koliko je tada iznosio prosjek za zemlje članice EU.

Primjera radi, AZTN-ovo istraživanje pokazalo je kako je međubankovna naknada u Hrvatskoj za transakcije Maestro karticama iznosila u prosjeku 0,82 posto, a najviši troškovi naplaćivali su se za kartice Visa, i to u iznosima od 1,45 posto po transakciji.

Međubankovna naknada za MasterCard kartice iznosila je od 0,97 do 1,37 posto, otprilike na razini cijena kako su se one kretale i u susjednoj Sloveniji, ali znatno više od iznosa naknada koje su potrošači plaćali na području Francuske, Italije ili Nizozemske.

Godišnja razina

U prilog visokim naknadama na području naše zemlje išla je činjenica da je tržište platnim karticama konstantno u porastu, posebno po pitanju transakcija debitnim karticama koje na godišnjoj razini rastu stopom od 66 posto te čine 75 posto ukupnih godišnjih transakcija.

Europska unija pritom je zemljama članicama ostavila na volju da same pronađu način kako će odredbu implementirati u domaće zakonodavstvo, propisujući jedino da se to učini do 2018. godine.

Hrvatska se po tom pitanju, doznajemo iz Ministarstva financija, pripremila na vrijeme pa je tako već u lipnju 2016. godine donijela poseban Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa kojima je, između ostaloga, regulirala i Uredbu o međubankovnim naknadama.

“Ovom Uredbom se u Republici Hrvatskoj, kao i velikoj većini država članica EU, prvi put propisuju maksimalne gornje granice međubankovnih naknada za nacionalne i prekogranične platne transakcije na temelju platnih kartica. Pružatelji platnih usluga prihvata ne mogu za platne transakcije izvršene karticama nuditi niti zahtijevati međubankovnu naknadu u iznosu višem od 0,2 posto vrijednosti transakcija izvršene debitnom i 0,3 posto vrijednosti transakcije izvršene kreditnom platnom karticom”, poručuju iz Ministarstva financija, upozoravajući pritom kako nova pravila na području EU ne vrijede za poslovne platne kartice.

Europske uredbe

Osim toga, iz ove europske uredbe ispale su i platne kartice poput Dinersa ili American Expressa za koje će potrošači i dalje plaćati izdašne naknade.

Razlog leži u činjenici što Diners i American Express uopće nemaju međubankovne, nego takozvane “cardholders naknade” koje, iako često i više od međubankovnih, nisu predmet europske uredbe. Za razliku od Vise ili Mastercarda kod kojih plaćanje ide putem četiri stranke - banke izdavateljice, korisnika kartice, trgovca i banke prihvatiteljice - kod American Expressa i Dinersa ista banka je i izdavateljica i prihvatiteljica kartice, zbog čega ovdje ne postoji međulateralna naknada.