BIJELA KNJIGA STRANIH ULAGAČA 'Vladi ne treba 100 dana, s promjenama mora krenuti za 7 dana. Prioritet je porezni sustav'

Pravna nesigurnost, porezne obveze, parafiskalne naknade, javna uprava i pravosuđe, pitanje rada te pristupa financijskim sredstvima, ključna su područja na kojima su potrebni pomaci kako bi se poboljšala poslovna klima te privukla strana ulaganja, zaključci su ovogodišnje Bijele knjige koju je u utorak predstavilo Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FIC).

U FIC-u, naime, drže da su najveći problemi Hrvatske u poboljšanju uvjeta za poslovanje česte promjene u pravnom okruženju, posebice poreznih zakona, uz neujednačena rješenja raznih razina poreznih vlasti.

Strani ulagači smatraju i da je gospodarstvo opterećeno brojnim dodatnim, parafiskalnim troškovima koji se moraju platiti, a nisu jasno povezani s poslovanjem. Lošim ocjenjuju i trajanje sudskih postupaka, ali i ponekad potpuno različit tretman na lokalnim razinama od nacionalne. Upozoravaju i da je Zakon o radu i dalje krut i neodgovarajući, a pristup financijskim sredstvima otežan.

Ipak, predsjednik FIC-a te predsjednik Uprave Siemensa Mladen Fogec je istaknuo da ga vesele najave Vlade o planiranim mjerama, jer se podudaraju s nalazima i preporukama stranih ulagača.

"Mislim da Vlada ovaj put ne bi trebala iskoristiti ni 100 dana, nego u prvih sedam ili mjesec dana krenuti s reformama. Veseli nas što smo čuli najave reforme poreznog sustava, jer to je točno ono što mi govorimo. Ostaje vidjeti hoće li se to i ostvariti, da ovaj puta ne ostane samo na deklarativnoj razini", rekao je Fogec.

Pritom je kao neke od najhitnijih mjera koje bi nova Vlada trebala poduzeti naveo one za uklanjanje pravne nesigurnosti, koja uvelike odbija strane ulagače. Sudski procesi traju predugo, odluke moraju biti konzistentne i ne smiju se primjenjivati retroaktivno, rekao je Fogec.

Na drugom je mjestu porezna reforma, a na trećem stavljanje na raspolaganje kapitala poduzetnicima da bi se mogli razvijati, posebno start up kompanijama. Tu je i reforma javne uprave, odnosno smanjenje birokracije i ubrzavanje svih procesa.

Posebno važnom Fogec je istaknuo potrebu promjene mentaliteta.

"Moramo znati da nije dovoljno što smo pametna nacija, što imamo prekrasno more i obalu. Moramo puno toga napraviti i promijeniti, a to znači da mora porasti razina spremnosti na promjene. Mi se moramo mijenjati, kao što dolazi do promjene u kompletnoj industriji u svijetu. U tijeku je industrijska revolucija 4.0, svijet se digitalizira, dakle mora se dogoditi kompletna promjena u glavama i moramo se prilagoditi novom dobu, da sve ide brzo i da su promjene svakodnevne", zaključio je Fogec.

Kritična područja na kojima treba što brže reagirati kako bi se podigla poslovna klima za guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića su, pak, daljnja integracija tržišta proizvoda, uklanjanje barijera za strana ulaganja, ali i poslovanje, učinkovitost sudstva, obrazovni sustav te nedovoljno equity i venture capital financiranje, koje je potrebno malim firmama, pogotovo u ICT industriji, koja je najbrže rastuća grana u Hrvatskoj.

"Jedno od tih područja je porezni sustav. Po poreznom opterećenju Hrvatska je konkurentna u usporedbi s drugim zemljama kad se radi o niskim plaćama, ali što su plaće više, to smo manje konkurentni. U plaćama koje su na primjer tri puta više od prosječne plaće, Hrvatska je druga najnekonkurentnija zemlja regije, što je također problem kod privlačenja stranih ulaganja. Ali, shvatio sam da u tom smjeru ide porezna reforma koja se predlaže. To je sigurno poticajno za investicije", istaknuo je Vujčić.

Pritom je podsjetio da su neto strana ulaganja, dakle strana ulaganja u Hrvatsku minus ulaganja iz Hrvatske u druge zemlje, praktički pala blizu nule s razina prije krize, koje su bile i 4, 5 posto BDP-a, ali je istaknuo da je puno veći problem što Hrvatska ni tada nije imala dovoljno greenfield investicija, posebno u industriju.

"Osim pada, posebno smo pogođeni jer smo imali (...) nisku razinu greenfield ulaganja u tvornice i relativno manje ulaganja u industriju u odnosu na primjerice Slovačku, Poljsku, Mađarsku i druge zemlje koje su u Europsku uniju ušle 2004. godine, a koje su privukle jako puno ulaganja u autoindustriju, koja sada ima apsolutno najveći doprinos njihovom rastu izvoza i općenito rastu BDP-a", rekao je.

Upitan za ocjenu najava rada nove Vlade, guverner središnje banke je kazao da je još prerano, odnosno da će se o tome moći razgovarati nakon par mjeseci, kada se vide potezi koji će se poduzeti.

"Bitno je detektirati stvarno gdje problemi jesu i onda se na njih fokusirati. Svako ministarstvo sasvim sigurno ima cijeli skup reformi koje može napraviti kako bi poboljšalo efikasnost svog sektora, od ministarstva uprave, poljoprivrede, gospodarstva, pravosuđa i tako dalje. Na svakom je ministarstvu da se usporedi s drugim zemljama, vidi gdje je Hrvatska u ovom trenutku i pokuša dostići najbolju praksu koja postoji u okruženju. To je onda najbolja poruka stranim investitorima da će Hrvatska biti poželjna zemlja za investicije", zaključio je Vujčić.

FIC je druženje stranih ulagača osnovano 2012., koje trenutno okuplja 34 članice - tvrtke u stranom vlasništvu. Ovogodišnja Bijela knjiga o poslovnoj i investicijskoj klimi te preporukama kako poboljšati cjelokupno poslovno okruženje četvrta je koju je FIC do sada izradio.