„Problem loših kredita banke su dijelom riješile kada su ih prodale na tržištu, ali time su riješile svoj problem, jer tih loših kredita više nema u njihovoj bilanci, ali i dalje postoji problem tih kredita na tržištu, odnosno dužnika i njihovih novih vjerovnika. Zbog toga provodimo projekt u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj, Ministarstvom pravosuđa i Visokim trgovačkim sudom kako bi radili na edukaciji sudaca, ali i kako bi se promijenio Stečajni zakon u svrhu rješavanja tih problema“, ustvrdio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke govoreći u utorak na 6. susretu guvernera regije i lidera financijskog sektora u Rovinju, kojeg su organizirali poslovni tjednik Lider i Hrvatska udruga banaka.
Glavne teme ovogodišnjeg susreta su bile gospodarski izazovi vezani uz normalizaciju monetarnih politika, Izazovi rješavanja akumuliranih loših kredita (NPL), te komparativna analiza efikasnosti bankarskih sustava nove i JI Europe. Tom prilikom je Vujčić kazao kako je u okviru projekta u kojeg je uključena EBRD već organiziran seminar za 150 sudaca Visokog trgovačkog suda.
„Radi se na edukaciji sudaca vezanih za sklapanja nagodbi izvan sudskih procesa, ali i svih problema vezanih za moguće sudske postupke, od problema s gruntovnicama, do identifikacije instrumenata osiguranje i klasa potraživanja. Nadamo se da će već ove godine taj projekt rezultirati i prijedlogom izmjena Stečajnog zakona kojeg će predložiti Ministarstvo pravosuđa i Vlada“, napomenuo je Vujčić.
Podsjetimo, hrvatske banke su u 2017. prodale 8,4 milijarde kuna loših kredita, godinu ranije, 5,9 milijardi kuna, a u 2015. godini 2,8 milijardi kuna. Tako je omjer loših kredita u odnosu na ukupno odobrene pao na 11,4 posto, dok je godinu ranije iznosio 13,8 posto, dok je prije pet godina bio na razni od 18 posto. Najviše prodanih loših kredita se odnosi na građevinski sektor, u tri godine je prodano 12,2 milijardi kuna loših građevinskih kredita.
Međutim, uz to što se krenulo u edukacijsko-zakonodavni projekt za rješavanje tog problema putem Stečajnog zakona za korporativni sektor, postavlja se i pitanje hoće li se ići i u izmjene Zakona o osobnom stečaju potrošača. Naime, novi prijedlog o pomaganju prezaduženim građanima sadržavat će i odredbu o poreznim olakšicama za telekome, banke i druge tvrtke koje će moći lakše otpisati potraživanja prema građanima, što će im se tretirati kao porezno priznati rashod. No, problem je u tome što telekomi, na primjer, relativno brzo prodaju loša potraživanja koja imaju prema građanima i najveći dio tih potraživanja je u rukama kompanija koje su otkupile taj dug, a njima baš i nije u interesu korištenje poreznih olakšica kako bi otpisale potraživanje koje su otkupili. Stoga smo upitali Ministarstvo pravosuđa hoće li ići promjene zakonskih odredbi „registrirati“ i taj problem, a do zaključenja ovog broja nismo uspjeli dobiti službeni odgovor, no neslužbeno nam je rečeno kako će i taj problem pokušati adresirati.
Rast komercijalnih kamata
Vedran Šošić, viceguverner HNB-a je ustvrdio kako bi u slučaju kada bi Europska središnja banka u cijelosti vratila svoju bilancu na staje prije početka programa otkupa vrijednosnih papira (QE) porast komercijalnih kamata u Hrvatskoj iznosio jedan postotni bod, ali je gotovo sigurno kako će se to odvijati postupno i u dužem roku, tako da takav rast kamata ne moramo očekivati u Hrvatskoj kada ESB počne s promjenom svoje politike.
Osim toga, rekao je Šošić, na monetarnu politiku centralnih banaka i kamatnu politiku komercijalnih banaka utječe i inflacija, za koju se za sada predviđa da će ostati na niskim razinama zbog demografskih, tehnoloških i regulatornih razloga. Naravno, postoje i rizici koji mogu utjecati na to da inflacija ipak počne rasti brže od predviđanja, odnosno da premija na rizik, koja je sada na rekordno niskim razinama, počne rasti. Boris Vujčić je, komentirajući kretanje kamata, rekao kako Hrvatska može dijelom ublažiti rast kamatnih stopa zbog promjene politike ESB-a tako da provodi reformske politike i tako smanji razliku naših kamata u odnosu na referentne njemačke obveznice i tako poveća cijenu i smanji prinose naših obveznica smanjivanjem rizika.
Boštjan Jazbec, guverner Banka Slovenije je, komentirajući kretanje inflacije, ustvrdio kako danas „ima više pitanja nego odgovora, koje se ne odnose samo na to što sve utječe na inflaciju, nego i na to kako je mjeriti, u doba tehnološkog napretka“. „Vjerojatno ćemo uskoro dobiti odgovore na neka pitanja, ali za sada na ta nova pitanja nemamo odgovore, nemaju ih akademici niti centralni bankari“, iskren je bio guverner slovenske centralne banke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....