BURZOVNI KRAH IZ SAD-A ŠIRI SE NA CIJELI SVIJET 'Brzina rasprodaje dionica nije normalna! Kad će se ovaj pad zaustaviti?!'

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale, nakon što su dan prije na Wall Streetu zabilježeni najveći dnevni gubici od 2011. godine, jer se ulagači plaše jačanja inflacije i stezanja monetarne politike središnjih banaka.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 3,5 posto, što je njegov najveći dnevni pad u više od godinu i pol dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 5,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1,6 i 4,3 posto.

Azijske ulagače na rasprodaje dionica natjerao je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, gdje su Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni pad od kolovoza 2011., kada je na tržištima vladala panika zbog dužničke krize u eurozoni i smanjenja kreditnog rejtinga SAD-a.

Terminski S&P 500 indeks i jutros je u minusu, oko 3 posto, što znači da bi i u utorak na najvećoj svjetskoj burzi cijene dionica mogle dodatno oštro pasti.

Jučer je u jednom trenutku Dow Jones indeks bio u minusu više od 6 posto ili gotovo 1.600 bodova, što je njegov najveći bodovni pad u jednom danu u povijesti.

"Iznosi ove rasprodaje dionica u normalnim su granicama. No, brzina rasprodaje nije normalna. Kada će se ovaj pad zaustaviti? Mislim da smo se primaknuli vrhuncu. Fundamenti su prilično dobri. Jedina stvar koja se promijenila je rast prinosa na obveznice na 2,8 posto", kaže Michael Purves, strateg u tvrtki Weeden & Co.

Snažan rast prinosa na obveznice

Svjetske burze već dulje vrijeme snažno rastu, pri čemu su na Wall Streetu i mnogim drugim tržištima indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti, zahvaljujući stabilnom rastu svjetskog gospodarstva, niskoj cijeni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, korekcija cijena dionica bila je očekivana, a potaknuli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga su jutros prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dodatno porasli na 2,88 posto, novu najvišu razinu u četiri godine, dok su se na kraju prošle godine kretali oko 2,41 posto.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija. Uz to, viši prinosi predstavljaju alternativu za investitore, koji bi mogli povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Procjenjuje se i da će Europska središnja banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, a sve to potiče rast prinosa na obveznice, što, pak, povećava troškove zaduživanja kompanija.

Kraj tržišta 'bikova'?

Sada se na tržištima postavlja pitanje je li to završetak devetogodišnje vladavine 'bikova', razdoblja gotovo neprestanog rasta cijena dionica, ili se radi o dugo očekivanoj korekciji tržišta prije novog trenda rasta. Ili se radi o početku vladavine 'medvjeda', razdoblja pada cijena dionica.

Dio analitičara kaže da tržišta podržavaju dobri poslovni rezultati kompanija, nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u i relativno snažan rast najvećih svjetskih gospodarstava.

Drugi, pak, kažu da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno u kontekstu rasta prinosa na obveznice i planova središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Pad na tržištima dionica utjecao je i na cijene nafte. Jutros je cijena barela na američkom tržištu pala daljnjih 0,8 posto, na 63,55 dolara, dok se na londonskom tržištu cijena barela kreće nedaleko najniže razine u mjesec dana od 66,90 dolara.

A na valutnim je tržištima ojačao japanski jen, koji se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Zbog toga je tečaj dolara zaronio na 108,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,95 jena.

No, dolar je ojačao u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura skliznuo s jučerašnjih 1,2460 na 1,2360 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 89,61 bod, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,15 bodova.