Hrvatske banke imaju najveći omjer kapitala u Europi, a njihova dobit može podnijeti i znatno veće pogoršanje povrata kredita, ustvrdio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka , na predstavljanju novog broja Analiza HUB-a.
Udjel loših kredita opet raste i premašuje 13 posto, ali Bohaček kaže da je visok kapital hrvatskih banaka jamac stabilnosti i u slučaju produljenja krize i znatnijeg rasta loših plasmana. Dobit banaka prije rezerviranja dovoljno je visoka da se gotovo pola iznosa koristi za formiranje rezervacija, a da kapital pritom ostaje netaknut.
Krediti padaju
No, Bohaček upozorava da su prve naznake rasta aktivnosti i proftabilnosti, registrirane u ovo doba prošle godine, nestale. Sve manja potražnja kredita izazvala je pad dobiti. Opadaju krediti poduzećima, a osobito građanima, a krediti državi rastu kao posljedica prebacivanja duga brodogradilišta u ruke države.
- Hrvatski kreditni trendovi u europskom su prosjeku, a, primjerice, susjedne Slovenija i Mađarska bilježe mnogo snažniju kontrakciju - kaže Bohaček.
Stoga je i povrat na kapital hrvatskih obveznica opet niži od prinosa na dugoročnu državnu obveznicu.
Visoka kapitaliziranost
To samo po sebi i nije loše jer upućuje na visoku kapitaliziranost hrvatskih banaka. Stopa povrata među nižima je u usporedbi sa zemljama koje u krizi nisu imale problema s bankama. Bohaček pozdravlja i novi Zakon o financijskom poslovanju jer se trebaju identificirati tvrtke koje mogu opstati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....