Dioki u stečaj jer HEP ne želi oprostiti dug?

Hrvatska elektroprivreda neće podržati plan predstečajne nagodbe za Dioki, što znači da bi ta tvrtka mogla ići u stečaj.

Prema našim informacijama, Uprava HEP-a je jučer donijela odluku da će HEP kao vjerovnik Diokija glasati protiv predloženog plana. Ročište na kojemu će se vjerovnici očitovati o planu predstečajne nagodbe zakazano je za danas.

U Upravi smatraju da će HEP imati veću financijsku štetu ako podrži plan predstečajne nagodbe nego kad bi Dioki otišao u stečaj. Usprkos stavu HEP-a, predstečajna nagodba može proći ukoliko je danas prihvate svi drugi vjerovnici. U tom bi slučaju HEP bio preglasan. Ali, ni Zagrebačka banka navodno nije zadovoljna planom i moglo bi glasati protiv. Bude li tako, Dioki će u stečaj.

Čermakov plan

Prema planu koji je Uprava Diokija u svibnju predala Fini, strateški partner za spas Diokija trebao bi biti Crodux Ivana Čermaka. Čermakova tvrtka bi postala većinski vlasnik Diokija sa 55 posto vlasničkog udjela.

Na temelju pretvaranja svojih potraživanja u vlasničke udjele, suvlasnici bi trebali postati i HEP sa 15,3 posto, Zagrebačka banka sa 12,2 posto te mali dioničari koji bi imali 17,4 posto dionica Diokija.

No, da bi se došlo do takve vlasničke strukture Diokija, predviđen je niz kupoprodajnih transakcija u kojima ključnu ulogu ima HEP.

Slučaj HEP

HEP bi morao otkupiti zemljište na otoku Krku predviđeno za gradnju LNG terminala, a koje je sada u vlasništvu tvrtke Ćuf, čiji su pak vlasnici talijanski Adriaoil iz Milana i Dina. HEP bi za to zemljište trebao platiti 24 milijuna eura, dakle oko 180 milijuna kuna.

Naši sugovornici iz HEP-a kažu da je kupnja tog zemljišta u startu ozbiljan potencijalni gubitak za kompaniju. Jer, još se uopće ne zna hoće li se i kada graditi LNG terminal na Krku. Ispada da bi HEP trebao uložiti 24 milijuna eura u posve neizvjestan projekt.

Osim toga, HEP neće nikako moći utjecati na poslovne odluke u Diokiju jer bi njegov većinski vlasnik bio Čermak. Interesi HEP-a bili bi posve nezaštićeni kada bi se prihvatila predložena predstečajna nagodba.

HEP bi ionako izgubio svoja potraživanja prema Diokiju jer je plan da ih pretvori u vlasnički udio. No, uz obvezu kupnje zemljišta na Krku HEP bi mogao izgubiti blizu 400 milijuna kuna. Zato im je draži stečaj Diokija jer će im financijska šteta biti manja.

HEP-ov stav navodno podržava i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je nadležan za tu kompaniju. Ministarstvo gospodarstva uostalom od početka je sklonije stečaju Diokija.

Linićeva uloga

Takav stav mogao bi naljutiti ministra financija Slavka Linića koji se angažirao za spas Diokija. Ministarstvo financija zadnjih je tjedana intenzivno razgovaralo s bankarima koji bi trebali sudjelovati u predstečajnoj nagodbi, a ministar Linić je nedavno rekao da će Vlada nastojati završiti taj posao s obzirom na to da postoji i zainteresirani ulagač koji bi pokrenuo proizvodnju.

Ministar financija pokušao je spasiti Dioki i lani, kada je u igru ušao turski ulagač Caliscan. Nada je kratko trajala, Caliscan je brzo otišao iz Hrvatske i ostavio k tome dug prema državi od pet milijuna eura dobivenog jamstva.

Socijalna bomba

Baš je Dioki bio prva socijalna bomba koja je dočekala novu Vladu. Prvi prosvjed radnika Diokija dogodio se već u siječnju 2012. Diokijem se prvo bavio bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji je u ožujku prošle godine tvrdio da ima rješenje: vjerovnici će svoja potraživanja pretvoriti u vlasništvo, a Ježiću će ostati jedan posto udjela. Potom je Čačić predlagao da država preko HEP-a otkupi zemljište na Krku, a onda i stečaj Diokija kao rješenje, zbog čega je došao u sukob s Linićem.

Ministar financija bio je sklon djelomičnoj prodaji imovine Diokija, i to one u Zagrebu, kako bi se osigurao barem nastavak proizvodnje u Omišlju. Problem za takav ishod su bile banke koje imaju hipoteke nad imovinom Diokija.

Zahtjev za pokretanje predstečajne nagodbe podnesen je lani u prosincu, a postupak nagodbe otvoren je u ožujku. Tada je i Čermak iskazao interes da sudjeluje u restrukturiranju Diokija s ciljem da postane većinski vlasnik i pokrene proizvodnju.