Zoran Ković, direktor Dukata, vjeruje da dolazi vrijeme stabilizacije i oporavka proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. U razgovoru naglašava da oporavak sektora mlijeka zahtijeva multidisciplinarni pristup, uz kvalitetne programe i mjere za jačanje sektora. Primjer za to, kako naglašava, jest Program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine, koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Sa Zoranom Kovićem razgovarali smo o poslovanju Dukata, planovima ove tvrtke, problemima proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj te stanju na tržištu. Zoran Ković je radio na različitim upravljačkim pozicijama u Konzumu, Coca-Coli Hrvatska, Coca-Coli Bugarska, a na mjesto direktora logistike Dukata došao je 2012. iz Kraša. Uz funkciju direktora logistike Dukata usporedo je obnašao i funkciju direktora La Loga, Dukatova povezanog logističkog poduzeća. Od 2019. do 2022. godine bio je generalni direktor Lactalisa Mađarska. U listopadu 2022. preuzeo je funkciju direktora Dukata i zadužen je za poslovanje u Hrvatskoj.
Kakva je ova godina u poslovnom smislu?
- Unatoč brojnim izazovima, na ovu godinu gledam vrlo pozitivno. Naši prodajni volumeni pokazuju pozitivan trend, osobito kada je riječ o ključnim robnim markama Dukat, President i Galbani. Tijekom godine predstavili smo čak 18 novih proizvoda, a nedavno smo lansirali i novi brend Stay Strong, liniju visokoproteinskih mliječnih proizvoda, koji su veoma brzo pronašli svoje mjesto na tržištu. Posebno bih istaknuo kako smo u prodajno najvažnijem dijelu godine, sezoni, ostvarili vrlo dobre rezultate zahvaljujući predanosti svih naših zaposlenika u svim segmentima poslovanja. Što se tiče izvoza, naši volumeni kontinuirano rastu iz godine u godinu, a raste nam i broj izvoznih tržišta na pet kontinenata na kojima smo prisutni. No, inflatorni će pritisci imati utjecaj na konačni rezultat kao i Uredbom Vlade fiksirana cijena sira goude, mlijeka.
Je li zaustavljen pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj?
- Hrvatska danas pokriva nešto više od 40 posto vlastitih potreba za mlijekom, a samodostatnost nam već petnaestak godina neprekidno pada. Prošle su godine hrvatski farmeri proizveli 377 milijuna kilograma, a 2022. godine 405 milijuna kilograma mlijeka. Vjerujem da smo u prošloj godini dotakli najnižu razinu u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj te da je ispred nas vrijeme stabilizacije i oporavka sektora.
Koji su najvažniji razlozi tog pada?
- Proizvodnja mlijeka je kompleksna i pod utjecajem je brojnih čimbenika: visokih troškova proizvodnje, niske efikasnosti i konkurentnosti u odnosu na EU farmere, rascjepkanosti poljoprivrednog zemljišta, kao i demografskih i klimatskih promjena. Klimatski ekstremi te migracije i iseljavanje iz ruralnih dijelova Hrvatske zasigurno su gorući problemi koji zahtijevaju konkretne akcijske planove u svim sferama mljekarskog sektora, ali i šire.
Kako zaustaviti pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj?
- Stabilizacija, a potom i povećanje proizvodnje mlijeka zahtijeva multidisciplinarni pristup, uz kvalitetne programe i mjere za jačanje sektora. Primjer za to je Program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030., koji je ove godine pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Krajnji je cilj povećanje proizvodnje mlijeka na 580 milijuna kilograma do 2030.
Je li to realan cilj?
- Riječ je o ambicioznom cilju, no vjerujemo da Program može stabilizirati proizvodnju mlijeka u zemlji te potaknuti optimizam u sektoru. Kako bi se ciljevi ostvarili, potrebna su i ulaganja predviđena Programom.
Koju konkretnu mjeru iz Programa smatrate najvažnijom?
- Vrlo pozitivno gledamo na mjeru subvencionirane kupnje junica iz Programa, koja se u Dukatu pokazala najbržom i najučinkovitijom za povećanje proizvodnje mlijeka. Ovom mjerom uspijevamo stabilizirati i povećati proizvodnju mlijeka na našem otkupnom području. Od početka prošle godine subvencionirali smo kupnju 1500 junica za naše kooperante, a mjeru ćemo provoditi sve dok postoji interes proizvođača.
Bili ste na funkciji generalnog direktora Lactalisa Mađarska. Možete li usporediti uvjete poslovanja u Mađarskoj i Hrvatskoj?
- Mađarska je srednje veliki proizvođač mlijeka u EU, no proizvodi pet puta više mlijeka od Hrvatske. Mađarske farme u prosjeku imaju deset puta više grla nego naše, poljoprivredno je zemljište konsolidirano, a proizvodnja intenzivna i profesionalizirana, što rezultira visokom produktivnošću i efikasnošću. Mađarski farmeri, uz podršku Vlade i fondova EU, osigurali su pozitivan trend u proizvodnji mlijeka te potrebnu konkurentnost na mlijekom prezasićenom tržištu EU.
Ima li Mađarska veću otkupnu cijenu mlijeka od Hrvatske?
- Posljednjih godinu i pol Mađarska ima oko 10 posto nižu otkupnu cijenu mlijeka od Hrvatske, ali i od EU. Istovremeno proizvodnja mlijeka u Mađarskoj bilježi trend rasta. U Hrvatskoj devet od posljednjih deset godina imamo višu otkupnu cijenu mlijeka i od Slovenije, koja proizvodi 50 posto više mlijeka u odnosu na Hrvatsku te koja u posljednjih desetak godina također bilježi trend rasta. Jednaka je situacija primjerice sa Slovačkom, Poljskom, Češkom i drugim članicama Europske unije, koje svojim viškovima mlijeka utječu na domaći mljekarski sektor. Otkupna cijena važan je čimbenik u proizvodnji mlijeka, no zasigurno nije najvažniji; upravo to ilustriraju primjeri susjednih zemalja.
Često ste isticali kako je mlijeko kao namirnica neadekvatno valorizirano te da treba povećati vrijednost mlijeka u cijelom nabavnom lancu ako želimo održati proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Možete li to malo pojasniti?
- Proizvodnja mlijeka jedna je od najtežih poljoprivrednih grana, no ona nije adekvatno vrednovana. Isto se odnosi i na mlijeko kao namirnicu. Proizvođači mlijeka imaju otežane uvjete rada u odnosu na mnoge druge poljoprivredne grane. Stoga i zahtijevaju adekvatnu regulativu i administrativnu podršku i potpore. S druge strane, apsurdna je situacija da u trgovini pola litre vode vrijedi više od litre mlijeka. Proizvodnja mlijeka ne poznaje subote, nedjelje, odmore, ljetovanja... ona traži najvišu stopu posvećenosti farmera životinjama i kvaliteti finalnog proizvoda. Istovremeno, teško je pronaći proizvod čiji se kilogram ili litra može kupiti za 1,02 eura kao litra konzumnog mlijeka.
Proizvodnja mlijeka dosta je težak proces, a i sve skuplji. Kako pomažete dobavljačima svježeg mlijeka?
- Mlijeko je naša ključna sirovina, a farmeri su naši najznačajniji partneri s kojima gradimo dugoročna i strateška partnerstva. Tako je postavljena i naša potpora farmerima s ciljem unapređenja efikasnosti njihova poslovanja. Godišnje u naše farmere ulažemo oko osam milijuna eura vlastitih obrtnih sredstava u različite vidove potpora i povoljnih kredita poput primjerice kreditiranja sjetve, nabave repromaterijala. Jedina smo mljekara s terenskom savjetodavnom službom, timom vrhunskih agronoma i veterinara, koji su svakodnevno i u svakom trenutku na raspolaganju našim farmerima diljem zemlje. A već spomenuto subvencioniranje kupnje junica za naše farmere mjera je koju intenzivno provodimo i zahvaljujući kojoj smo uspješno stabilizirali proizvodnju mlijeka na našem otkupnom području. Ove smo godine pokrenuli i veliki edukacijski projekt za farmere kako bi ih osnažili i podržali u razvoju poslovanja s posebnim fokusom na povećanje produktivnosti, poboljšanje dobrobiti životinja te jače iskorištavanje mogućnosti iz fondova EU.
Koliko Dukat ima kooperanata i kako ocjenjujete kvalitetu domaćeg mlijeka?
- Dukat je najveći otkupljivač mlijeka u Republici Hrvatskoj i danas surađujemo s 1150 proizvođača mlijeka diljem zemlje. U strukturi naših kooperanata – proizvođača mlijeka, mala obiteljska gospodarstva čine oko 50 posto. Na taj način podržavamo i osnažujemo manje proizvođače te potičemo razvoj mljekarstva, ali i održivost života u ruralnim krajevima zemlje. Više od 50 posto količina mlijeka koje otkupljujemo dolaze nam iz dviju županija: Osječko-baranjske i Bjelovarsko-bilogorske. Tamošnji nam farmeri povjerenje poklanjaju iz generacije u generaciju. Ponosni smo na posvećenost naših farmera kvaliteti mlijeka koje proizvode, a koja je najbolje EU kvalitete.
Proizvođači paškog sira stalno upozoravaju na visoku stopu PDV-a na mliječne proizvode: koliko ta stopa koja je najviša u Europi opterećuje poslovanje velikih sustava poput Dukata?
- Proizvodnja hrane u Hrvatskoj je skupa u odnosu na poljoprivredno intenzivno razvijene zemlje, budući da nismo postigli potrebnu razinu produktivnosti i efikasnosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dalje, 25 posto PDV-a u cijeni namirnica koje svakodnevno kupujemo ozbiljna je barijera domaće potrošnje, posebno kada znamo da imamo najvišu stopu PDV-a na hranu u EU. Visoke su cijene hrane stoga prvenstveno uteg za građane, budući da u visokom udjelu sudjeluju u životnim troškovima. Problem visokih cijena hrane reflektira se i na strukturu potrošnje i kvalitetu ishrane. Tako hrvatski građani konzumiraju značajno manje količine nutritivno vrijednih mliječnih proizvoda i proizvoda s dodatnom vrijednošću, primjerice fermentiranih proizvoda i sireva, u odnosu na prosjek EU. Korekcija stope PDV-a na prehrambene, pa tako i na mliječne proizvode zasigurno bi doprinijela potrošnji i kvalitetnijoj prehrani naših građana, zamahu naše prehrambene industrije i rastu gospodarske aktivnosti zemlje.
Kakva je situacija na tržištu s obzirom na rast cijena prehrambenih proizvoda?
- Kad govorimo o tržištu mlijeka, ono je visoko volatilno, ovisno je o brojnim ulaznim parametrima i prilično je teško predvidjeti kretanja cijena i u kratkoročnom periodu. Klimatske promjene i povezani ekstremi naša su nova stvarnost s vrlo velikim utjecajem na prinose i proizvodnju stočne hrane, ali i na samu laktaciju krava. U posljednja dva mjeseca u EU cijene maslaca i vrhnja višestruko rastu i dosegnule su najvišu razinu u povijesti. Samo prošli mjesec cijena sira na njemačkom tržištu porasla je za jedan euro po kilogramu. Istovremeno, cijene sira gaude, mlijeka i jogurta u Hrvatskoj su fiksirane odlukom Vlade posljednje dvije godine. A upravo taj segment, konkretno u Dukatu, čini gotovo 50 posto naših prodajnih volumena.
Kakva je situacija na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda?
- Tržište mlijeka i mliječnih proizvoda brzo je i dinamično, bogato je inovacijama i unapređenjima asortimana.
Kako se Dukat nosi s konkurencijom?
- Dukat je već dugi niz godina percipiran predvodnikom novih trendova u domaćoj mliječnoj industriji zahvaljujući visokoj stopi uspješnih inovacija u svim kategorijama. Uz visoku inovativnost naše je opredjeljenje posvećenost najvišoj kvaliteti i izvrsnosti proizvoda. Konkurenciju u domaćoj industriji cijenimo jer nas tjera dalje i čini boljima. S druge pak strane, moramo se nositi s konkurencijom na razini tržišta EU, koje proizvodi oko 16 posto više mlijeka u odnosu na svoje potrebe i čiji viškovi, nerijetko u svojstvu trgovačkih privatnih robnih marki, stvaraju pritisak na cijene u Hrvatskoj.
Kako potrošači prihvaćaju nove proizvode kojih je sve više?
- Naši su potrošači naviknuti na česte inovacije u svim našim kategorijama, i rekao bih da ih od nas i očekuju. Visoka inovativnost oduvijek je bila naše usmjerenje kroz rano prepoznavanje prehrambenih trendova i potreba potrošača. Jedna od najdinamičnijih kategorija jest kategorija fermentiranih proizvoda, u kojoj smo apsolutni lider. Dukatos, b.Aktiv LGG, b.Aktiv Smoothie, SenSia Fibers, Lagano jutro... samo su neki od naših brendova koji predvode ovu brzu i inovacijama bogatu kategoriju fermentiranih proizvoda. Prije nekoliko mjeseci predstavili smo veliku inovaciju u kategoriji mlijeka – Dukat Laku noć, mliječni napitak s ekstraktima lipe, melise te aminokiselinom triptofan, koji doprinosi lakšem usnivanju i boljoj kvaliteti sna.
Koliko je izražen trend zdrave i uravnotežene prehrane?
- Zdravlje je visoko na listi prioriteta građana, i to se prepoznaje i kroz kupovne navike potrošača. Funkcionalni i proizvodi obogaćeni proteinima i vlaknima, kao i oni za jačanje imuniteta, rastu zahvaljujući sve boljoj educiranosti potrošača o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani. Zanimljivo je da rastu i mliječne kategorije koje pružaju užitak, takozvane indulgence kategorije. I ovaj trend pripisujemo sve osvještenijoj prehrani, jer potrošači češće posežu za nutritivno vrijednom nagradom i užitkom poput grčkih jogurta Dukatos i drugih mliječnih deserata.
Gdje sve izvozite vaše proizvode i koje su vam najznačajnija tržišta? Koji su vaši proizvodi najprodavaniji u inozemstvu, a koji u Hrvatskoj?
- Proizvodi i inovacije razvijene i komercijalizirane u naše tri tvornice danas su dostupne u više od 60 zemalja na pet kontinenata, a ove smo godine otvorili i nova tržišta poput Džibutija, Kambodže i Ekvatorijalne Gvineje. U prvih osam mjeseci izvozni nam volumeni rastu za 4 posto u odnosu na isti period lani, najveća su nam izvozna tržišta Italija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija i Mađarska, a najzastupljenije izvozne kategorije fermentirani proizvodi, sir i vrhnja. Za sljedeću godinu predviđamo da ćemo u izvozu rasti za dodatnih sedam posto. Ove godine bilježimo 25-postotni rast izvoza našeg kefira u Italiju. Uz predanost Dukatova izvoznog tima, ovi podaci još jednom potvrđuju da kvaliteta ne poznaje granice.
Koliko radnika zapošljavate i kako osiguravate dovoljan broj radnika?
- U Hrvatskoj imamo više od 1500 zaposlenika u tri proizvodna pogona u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. Intenzivno ulažemo u jačanje materijalnih prava naših zaposlenika, edukacije, unapređenje uvjeta i iskustva rada. U posljednje četiri godine smo u primanja naših zaposlenika uložili 15 milijuna eura, a u edukacije ulažemo na razini globalnih tvrtki. Fluktuacija zaposlenika je niska, a zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika su visoki i s pozitivnim trendom. O tome svjedoče brojna eksterna priznanja za upravljanje ljudima, ali i rezultati internih istraživanja angažiranosti i zadovoljstva zaposlenika, koje redovno provodimo. Naravno, i mi smo suočeni s izazovom pronalaska kvalitetne radne snage specifičnih vještina i znanja, ponajviše u proizvodnji odnosno održavanju i logistici.
Primjetne su i vaše kampanje i akcije koje se odnose na segment održivog poslovanja i društveno odgovornog poslovanja?
- Hvala vam što ste prepoznali naše napore u segmentu održivog i društveno odgovornog poslovanja. Ulažemo značajne resurse u razvoj održivih praksi kroz cijeli naš poslovni lanac. Aktivno radimo na smanjenju upotrebe plastike u ambalaži, prelasku na održive repromaterijale, kao i na ulaganju u obnovljive izvore energije te smanjenju upotrebe fosilnih goriva. Naša strategija na razini Grupe uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova za 25 posto do 2025., 50 posto do 2030. te postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine.
Ponosni smo na naše javne projekte poput Hrana se ne baca, najveće inicijative protiv bacanja hrane u Hrvatskoj. Sastavni dio projekta čine i sustavne donacije proizvoda humanitarnim organizacijama koje provodimo od 2015. i kojima smo zaslužili poziciju najvećeg donatora hrane u domaćoj prehrambenoj industriji. Također, tu je i naš projekt Volim šume, najveći pojedinačni projekt pošumljavanja u Hrvatskoj, koji provodimo već četvrtu godinu zaredom. U sklopu ove inicijative do sada smo pošumili 12 hektara površine s 47.000 sadnica, pridonoseći očuvanju okoliša i bioraznolikosti te smanjenju našeg ugljičnog otiska.
Je li Dukat spreman za ESG izvještavanje?
- Radimo na tome da budemo spremni i prije zakonskog roka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....