ZAGREB - Werner Schelling bio je jedan od sudionika na ovotjednoj hrvatsko-austrijskoj konferenciji o tržištu rada u Zagrebu.
Koliko je kriza pogodila austrijsko tržište rada?
- Nezaposlenost je počela rasti u listopadu 2008., a do tada je stalno padala. Još je 2008. godine bilanca bila pozitivna, ali masovno je tržište rada palo u 2009. U prosjeku je nezaposlenost u godinu dana porasla za 30 posto.
Koliko ljudi radi?
- Oko 3,5 milijuna je zaposlenih. Imamo dvije stope nezaposlenih. Jedna je prema prijavljenima na Zavodu, a druga je međunarodno usporediva i ta je stopa u Austriji 2009. godine bila 4,2 posto. U Europi samo Nizozemska ima nižu nezaposlenost. Prognoze su da će nezaposlenost još rasti do 2012. godine, ali će i dalje biti niska u odnosu na ostale zemlje. Nezaposlenost je tema broj jedan u Austriji.
Koje su djelatnosti najviše pogođene?
- Najviše je pogođena izvozna industrija koja je u Austriji vrlo značajna. Zatim proizvodne tvrtke i automobilska industrija kojima je posao odjednom pao za više od 50 posto. Otkazima je najviše pogođena muška populacija.
Imate li značajan broj dugotrajno nezaposlenih?
- Do 2008. godine imali smo samo 1,5 posto dugoročno nezaposlenih. U krizi je taj broj nešto porastao. Godišnje postavljamo osam glavnih ciljeva, a tri su cilja usmjerena na borbu protiv dugoročne nezaposlenosti. Definirana je granica da samo jedan manji udio smije prijeći tu granicu od 12 mjeseci. Za tim se ciljem doslovce trči da bi se postigao.
Tu su ključni zaposleni u Zavodu?
- Zaposleni znaju sve o tvrtkama u svojoj regiji. Oni doslovce odlaze u tvrtke i traže posao za nezaposlene. Kada direktor regionalnog zavoda vidi da postoji problem s dugotrajno nezaposlenima, on ga mora riješiti. Primjer: vi ste moja suradnica, a ja sam šef. Imate 300 nezaposlenih za koje se morate brinuti, a ja ih sortiram u sustavu i izvučem sve koji su duže od 10 mjeseci nezaposleni. Dođem kod vas na razgovor s listom ljudi i kažem da ako s njima ništa ne napravite, proći će kriznu točku od 12 mjeseci na burzi. I onda nas dvoje donosimo odluku da se sljedećih tjedana koncentrirate samo na te osobe i izradite plan što ćete s njima napraviti, i to s konkretnim mjerama za svakog nezaposlenog.
Je li takav sustav reda i rada moguće uvesti bez previše novca?
- Dobra, pravedna plaća važan je faktor motivacije. Austrijska služba za zapošljavanje je poduzeće koje je potpuno u službi svojih klijenata, ali važna je i orijentacija prema našim zaposlenima. Uz plaće u rangu privatnog sektora, zaposleni imaju i niz ostalih povlastica.
Što bi trebala učiniti Hrvatska da se barem za jedan korak približi Austriji?
- Najvažnija je decentralizacija: mala centralna služba, a velike regionalne.
'Za mjere izdvajamo milijune eura'
Koje ste mjere poduzeli na tržištu rada?
- Država je za različite mjere osigurala milijune eura. Jedna od njih je mogućnost za građane da dobiju poticajna sredstva od države za uređenje kuća koje nemaju dobru izolaciju da bi učinkovitije iskoristile energiju. Svi obrti koji se bave tim radovima imaju toliko posla da trenutno kod njih teško dolazite na red. Potkraj 2008. godine donesen je prvi, a početkom 2009. drugi paket mjera koji je još aktualan. Ti paketi su ‘teški’ nekoliko stotina milijuna eura.
A na razini Zavoda?
- U Zavodu smo dobili budžet za mjere od dodatnih milijardu eura i zaposlili značajan broj novih ljudi jer više novca nema smisla ako nemate kvalificirane ljude. Zavod za zapošljavanje jedna je od rijetkih javnih institucija u kojoj se u krizi ljude nije otpuštalo nego su se zapošljavali novi. Inače, opći stav i u Austriji je da se javna uprava mora smanjiti. Najvažnija mjera je pomoć poduzećima koja nemaju posla i moraju smanjiti radno vrijeme. Bez te bi mjere nezaposlenost bila puno veća.
Nezaposlenima najviše 2200 eura
Kakva su prava nezaposlenih na burzi?
- Ako je netko u zadnje dvije godine najmanje 12 mjeseci plaćao osiguranje od nezaposlenosti, ima pravo na novčanu naknadu. Koliko dugo dobiva naknadu, ovisi o dobi i koliko je prije bio zaposlen. Najduže vrijeme dobivanja naknada je 12 mjeseci. Ona iznosi do 54 posto prijašnjih neto prihoda, najviše 2200 eura.
Pratite li prihode i svu imovinu? Može li se dogoditi da netko s BMW-om dođe na burzu?
- Može. Ljudima se ne gleda imovina koju su prije gubitka posla stekli. Kod socijalne pomoći uzima se u obzir imovina.
Je li prihvatljivo da i u siromašnijoj Hrvatskoj netko s BMW-om može primati naknadu?
- To je odluka svake zemlje.
Kako se s manje novca nego što ga ima Austrija može boriti s krizom?
- Kada govorimo o tržištu rada, najvažnije je motivirano i kvalificirano osoblje. Kod nas svi zaposleni u Zavodu prolaze edukaciju od 42 dana. Nakon toga idu na tri teška ispita i tek tada mogu dobiti posao na neodređeno. Inzistiramo na cjeloživotnom učenju, pa zaposleni prolaze najmanje pet edukacija svake godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....