Ekonomski institut Zagreb znatno povećao procjenu rasta BDP-a za ovu godinu, na čak 2,6 posto

Potaknuti neočekivano visokim stopama rasta realnog BDP-a u prvoj polovici godine te dostupnim pokazateljima za treće tromjesečje, analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) povisili su svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 1,9 na 2,6 posto, a za 2017. s 2,1 na 2,7 posto.

"Osnovne razloge promjene prognoza pronalazimo u vrlo povoljnim kretanjima prometa od trgovine na malo, snažnom oporavku investicija, visokoj stopi rasta državne potrošnje u drugom tromjesečju, očekivanjima rekordno uspješne turističke sezone te u i dalje prisutnim deflacijskim pritiscima koji realni rast BDP-a čine većim od nominalnog", objavili su u četvrtak iz EIZ-a povom izdanja novog broja njihove kvartalne publikacije "Croatian Economic Outlook Quarterly".

Pojašnjavajući svoju pozitivnu korekciju prognoza za ovu i iduću godinu, iz EIZ-a podsjećaju da je, nakon rasta od 1,2 posto u 2015., potrošnja kućanstava u prvoj polovici ove godine skočila za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta još od 2008. godine. Takav rast ponajprije pripisuju uspješnom početku turističke sezone te i dalje vrlo niskim cijenama nafte.

"S obzirom na vrlo povoljna očekivanja vezana uz turizam u trećem tromjesečju i nastavak oporavka potrošačkog optimizma, očekujemo kako bi potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla porasti za 2,6 posto. Stopa rasta u sljedećoj godini mogla bi biti nešto niža, oko 2,4 posto, ponajprije zbog baznog efekta. Ipak, ukoliko se ostvare najavljene izmjene poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, moguće je da rast potrošnje kućanstava bude i veći u 2017. godini", drže analitičari EIz-a.

Očekuju i zadržavanje visoke stope povećanja investicija - one su u drugom ovogodišnjem kvartalu rasle na godišnjoj razini za visokih 6,3 posto, a analitičari EIZ.-a, uzimajući u obzir rast iz prve polovice godine te očekivani oporavak domaće aktivnosti, uz pretpostavku da će se nova Vlada formirati u što skorijem roku, u ovoj godini očekuju značajan oporavak investicija, po stopi od 4,5 posto u odnosu na 2015. godinu. Sljedeće godine taj bi rast mogao biti nešto manji, oko 4,2 posto.

Nasuprot tome, do kraja godina očekuju usporavanje državne potrošnje, koja je u drugom tromjesečju na godišnjoj razini zabilježila rast od čak 2,6 posto, što je najviša stopa rasta od kraja 2009. godine.

"Ovakav neočekivani rast najvjerojatnije je posljedica namirivanja zaostalih plaćanja i novog zapošljavanja u kratkom razdoblju između privremenog financiranja u prvom tromjesečju i izglasavanja nepovjerenja Vladi sredinom lipnja. S obzirom na to da će Vlada biti tehnička u većem dijelu druge polovice godine, očekujemo da će rast državne potrošnje usporiti do kraja godine. Ipak, prva polovica godine već je uvelike odredila stopu rasta državne potrošnje za koju očekujemo da će na godišnjoj razini iznositi 1,1 posto", navode iz EIZ-a.

Dodaju kako je, pak, prognoza za 2017. uvjetovana neizvjesnostima vezanim uz prioritete nove Vlade te su stoga zaržali ranije prognoziranu stopu rasta od 0,9 posto.

Moguć izlazak iz procedure prekomjernog deficita u 2017.

Blago usporavanje očekuju i kod rasta izvoza, i to i u ovoj i u slijedećoj godini, uz istodobni nastavak oporavka uvoza. Tako očekuju da bi izvoz u ovoj godini mogao rasti stopom od 5,9 posto prije nego uspori na 5 posto u 2017., dok bi uvoz ove godine, prema procjenama EIZ-a, rastao za 6 posto u ovoj i 5,5 posto u idućoj godini.

"S obzirom na ovo ubrzavanje rasta uvoza, tekući račun bilance plaćanja će i dalje biti u suficitu, ali nešto manjem nego što smo očekivali ranije, 3,6 posto BDP-a u ovoj i 1,9 posto BDP-a u sljedećoj godini", očekuju u EIZ-u.

Uzimajući u obzir proračunski deficit u 2015. godini i oporavak gospodarstva zabilježen u prvoj polovici godine, pak, u Ekonomskom institutu očekuju da će se deficit ove godine nastaviti smanjivati prema 2,3 posto BDP-a, a u 2017. prema 2,1 posto.

"To znači da će deficit u ovoj godini zadovoljiti uvjete Europske komisije i da u 2017. godini možemo očekivati i formalno zadovoljavanje svih uvjeta za izlazak iz procedure prekomjernog deficita. No, sva očekivanja vezana za javne financije u velikoj su mjeri određena razvojem političke situacije, sastavljanjem nove Vlade i većine u Saboru te budućim promjenama ekonomske politike", navode iz EIZ-a.