Fondovi počeli lov na državni portfelj

ZAGREB - Iako je Vlada Hrvatskom fondu za privatizaciju dala rok od 130 dana, koji istječe sredinom rujna, da donese pravila prema kojima će se odrediti početne cijene za prodaju državnih manjinskih udjela u 441 poduzeću, već su se pojavile špekulacije o vrijednosti tih udjela. Tako je prema neslužbenim informacijama iz Quaestus fonda, čiji je partner premijerkin savjetnik Borislav Škegro , do Fonda došao neformalni prijedlog da Quaestus otkupi sav državni manjinski portfelj za 250 milijuna kuna.

S druge strane, državni manjinski udjel u samo 59 poduzeća čije dionice kotiraju na burzi i kojima se trgovalo u proteklih šest mjeseci vrijedi oko 350 milijuna kuna. Zajedno s udjelima u 107 kompanija čijim se dionicama nije trgovalo posljednjih godina, a prema zadnjoj cijeni zabilježenoj na burzi, vrijednost je oko 520 milijuna kuna. U to nisu uključeni udjeli u 331 poduzeću koje ne kotira na burzi. No, uključen je paket od 10,68 posto Podravke koji sam vrijedi 193 milijuna kuna.

Škegro ne kupuje

- Koješta. Imam jedan nekretninski fond koji taj udjel po zakonu ne može otkupiti i jedan equity (fond koji ulaganjem ulazi u vlasničku strukturu op.a.), a on je preinvestiran i nema ni kune - komentirao je Škegro špekulacije o zainteresiranosti njegova fonda za državne udjele.

Željko Perić, drugi premijerkin savjetnik, komentirao je pak da se prodajom manjinskih udjela može zaraditi i milijardu kuna.

Konkurenciju navodni interes Quaestusa nije zabrinuo.

- Škegro je uvijek bio dovoljno pametan da se ni jednim svojim potezom nije doveo u nešto što bi bio tako očit sukob interesa. Ali ako želi te udjele, za njih će se morati natjecati jer ima i drugih koji su zainteresirani - kaže direktor jednog većeg investicijskog društva koji o kupnji državnih udjela javno ne želi govoriti dok ne vidi popis poduzeća.

A popis 441 poduzeća u kojima država namjerava prodati manjinske udjele HFP, a ni Vlada nigdje nisu objavili.

Jutarnjem listu poslali su samo popis poduzeća koja kotiraju na burzi i u kojima država ima manjinske udjele koji nisu rezervirani zbog sudskih sporova oko nekretnina ili za povrat vlasništva. Na tom popisu nema 3,5 posto HT-a, što vrijedi oko 750 milijuna kuna, niti 10,84 posto Atlantske plovidbe, što vrijedi oko 150 milijuna kuna.

Blokiran kapital

Kako detaljnije informacije o 441 poduzeću čije će dionice do kraja godine biti na rasprodaji nije moguće dobiti, vjerojatno Vlada i Fond još nisu dogovorili što će se prodavati. Uz to, u Vladinim mjerama nije spomenuto požurivanje sudskih sporova zbog kojih su brojni vlasnički udjeli države blokirani, čime je blokiran i kapital kojim bi država mogla raspolagati.

Stvaranje novih fondova

Osim vrijednosti državnih manjinskih udjela, nije jasan ni način na koji će se oni prodavati. Trenutačna regulativa ne dopušta HFP-u da manjinski portfelj i onaj na burzi proda objedinjen u jedan paket direktnim dogovorom s jednim ponuđačem. Svaka prodaja mora se odviti kroz licitaciju na burzi. Uz to suglasnost za prodaju moraju dati uprava tvrtke u kojoj se udjel prodaje, a ako HFP nije nositelj udjela nego neka druga državna institucija,

HFP mora od nje dobiti suglasnost.

Najavljenom promjenom pravila otvaraju se i druge mogućnosti. Jedna od njih je objedinjavanje svih državnih manjinskih udjela u jedan fond koji bi se prodao, a moguće je i grupirati udjele u više zasebnih fondova koji bi se prodali različitim kupcima. No, dok se ne zna što točno država prodaje, ni vrijednost nije moguće procijeniti.