GODINU DANA OD DONOŠENJA ZAKONA SVE OPCIJE SU JOŠ NA STOLU Još nisu dogovoreni kriteriji za isplatu graničnog duga, no nitko ne priželjkuje stečaj

Tako blizu, a tako daleko - godinu dana od stupanja na snagu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH još postoji realna nada da će nacrt nagodbe vjerovnika biti usuglašen do 10. travnja, te da će do 10. srpnja najmanje 66 posto vjerovnika potpisati dokument.

Koliko god se čini da je, prema svim službenim informacijama koje dolaze iz Agrokora i Vijeća vjerovnika, nacrt nagodbe većinom usuglašen, te da preostaje fino usuglašavanje, treba biti oprezan pri proglašavanju “pobjede” prije nego što to bude službeno potvrđeno.

Sporne točke

Dobavljači i financijski vjerovnici još se nisu dogovorili oko kriterija za isplatu graničnog duga (fakturiranog prije 10. travnja, a nastalog poslije 10. travnja), kao što se nisu usuglasili oko angažmana pravnih i financijskih savjetnika za Vijeće vjerovnika. Uz to, sigurno se može zaključiti kako to nisu jedine sporne točke u pregovorima, odnosno da je to samo vrh sante leda u toj priči. Ne čudi stoga što je, koliko se može doznati, Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora, kazao vjerovnicima da će i bez njihova dogovora izabrati savjetnike za Vijeće vjerovnika, iako time preuzima veliki pravni rizik, jer postoji mogućnost da će Trgovački sud to protumačiti kao neosnovano uplitanje Peruška u odnose među vjerovnicima. Ali, takva najava izvanrednog povjerenika je znak kako je do 10. travnja - datuma koji je Peruško naveo da se do njega mora napraviti takozvani “term sheet” koji će sadržavati glavne brojke vezane za naplatu i otpis potraživanja pojedinih vjerovnika - ostalo jako malo vremena i da je nervoza među sudionicima ovog postupka sve veća.

Takvu nervozu svjedočio je i ton e-maila koji je izvanredni povjerenik poslao krajem tjedna članovima uprava tvrtka pod zaštitom lex Agrokor, u kojem im prijeti otkazima ako se ne pojave na sastanku u devet sati ujutro. U medijima se pojavilo tumačenje kako je taj sastanak sazvan zbog toga što neki direktori odbijaju potpisati financijska izvješća s pripadajućim jamstvima za dugove Agrokora nastale prije 10. travnja prošle godine, a prema našin informacijama sastanak je bio sazvan kako bi ih se informiralo o modelu naplate potraživanja vjerovnika po poduzećima u okviru “Entity priority modela”.

Pojašnjenja

Jedan od kriterija za naplatu po tom modelu je i taj koliko će od preuzetih jamstava pripasti pojedinoj tvrtki, pa su neki članovi uprava na sastanku zaražili dodatna pojašnjenja za izračun po kojem su raspodjeljena ta jamstva. Navodno su neki direktori u strahu od toga da bi ih se moglo pravno teretiti za preuzimanje nepripadajućih obveza na račun tvrtke prilikom isknjiženja jamstava, pa su postavili pitanje ne bi bli bilo bolje da se financijska izvješća potpišu nakon što vjerovnici dogovore nagodbu i tretiranje jamstava po pojedinoj tvrtki. Rečeno im je da je ipak potrebno prethodno donijeti financijska izvješća za 2017., te im je pojašnjeno da će dobiti napismeno sve što je potrebno i da će te “upute” izvanredne uprave i glavnog savjentika za restrukturirannje, AlixPartners, moći uvrstiti u bilješke uz financijsko izvješće.

Prema neslužbenim informacijama, nije sporno da će raspodjela jamstava za svako od poduzeća koja ih je preuzela biti do razine temeljnog kapitala, već da je pitanje do koje razine negativnog kapitala će ići to knjiženje. Ipak, budući se radi o jako osjetljivom pitanju, navodno su neki direktori angažirali i odvjetnike kako bi se konzultirali po pitanju izračuna fer vrijednosti raspodjele jamstava po poduzećima. Gotovo svi poduzetnici i analitičari, pak, s kojima smo pričali smatraju kako će se u zadanom roku postići nagodba vjerovnika, odnosno ne vjeruju da će u borbi za vlastite interese svakog vjerovnika prevladati destruktivnost i autodestruktivnost koji bi koncern odveli u stečaj.

Dapače, čak i oni koji nemaju poslovne kontakte s Agrokorom i njegovim dobavljačima i kreditorima, drže da bi stečajni scenarij jako negativno utjecao na ekonomiju RH, a onda posredno time i na njihove poslovne interese. Uz to, svi oni jasno ukazuju na to da bi u slučaju stečaja Agrokora to palo na dušu politike Vlade Andreja Plenkovića, što bi unijelo dodatnu političku nesigurnost i možda rezultiralo padom Vlade i novim izborima.

Čak i ako ne bi došlo do pada Vlade, takav rasplet situacije bi oslabio položaj Andreja Plenkovića u HDZ-u i na političkoj sceni. Dio naših sugovornika smatra da je nakon iznuđene ostavke Ante Ramljaka, bivšeg izvanrednog povjerenika, ulogu političkog supervizora, uz Martinu Dalić, potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, preuzeo Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora. No, ta supervizija više navodno nije usmjerena na to da se nadzire struktura nagodbe koja može ići u pravcu koji nije u strateškom interesu RH, već je suština tog dijela nadzora u tome da ne iskrsne novi “savjetnički” ili neki drugi skandal koji bi mogao politički ugroziti Plenkovićevu Vladu.

Trzavice oko izbora

To bi vjerojatno trebao biti dostatan razlog za sve sudionike ovog postupka da seizbjegnu sve trzavice oko izbora ili neizbora savjetnika Vijeća vjerovnika, jer je bivši izvanredni povjerenik politički pao baš na tom “ispitu”.

Kao što bi prijetnja stečajem trebala sve nagnati da izađu iz duboko ukopanih rovova i dogovore nacrt nagodbe vjerovnika. No, godinu dana od stupanja na snagu lex Agrokor te dileme još nisu nestale, a za nadati se da će kod svih prevladati motiv koji se najbolje ogleda u računovodstvenom anglikanskom terminu “going concern”, koji podrazumijeva da će tvrtka imati dovoljno kapitala i profita da nastavi poslovati i tako izbjeći stečaj.