GUVERNER VUJČIĆ O PRIJEDLOGU DA DOĐE DO UMJERENE DEPRECIJACIJE KUNE 'Hrvatska narodna banka nastavit će politiku stabilnog tečaja'

Hrvatska narodna banka (HNB) nastavit će provoditi politiku stabilnog tečaja kune, kaže se u odgovoru HNB-a na upit Hine za komentarom dijela preporuka Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović vezanih uz monetarnu politiku.

Predsjednica je u srijedu predstavila preporuke svoga Vijeća za gospodarska pitanja, među kojima je redefiniranje temeljnih ciljeva Hrvatske narodne banke s održavanja stabilnosti cijena ka punoj zaposlenosti i održivom gospodarskom rastu, odnosno konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva. Vijeće se zalaže i za jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2 posto godišnje, kroz 5 godina.

"Vezano za tečaj domaće valute, želimo istaknuti da će HNB nastaviti voditi dosadašnju tečajnu politiku. Riječ je o politici stabilnog tečaja kune, na kojoj se, u uvjetima visoke razine eurizacije u RH, temelji politika održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnost. Ta politika tečaja ne podrazumijeva najavu parametara kretanja tečaja kune prema euru. To bi, naime, bitno ograničilo mogućnosti djelovanja monetarne politike, a moglo bi izazvati i druge neželjene posljedice (primjerice, otvorilo bi prostor za spekulativne aktivnosti na tržištu)", kažu u HNB-u.

Napominju da bi nominalna deprecijacija kune prema euru i drugim svjetskim valutama od 10 posto povećala razinu ukupnog duga svih domaćih sektora, osim banaka i HNB-a, za oko 51,7 milijardi kuna ili 15,1 posto BDP-a.

Od porasta zaduženosti zbog devalvacije, na središnju državu, nefinancijska poduzeća i stanovništvo redom se odnosi 22 milijarde kuna (6,4 posto BDP-a), 19,6 milijardi kuna (5,7 posto BDP-a) te 7,6 milijardi kuna (2,2 posto BDP-a), upozorava HNB.

Dodaju da je izravni negativni učinak ocijenjen u odnosu na stanje duga na kraju lipnja 2016. godine. Tada je ukupni domaći i inozemni dug svih sektora, osim banaka i HNB-a, iznosio 692,7 milijardi kuna (202 posto BDP-a) pri čemu je od toga 517 milijardi kuna (150,8 posto BDP-a) ili 74,6 posto bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu. Pritom je ukupni dug opće države iznosio 285,7 milijardi kuna od čega je 219,6 milijardi ili 76,9 posto bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu.

Što se tiče nefinancijskih poduzeća, njihov je ukupni dug ocijenjen na 253,6 milijardi kuna od čega je pod utjecajem tečajnih kretanja 196 milijardi kuna ili 77,3 posto. Ukupni dug stanovništva iznosio je 122,4 milijarde kuna od čega je 76 milijardi ili 62,1 posto bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu, kažu u HNB-u.

Ističu i da bi deprecijacija nominalnog tečaja kune sigurno dovela do povećanja inflacije, ali je to teško kvantificirati iz statističkih podataka s obzirom da je tečaj kune prema euru tijekom posljednjih dvadesetak godina stabilan.

Prema rezultatima HNB-ove ankete o načinu na koji poduzeća u Hrvatskoj određuju i mijenjaju cijene svojih proizvoda, koja je provedena 2010. godine, oko 90 posto poduzeća bi promijenilo cijenu svog proizvoda ukoliko bi promjena tečaja bila veća od 2 posto.

Marić: O politici stabilnog tečaja kune raspravlja se već dva i pol desetljeća

Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak nakon sjednice Vlade da se o politici stabilnog tečaja kune prema euru raspravlja već dva i pol desetljeća, da postoje argumenti za i protiv, no istaknuo je da ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska visoko eurizirana i da su i privatni i javni dugovi vezani uz euro.

Upitan smatra li najavu HNB-a o nastavku dosadašnje monetarne politike dobrim potezom, Marić je rekao da se o tome već dugo raspravlja.

"To je tema o kojoj govorimo već proteklih dva i pol desetljeća, od kada je kuna uvedena, i uvijek imamo argumente i za i protiv. Naravno da uvijek oni koji su možda više orijentirani prema izvozu na taj način vide mogućnost dizanja svoje konkurentnosti. S druge strane, struka govori o potrebi dizanja konkurentnosti ali kroz neke druge vidove, ne samo tečajnu konkurentnost, nego i internu devalvaciju, dakle cjenovnu. Mislim da i ovi potezi koje smo pokrenuli, porezne reforme između ostalog, dobrim su dijelom prema tome i usmjereni, ali ne treba zanemariti niti činjenicu da smo visoko eurizirano društvo i gospodarstvo i da, gledano od privatnih do javnih dugova, sve skupa je dobrim dijelom vezano uz taj euro. Sigurno treba uzeti i jednu i drugu činjenicu u obzir prilikom nekog promišljanja, razmišljanja", smatra Marić.