Hrvatska narodna banka (HNB) odlučila je novim mjerama ojačati likvidnost banarskog sustava. Suština je to odluka s nedjeljne sjednice Savjeta središnje banke.
Nove mjere HNB-a omogućuju bankama da obveznu pričuvu, što je iznos novca koji poslovne banke moraju držati kod središnje banke, u određenom vremenskom razdoblju koriste po posebnim uvjetima. Razloge korištenja tog novca banke će morati objasniti središnjoj banci, a za iznos smanjenja obvezne rezerve, stoji u priopćenju, HNB će im obračunati i naplatiti kamatu. Ta će kamatna stopa biti jednaka lombardnoj stopi, koja će biti uvećana za jedan postotni bod kod korištenja tih sredstava u razdoblju do tri mjeseca, odnosno veća za dva postotna boda, ako taj novac banke budu koristile dulje od tri mjeseca. Istodobno, Savjet HNB-a smanjio je i lombardnu stopu s dosadašnjih devet na 6,25 posto.
Obvezna pričuva jedan je od najvažnijih instrumenata monetarne politike. Riječ je o novcu kojeg poslovne banke izdvajaju od primljenih depozita i drže u središnjoj banci, čime središnja banka izravno utječe na kreditnu sposobnost poslovnih banaka. Kako nove mjere idu u pravcu 'labavljenja' uvjeta kreditiranja, bankama će biti lakše doći do likvidnosti.
U šturom priopćenju HNB-a ne kaže se koji su razlozi zbog kojih se središnja banka odlučila na ove mjere. Naime, još nedavno, potkraj rujna, HNB je povisila stopu obvezne pričuve s 13 na 14 posto, čime je iz novčanog krvotoka zemlje povukla oko 3,1 milijardu kuna, dok novim mjerama u monetarni sustav 'upumpava' dodatni novac, i to u vrijeme kada je likvidnost sustava na pristojnim razinama.
Prema objašnjenjima koja su se mogla čuti u središnjoj banci, radi se o mjeri predostrožnosti, koju je HNB poduzela zbog stanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, posebno europskom, koje tone u sve veće probleme. No, dio stručnjaka upozorava da razlog ovakvih mjera treba tražiti i u likvidaciji Credo banke i upozorenjima da su problemi mogući i u nekim drugim manjim bankama.
Drugim riječima, radi se ponajprije o 'kontroli štete' koja bi mogla nastati ako dio štediša odluči povući svoje depozite iz manjih "problematičnih" banaka: tim bi se bankama na taj način omogućilo da dođu do potrebnog novca za isplatu štediša koji žele otići. No, kako se radi o malim bankama, naši sugovornici tvrde da se to neće značajnije odraziti na stabilnost hrvatskog bankarskog sustava, koji ostaje stabilan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....