Hoće li i hrvatske banke građanima plaćati kamate

U Europi se postavke financiranja okreću naglavačke jer se u bankarskom sustavu prvi put pojavljuju negativne kamatne stope. Naime, sve je više slučajeva u kojima su banke te koje svojim dužnicima kojima su odobrili kredit moraju plaćati kamate, a štediše umjesto da zarađuju na svom novcu, moraju banci plaćati za štednju na računu.

Pad zaduživanja

Posljedica je to pada troškova zaduživanja zbog monetarnih politika kojima središnje banke na sve načine pokušavaju potaknuti ekonomski rast. Negativne kamate su već duže vrijeme realnost na obvezničkim tržištima, no minusi se pretaču i na poslovanje banaka s građanima i tvrtkama, primjerice u Danskoj ili Španjolskoj. Iako u Hrvatskoj analitičari ne očekuju da će kamatne stope pasti ispod nule, i ovdje se bilježi trend pada, a razdoblje niskih kamata će potrajati godinu ili dvije. Negativan prinos ima velik dio državnih obveznica eurozone i, primjerice, Švicarske, a isto se dogodilo za Nestle i Novartis. Četiri europske središnje banke trenutačno imaju negativne referentne kamatne stope: u minusu su još kamate na prekonoćne depozite kod Europske središnje banke (ECB) te u Danskoj, Švedskoj i Švicarskoj. Kamate za pozajmice kod središnjih banaka istovremeno su na rekordno niskim razinama.

U minus su potonule i referentne kamatne stope na međubankovnom tržištu. Primjerice, Euribor, prosječna vagana kamatna stopa po kojoj banke jedna drugu kreditiraju, pao je ispod nule za ugovore na jedan i dva mjeseca.

Uloga Euribora

Upravo se Euribor i slične referentne kamatne stope koriste kao baza za određivanje kamatnih stopa, na koju se dodaje fiksna marža. I upravo je zbog toga dio kredita u Europi potonuo ispod nule. Španjolski Bankinter je manji dio kredita vezao uz jednogodišnji Libor (londonska međubankovna stopa) za švicarski franak, pa kad je Libor pao dovoljno duboko ispod nule da premaši fiksnu maržu, nominalna kamatna stopa za njihove dužnike pala je u minus.

U Danskoj se svojim negativnim kamatnim stopama na kratkoročni poslovni kredit proslavila poduzetnica Eva Christiansen, inače seksualna terapeutkinja. Njen je hipotekarni kredit danski Realbank financirao iz obveznica koje su izdali uz negativni prinos.

Sustavi pred rušenjem

Europske banke zapravo nisu još do kraja formirale svoju politiku što učiniti s negativnim kamatnim stopama, zbog kojih je čak i IT sustave banaka trebalo prilagođavati. Ni regulatori nisu sigurni: španjolska središnja banka je u jednom od mišljenja donijela sud da nema negativnih kamatnih stopa, već kamata mora biti nula. Portugalska središnja banka je pak donijela odluku da negativne stope smije biti i da će ih banke morati plaćati dužnicima.

Kod negativnih kamatnih stopa na depozite u Danskoj banke zasad pokušavaju ne prenositi na štediše taj teret.

U Hrvatskoj kamatne stope jesu pale, ali uz nekoliko postotaka više fiksne marže teško je očekivati negativne kamatne stope. Krajem 2011. kamatne stope za nove stambene kredite s valutnom klauzulom iznosile su 5,63 posto, a u veljači ove godine 5,08 posto. Usporedbe radi, prema podacima za eurozonu, kamatne stope za oročenja građana do godinu dana pale su u istom razdoblju sa 2,8 na jedan posto, kamate na stambene kredite pale su sa četiri na 2,7 posto, a ostale kredite dulje od pet godina s četiri na 2,5 posto.

Kod depozita, prosječne kamatne stope na depozite dramatično su pale u Hrvatskoj. Primjerice, na manje iznose za mjesečne depozite u eurima trenutačno iznose 0,4 posto, u dolarima 0,2 posto, a za depozite u švicarcima pale su na samo 0,1 posto, jednako koliko iznosi kamatna stopa na a vista sredstva na računima.

Obilna ponuda novca

- Niske kamatne stope na tržištu potrajat će dok god traje program otkupa obveznica koje je pokrenuo ECB, takozvano kvantitativno popuštanje. Kao što je američki Fed posljednjih godina preplavljivao tržište jeftinim dolarima, sada to radi i ECB. Došlo je doba obilne ponude novca - kaže Anton Starčević, savjetnik u RBA. Podsjetimo, cilj u ožujku pokrenutog programa kvantitativnog popuštanja je povećati likvidnost na bankovnom tržištu eurozone i tako pogurati stopu inflacije eurozone i ekonomski rast, a prema najavama ECB-a potrajat će najmanje do rujna 2016. godine. Neposredan učinak ECB-ovih mjera je pad troškova zaduživanja, a ako je suditi prema efektima sličnog programa u SAD-u, mnogi prognoziraju i rast na dioničkim tržištima.

Anton Starčević ističe kako će razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa u Hrvatskoj vjerojatno potrajati sljedećih godinu, dvije.

- Što će biti poslije, zasad je nemoguće predvidjeti. Možda nas čeka dugotrajno razdoblje niskih kamatnih stopa. Naravno, može se dogoditi i suprotno - ističe Starčević.

Premija na depozit

- Problemi počinju kad se zaustavi pad kamatnih stopa, onda nastupaju dužničke krize. Ponuda kapitala je trenutačno obilna, jeftina, ali i bez kriterija - upozorava Starčević, dodajući kako svi koji razmišljaju o novom kreditu moraju biti svjesni da je ponovni rast pitanje vremena, kao što je bilo s kamatnim stopama na kredite u švicarcima.

No, Starčević upozorava kako je malo vjerojatno da će u Hrvatskoj kamatne stope pasti ispod nule. S jedne strane, iako ECB osigurava jeftin kapital, kanali kroz koje se ta sredstva mogu preliti do Hrvatske ga poskupljuju. S druge strane, u Hrvatskoj, zbog svih specifičnosti domaćeg bankarskog tržišta, i dalje mora postojati premija na depozit, dakle kamatne stope na štednju će ostati pozitivne.