Hrvati plaćaju račune slabije čak i od Grka, najrevniji su Rumunji

Hrvati najčešće i najuspješnije izbjegavaju plaćanje pričuve u stambenim zgradama i računa za čistoću, dok su računi za struju i plin prvi na redu za plaćanje jer se svi boje isključenja. Potvrđuje to i Zagrepčanka Ivana koja jedino račun za mobilni telefon plaća doista na vrijeme, struju s malim zakašnjenjem, dok sa svim ostalim računima kasni najmanje dva mjeseca.

Tri mjeseca kasnije

- Kada sam kupovala novi mobitel ponudili su mi dodatni popust ako se obvežem plaćati račun trajnim nalogom tako da taj, kao i račun za kreditnu karticu, plaćam trajnim nalozima na vrijeme. Račune za pričuvu, vodu i smeće plaćam s tri do četiri mjeseca zakašnjenja jer mi oni ne mogu ništa. Račune za plin također ne plaćam na vrijeme jer su njihovi procijenjeni računi nerealni pa platim sa zakašnjenjem tek kada dobijem obračun potrošnje. I s vrtićem kasnim mjesec do dva jer mi neće dijete jednostavno izbaciti iz vrtića - priznaje Ivana.

I Ivana je tako potvrdila da su Hrvati kada je riječ o plaćanju računa do datuma dospijeća najgori u Europi jer ih tek 40 posto ne zakasni niti jedan dan u plaćanju.

Istraživanje agencije Ipsos za EOS Grupu, koje je provedeno u 2200 kompanija u deset europskih zemalja, pokazalo je da su trenutno najrevniji platiše svojih računa Rumunji jer ih čak 92,2 posto podmiri svoja dugovanja na vrijeme. Rumunji su tako pretekli i ruske i njemačke potrošače, dok su Grci najmanje pouzdani. Naime, tek 69,5 posto grčkih potrošača svoje račune za režije, kreditne kartice i sve ostalo plati na vrijeme. Premda Hrvatska nije bila dio istraživanja u tvrtki EOS Matrix Hrvatska, koja se bavi naplatom i otkupom potraživanja, procjenjuju da ih tek 40 do 50 posto plati račune do datuma dospijeća.

Prva opomena

- Prema našoj procjeni još 30 posto svoje račune podmiri nakon prve opomene - ističe Barbara Cerinski, generalna direktorica tvrtke EOS Matrix.

Kada je riječ o plaćanju računa, Hrvati uglavnom čekaju da im se svi računi za određeni mjesec nakupe i onda ih odjednom plaćaju. Kako je većina računa s dospijećem plaćanja do 15. u mjesecu, većina ih kasni s plaćanjem do kraja tog mjeseca ovisno o tome kada dobiju plaću. Na žalost, sve je veći broj građana od kojih će komunalna poduzeća, banke ili kartičarske kuće vrlo teško naplatiti svoja potraživanja. Naime, prema posljednjim podacima Fine krajem srpnja blokirane račune imalo je 231.492 građana koji su dugovali ukupno 15,34 milijarde kuna. U samo mjesec dana blokirane račune tako je imalo 2420 građana više, a dug je povećan za još 510 milijuna kuna.

- Ovrhe su pomogle u naplati dugova kod građana koji i inače bolje od poduzeća reagiraju na naše “soft” metode opomena zbog dugovanja - pojašnjava Barbara Cerinski.

Bolje od kompanija

Istraživanje tvrtke EOS pokazalo je i da su građani revniji u plaćanju svojih računa nego kompanije kojima je uobičajeno da svoja dugovanja podmiruju tek nakon što je prošlo dospijeće plaćanja. Kriza je pritom dodatno povećala zatvoreni krug dugovanja u kojem svi čekaju neku naplatu da bi platili dalje svoje dugove. Potvrđuje to i podatak iz istraživanja prema kojem su dugovi u godinu dana povećani u svim zemljama osim u Španjolskoj. Istovremeno raste i otpis dugova pa zapadnoeuropske tvrtke trenutno otpisuju 3,1 posto svojih dugova, dok je u istočnoj Europi taj postotak na razini od 5,8 posto. Tvrtke uglavnom očekuju da će navike u plaćanju u naredne dvije godine ostati iste ili će se poboljšati, dok su one u Grčkoj, Belgiji i Španjolskoj pesimistične oko naplate svojih dugova.