Hrvatski proračun bit će pod nadzorom europskih sudaca

Njemačka kancelarka Angela Merkel želi da rad na novom temeljnom ugovoru EU, kojim bi Bruxelles dobio veće ovlasti, posebno u proračunskoj politici, počne do kraja ove godine. Vijest je to koju je objavio njemački list Spiegel, a koja je naišla na veliko zanimanje europske javnosti, izmučene dužničkom krizom što već godinama urušava temelje njihovih nacionalnih ekonomija.

Zajedno lakše iz krize

Plan željezne njemačke kancelarke zasad je poznat samo u fragmentima, no već i oni potvrđuju da Berlin teži stvaranju jače unije na Starom kontinentu. Vidi se to i iz prijedloga da Europski sud pravde dobije ovlasti nadzora nad proračunima članica EU, te da može kažnjavati prekršitelje fiskalne discipline, kao i da zajedničke europske institucije dobiju veće ovlasti. U osnovi, radi se, ocjenjuju analitičari, o stvaranju političke unije, koja bi trebala stvari u Europi postaviti na pravo mjesto i omogućiti Starom kontinentu da zajedničkim snagama ispliva iz krize, koja je posebno pokosila periferne članice zone eura.

- Tu ideju treba gledati kroz prizmu Njemačke, a to znači kroz njenu veću involviranost u rješavanje dužničke krize. Radi se o načinu da zona eura postane stabilna - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

I Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZSEM), vjeruje da je veća integracija unutar zone eura i EU logično rješenje za krizu kroz koju Europa prolazi posljednjih godina.

- Ako EU i Europska središnja banka dobivaju veću odgovornost u borbi s krizom i spašavaju banke i proračune članica, onda je logično da se ujednače i proračunske politike u Europi - kaže Njavro, koji je optmističan što se tiče budućnosti europskog projekta i izlaska EU iz krize.

Njemačka, Finska i Nizozemska nezadovoljne: Novi krizni fond za posrnule države na njemačkom Ustavnom sudu

Nova arhitektura EU

Ipak, dodaje, u ovom je trenutku još teško reći kako će europska proračunska arhitektura izgledati u budućnosti. Naime, nitko sada sa sigurnošću ne može reći hoće li budućnost donijeti i zajedničke europske poreze i zajednička tijela koja će ih ubirati. Prijedlog službenog Berlina dolazi u vrijeme kada eurozona tone u novu recesiju i nakon što je Njemačka uložila puno truda, energije i novca da spasi zajednički europski projekt. To se posebno odnosi na perfiferne članice zone eura, osobito na Grčku, koja stalno balansira na ivici izlaska iz eurolanda .

Strah od referenduma

U slučajevima svih tih zemalja glavni uzrok dužničke krize leži u neodgovornim proračunskim politikama, odnosno u potrošnji koja je u dobrim vremenima bila znatno iznad njihovih mogućnosti.

Ne čudi stoga što brzinsko pisanje novog ugovora, što predlaže Merkel, neće ići glatko. Već i informacija da većina članica EU - svaka iz svojih razloga - baš i nije oduševljena njemačkim prijedlozima dovoljno govori o ozračju u kojem se u Europi pokušava iznjedriti jači politički savez. U Berlinu vjeruju da bi konvencija koja bi napisala tekst novog ugovora mogla početi raditi prije kraja godine, no to sada djeluje malo vjerojatno. Neke članice jednostavno ne žele prepustiti još jedan dio suvereniteta Bruxellesu, dok druge, poput Irske, oklijevaju zbog straha od ishoda referenduma.

Daljnja integracija EU odrazit će se i na Hrvatsku, koja bi 1. srpnja sljedeće godine trebala pristupiti toj integraciji. Prođu li njemački prijedlozi, naime, i hrvatska će proračunska politika biti pod još većom paskom Bruxellesa, kako zbog obveza prema EU, tako i zbog lošeg stanja hrvatske ekonomije.