UNICREDITOVI ANALITIČARI PREDVIĐAJU RAST INVESTICIJA

Hrvatskoj do kraja godine 900 milijuna eura stranih ulaganja

 CROPIX

U Hrvatsku bi se ove godine moglo sliti oko 900 milijuna eura izravnih stranih ulaganja, dok bi gospodarstvo moglo zabilježiti pad od 0,8 posto, rečeno je jučer u Istanbulu, na predstavljanju Unicreditove studije o poslovanju u regiji , na marginama skupštine Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) .

- Manje inozemnih investicija od Hrvatske u regiji srednje i istočne Europe ove bi godine mogle privući Slovačka, 0,7 milijardi eura, te Bosna i Hercegovina, pola milijarde eura. Najviše bi investicija, pak, mogla privući Poljska, 9 milijardi eura - rekao je Gianni Franco Papa, voditelj Unicreditova odjela za srednju i istočnu Europu.

Nema povlačenja

Jučer objavljena Unicreditova procjena kreditiranja kompanija u regiji srednje i istočne Europe (SIE) u ovoj godini predviđa pad hrvatskog gospodarstva za 0,8 posto. Gospodarski pad osim u Hrvatskoj, u regiji će se vjerojatno nastaviti u Sloveniji, čije će gospodarstvo po Unicreditovoj procjeni pasti daljnjih 1,6 posto, i u Mađarskoj, čiji će BDP godinu završiti na 0,1 posto nižoj razini od lanjske.

Unicredit ni u jednom trenutku nije razmišljao o povlačenju kapitala iz Hrvatske, niti o njegovu preusmjeravanju u zemlje s višim stopama rasta, rekao je Papa.

- Unicredit, koji je u Hrvatskoj zastupljen kroz Zagrebačku banku, u toj zemlji, unatoč recesiji, ima vrlo visoku adekvatnost kapitala, a hrvatska je bankarska industrija stabilna. Očekujemo da će se s oporavkom eurozone popraviti i prilike u Hrvatskoj, a nakon 1. srpnja i hrvatskog ulaska u EU otvorit će se niz novih mogućnosti financiranja putem strukturnih fondova, u čemu će i Unicredit sudjelovati - rekao je Papa.

BDP trećina Unijina

Unicreditovi analitičari procjenjuju da će tijekom nekoliko sljedećih godina gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi nadmašiti rast u zemljama zapadne Europe. Prvi put od početka krize to bi se moglo ostvariti više na temelju ulaganja nego kroz potrošnju, jer je potrebno modernizirati zastarjelu infrastrukturu i uvesti napredne tehnologije.

- Kriza u Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji nije utjecala na dugoročni potencijal srednje i istočne Europe. Priča o ekonomskoj konvergenciji i dalje je aktualna, zahvaljujući potrebi za poboljšanjem regionalne infrastrukture i institucionalnog okruženja - rekao je Papa.

Bruto domaći proizvod po stanovniku u zemljama SIE iznosi otprilike jednu trećinu od prosjeka eurozone. To znači da regija i dalje ima značajan potencijal rasta, a poboljšanje pokazatelja konkurentnosti, koji su danas bolji od Latinske Amerike, samo će ojačati put rasta u regiji.

Pristupanje mnogih zemalja SIE Europskoj Uniji i eurozoni idućih bi godina trebalo osigurati dodatni impuls poboljšanju poslovnog okruženja u regiji.

- Nakon kraha posljednjih godina, procjenjuje se da će se izravna strana ulaganja u regiju postupno oporaviti te udvostručiti do 2020. godine - istaknuo je Papa.

Unicreditov analitički tim smatra da će vanjska trgovina i dalje biti najvažniji pokretač gospodarske uspješnosti u zemljama SIE regije, a Njemačka, Rusija, Italija, Kina i Nizozemska predstavljat će i dalje pet glavnih trgovinskih partnera.

Gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi ubrzat će se zahvaljujući povećanju domaće konkurentnosti. Po Unicreditovim procjenama, najviše stope rasta u ovoj će godini u regiji ostvariti Kazahstan, 5,5 posto, Rusija, 3,6 posto, i baltičke zemlje, gdje se očekuje rast po stopama iznad 3 posto.

- Mali i srednji poduzetnici trebaju biti jedna od žarišnih točaka bankovnog financiranja, s obzirom na njihov veliki značaj za gospodarstva SIE regije. Financiranje putem subvencija Europske Unije i princip sufinanciranja pokazali su se vrlo učinkovitima u osiguravanju dovoljne likvidnosti jer su mala i srednja poduzeća također jedan od najrizičnijih segmenata - objasnio je Aurelio Maccario, voditelj Strateškog planiranja u Unicreditu.

Uloga banaka

Maccario navodi da je od 2007. do 2013. godine prema SIE regiji usmjereno 180 milijardi eura iz europskih strukturnih fondova, a sličan iznos očekuje i od 2014. do 2020. godine. - Kako Unija inače financira samo 50 do 85 posto vrijednosti projekta, komercijalne banke igraju ključnu ulogu u osiguravanju dodatnog novca - rekao je Maccario.

Svjetska banka, Europska investicijska banka (EIB) i EBRD obavezali su se osigurati dodatnih 30 milijardi eura za rast u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi za rješavanje prioritetnih područja kao što su mali i srednji poduzetnici, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i inovacije.

- Gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi ubrzat će se zahvaljujući povećanju domaće konkurentnosti, čiju će dinamiku još jednom odrediti suradnja regulatora, međunarodnih financijskih institucija i banaka - dodao je Maccario.

Više novca poduzećima

Kako se očekuje snažnija potražnja, kreditna će se aktivnost ubrzati u skladu s gospodarskim rastom.

- Tijekom prva tri mjeseca ove godine spremnost za kreditiranje i standardi za kreditiranje nastavili su se poboljšavati u većini tržišnih segmenata kao odgovor na rastuću dinamiku potražnje - rekao je Maccario, koji očekuje da će kreditiranje poduzeća nadmašiti potrošačke kredite te u jugoistočnoj Europi dosegnuti ukupnu prosječnu stopu rasta od 7,1 posto u razdoblju između 2013. i 2015. godine te 9,6 posto od 2016. do 2020. godine.

Trenutni podaci o udjelu kreditiranja ukazuju na srednjoročni i dugoročni potencijal bankovnog sektora u SIE. U eurozoni su lani krediti poduzećima činili prosječno 48 posto BDP-a, ali samo 16 posto u Poljskoj, 22 posto u Češkoj, 28 posto u Rusiji i 31 posto u Turskoj.

Srednju i istočnu Europu tek čeka bum bankarskih usluga

Trenutni podaci o udjelu kreditiranja naglašavaju srednjoročni i dugoročni potencijal bankovnog sektora u regiji srednje i istočne Europe. U Europskoj monetarnoj uniji krediti poduzećima činili su prosječno 48 posto BDP-a 2012. godine, ali samo 16 posto u Poljskoj, 22 posto u Češkoj, 28 posto u Rusiji i 31 posto u Turskoj. Stambeni krediti stanovništvu činili su prosječno 40 posto BDP-a u zemljama Europske monetarne unije, dok su izvan eurozone ti krediti iznosili samo 3 posto u Rusiji, 6 posto u Turskoj, 20 posto u Poljskoj i 21 posto u Češkoj. Unatoč tome, potencijal u poslovanju sa stanovništvom srednje i istočne Europe ne smije se promatrati isključivo kroz mogućnosti kreditiranja, već i kroz privlačenja depozita i korištenja bankovnih usluga, a oba su ova segmenta manje izražena nego u zapadnoj Europi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:31