INTERVJU SA ŠEFOM HUP-a

IVICA MUDRINIĆ ZA JUTARNJI 'Radna mjesta više ne traju četrdeset nego pet do sedam godina'

U Vladi postoji i određena doza znanja i volje za promjene, ali se ne usude u njih krenuti. Treba ih ohrabriti, ne smiju više kalkulirati
 Darko Tomaš/CROPIX

Kad je početkom ove godine otišao u Bonn na novu funkciju u DT-u, Ivica Mudrinić prvi je put u dvadesetak godina na više mjeseci nestao iz javnog života. Vratio se prošli tjedan, kada je na Danu poduzetnika kao predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kritizirao Vladu. I kao da im nije bilo dosta, Vlada je u međuvremenu odustala od još jedne reforme. HUP se oštro obrušio na Vladino odustajanje od outsourcinga i ide na spin-off model koji predviđa značajno manje uštede.

Je li to znak da se do kraja mandata ove Vlade neće provesti niti jedna ozbiljna reforma?

- Nažalost, ponavlja se stara praksa. Nakon 20 godina propuštenih prilika za provođenje reformi društvo je u teškoj ekonomskoj poziciji. S jedne strane imamo visok javni dug i deficit, slab rejting, visoku nezaposlenost i nisku razinu investicija. Poremetile su se vrednote u društvu. Građani očekuju da će privatni sektor izvući društvo i stvoriti rast, a u isto vrijeme većina smatra poduzetnike negativnom i nepoželjnom pojavom. Isti ti građani državu vide kao sigurnog poslodavca, koji štiti njihova prava, a ne opterećuju se činjenicom da ta prava netko treba zaraditi. Privatni ulagači, privatni kapital mnogi vide kao klasnog neprijatelja, a ponekad možemo čak čuti kako pojedinci u medijima kao smrtni grijeh navode da investitori ovdje dolaze - zaraditi. Sve te propuštene prilike i godine nečinjenja, odgađanja ili odustajanja od nužnih promjena - najčešće u cilju zadržavanja glasačke mašinerije - dovele su nas u situaciju čija težina nadilazi kapacitete bilo koje vlade, ako nema šire suglasnosti i podrške za promjene.





Nije li nerealno u ovom trenutku očekivati širi konsenzus?

- Nužne promjene moramo podržati svi, bez razlike kojoj stranačkoj opciji pripadamo, bez razlike je li riječ o poduzetnicima ili o sindikatima, jer alternativa promjenama je skoro smanjivanje svih plaća. Naša ekonomska realnost je takva da je sadašnje stanje neodrživo. Zbog toga HUP predlaže hrabrije poteze Vlade bez kalkuliranja, a sve ostale pozivamo da podrže programe koji osiguravaju našu egzistenciju. Jedan od takvih poteza bio je i outsourcing. Odustajanje je loš potez jer formiranje državne tvrtke neće dati rezultate koje je Vlada ranije zacrtala. Objektivno gledano, ne postoji ni jedan gospodarski razlog za odustajanje od outsourcinga.

I na posljednjem danu poduzetnika ponovili ste iste kritike kao i ranijih godina: u 11 od 12 područja stanje je kritično, udjel investicija najniži je u zadnjih deset godina. Mislite li da vas Vlada sluša?

- Vlada osluškuje, ali prihvaća malo od predloženoga. Nije poanta samo ponavljati kritike nego shvatiti u kojem se stanju mi, kao društvo, nalazimo i kako pronaći rješenja. Objektivno gledano, propustili smo sve prilike da odradimo ono što je bilo nužno. U godinama kad smo imali rast BDP-a, niski javni dug i relativno nisku nezaposlenost bilo je vrijeme kada smo morali poduzeti reforme. HUP je to tada sugerirao, ali nije bilo sluha.

Što vidite kao veći problem Vlade - nedostatak volje ili znanja?

- Mislim da određena doza znanja i volje postoji, međutim, zadatak koji je trenutačno pred Vladom je iznimno zahtjevan, a prepreke koje vide u javnosti su takve da se ne usude krenuti. Treba ih ohrabriti i dati im podršku da se volja koja postoji i znanje mogu ojačati. Gledajući trenutno stanje, Vlada ne bi smjela kalkulirati nego činiti ono što je nužno. Dakle, krenuti s vrlo sveobuhvatnim reformama, tražiti potporu Hrvatskog sabora i društva, i krenuti s reformama odmah. Vlada se ne smije zadovoljiti time da bude analitičar vlastitog posla - to trebaju raditi drugi, a Vlada treba djelovati, i prihvatiti i odgovornost za sadašnjost, ali i za budućost - bez obzira na trenutnu nepopularnost, ili velike i teške optužbe koje bi iznijeli oni koji ne žele da se bilo što promijeni u izdašnosti državnog proračuna.

Reforme su se svele na odlazak triju ministara. Kako to komentirate?

- Očekivale su se veće promjene i pojačanje u gospodarskom sektoru. Važno je što će raditi. Čekamo rezultate.

Koje su ključne reforme koje se još mogu odraditi do isteka mandata?

- Nužno je promijeniti ustrojstvo države smanjivanjem broja općina, gradova i županija na razumnu i efikasnu razinu, reformirati javnu administraciju, pravosudni sustav, zdravstvo i obrazovni sustav. Trebali bismo razmisliti i o reformiranju izbornog sustava i omogućiti vraćanje izravnije odgovornosti zastupnika prema biračkom tijelu. Umjesto biranja lista trebali bismo osigurati da se barem pola zastupnika izravno bira. Ako nemamo odgovornosti u temeljima demokratskog sustava, kako možemo očekivati odgovornost u ostatku javnog sektora. Bez odgovornosti nema napretka.

Kako reformirati zdravstvo ?

- Povećanjem efikasnosti. Ključno je definirati obim i razinu usluga koje trebamo osigurati građanima, zatim organizacijsku strukturu koja to omogućuje, osigurati financijsku podlogu i presložiti sustav da se to i realizira. Tu mislim i na geografsku raspoređenost bolnica, obim usluga koje su nude na pojedinim lokacijama, što je temeljna djelatnost koju moramo čuvati i nadograđivati, a što nije i može biti izdvojeno. To, u konačnici, treba omogućiti smanjenje troškova, istu razinu usluga kao i u zemljama s kojim se uspoređujemo, a liječnicima i zdravstvenim djelatnicima vraćanje visokog statusa u društvu i povećanje plaća.

To bi svatko potpisao, ali je li to moguće?

- Da, to potvrđuju brojni primjeri u privatnom sektoru i u razvijenijim državama.

Zar to ne vodi smanjenju zdravstvenih usluga?

- Ne, nego podizanju efikasnosti. Nama efikasnost nedostaje na svim razinama. Slično je i s državnim ustrojstvom. Hrvatska je s brojem gradova, općina i županija organizirana kao Francuska koja ima 15 puta više stanovnika. Takav ustroj je preskup i neefikasan. Kapacitet upravljanja u mnogim općinama je nizak, veliki postotak ne može se financirati iz vlastitih izvora, a usluge koje nude gospodarstvu i građanima su neadekvatne. I na to mislimo kad govorimo da se investicije onemogućuju i na lokalnoj razini.

I o Zakonu o radu pregovori traju već mjesecima.

- I oko Zakona o radu imamo dva pogleda na život. Jedan kaže - reguliraj sve do besvijesti da bi osigurao da se ništa nikome ne može promijeniti i dogoditi, bez sagledavanja na koji način to utječe na one koji su danas nezaposleni. Zaboravlja se i da radna mjesta više ne traju 30 ili 40 godina već pet do sedam godina. Po drugom shvaćanju, svatko od nas mora voditi brigu o vlastitoj konkurentnosti. To je jedina zaštita koja nam jamči zapošljavanje. Što ćemo biti rigidniji, to ćemo više onemogućiti dolazak kapitala i investicija. Kad gledamo razinu investicija u Hrvatskoj, one su izuzetno niske, rejting nam je u smeću, ukupni trendovi su jako zabrinjavajući. Ako želimo omogućiti zapošljavanje moramo stvoriti uvjete u kojima se isplati investirati.

Država je opteretila telekom industriju novim nametima. Kako to utječe na poslovanje?

- Nedvojbeno je da su dodatnim nametima pravila igre za telekom operatore promijenjena tijekom utakmice. Svi operatori radili su planove investicija koji su sada poremećeni. To je zabrinjavajuće jer mi još jednom šaljemo poruku da Hrvatska nema stabilne uvjete poslovanja. Kratkotrajni učinak za državu bit će povoljan, a već srednjoročan će biti vrlo nepovoljan.

Kako je centrala DT-a reagirala na nove namete?

- Zabrinuti su zbog utjecaja na poslovne planove.

Pritišće Google, a ulaganje u EU nije omogućeno

Na čemu trenutno radite u DT-u?

- Moja funkcija je viši potpredsjednik DT-a za stratešku podršku Upravi i članici Uprave za Europu. Radim na pitanjima strategije i vizije, kao svojevrsni interni konzultant. Telekom sektor na globalnoj se razini našao pred velikim izazovom. S jedne strane imamo konkurenciju koja dolazi od globalnih igrača poput Googlea, a s druge strane jedinične cijene padaju, promet raste, a regulatorni okvir u EU nije prepoznao stanje i kretanje i ne daje mogućnost za investiranje koje je nužno za razvoj sljedeće generacije mreže i usluga.

Kako vam izgleda radni tjedan u Bonnu?

- Živim u Bonnu i uglavnom sam gore, dolazim za vikend, naročito sada kad je lijepo vrijeme. Ovisno o drugim obavezama, obično jedan dan uz vikend provedem u Hrvatskoj.

Do kada ostajete na funkciji predsjednik HUP-a? Kako to da se niste povukli odlaskom u DT?

- Čim sam imenovan, ponudio sam vodstvu HUP-a povlačenje s funkcije, međutim predložili su da ostanem u prijelaznom razdoblju do isteka mandata u rujnu ove godine. HUP je dobro organiziran s profesionalnim timom pa nema nikakvih teškoća u takvoj organizaciji.

Hoćete li se ponovo kandidirati u HUP-u?

- Ne, naravno.

Imate li političkih ambicija?

- O tome sada ni ne razmišljam. Ali s druge strane, politika je dio mojeg habitusa, mojeg identiteta... I zato, nikad ne reci nikad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 23:46