NAJNOVIJI MODEL

IZUMIO BESPILOTNU LETJELICU Punih 10 godina radim na razvoju drona i napokon sam uspio: ovo je hrvatski Feniks

 Vlado Kos/EPH

Milivoj Hucaljuk predstavio je jučer izum na kojem je radio proteklih deset godina: najnoviji model bespilotne letjelice kojoj je dao ime Feniks i koja je već krenula u nadzor slavonskih polja.

Hucaljuk je osobno sa zemlje upravljao svojim najnovijim modelom na koji je iznimno ponosan i koji leti već godinu dana, ali sada prvi put javno.

- Uspio sam ujediniti osobine dviju kategorija bespilotnih letjelica - helikoptera i aviona. Od helikoptera ima prednosti vertikalnog polijetanja i slijetanja, a od aviona dugotrajni let i veliku brzinu - kaže Hucaljuk, umirovljeni djelatnik MORH-a i elektrotehničar po struci, koji je još prije desetak godina stečena znanja i iskustva odlučio usmjeriti u razvoj bespilotnih letjelica. Već tada je ovaj aviomodelar izradio prvi prototip svoga Fenixa, kojeg je u međuvremenu dodatno razvijao i nadograđivao za različite naručitelje, a za najnoviju verziju partnera je pronašao u Belju.

U šest godina, koliko se na poljima Belja provodi precizna poljoprivreda, uspjeli su smanjiti upotrebu mineralnih gnojiva za 30 posto te time, uz optimizaciju proizvodnje, odnosno smanjenje troškova, pozitivno utjecati i na ekologiju.

Originalan proizvod

Odlični rezultati koje su na taj način postigli nisu, međutim, uspavali Upravu Belja. Upravo suprotno, precizna poljoprivreda na beljskim oranicama od ponedjeljka je dobila novu snagu. Javnosti je prezentiran novi dron koji je prilagođen za korištenje u poljoprivredi, a njegova dodatna vrijednost krije se i u tome što je riječ o originalnom proizvodu hrvatske pameti.

- Budući da Belje ima 20.000 hektara oranica, u suradnji sa stručnjacima pratimo najmodernije tehnologije te razvijamo dronove većih dometa i šire funkcionalnosti za potrebe poljoprivredne proizvodnje, po čemu smo pioniri u ovom dijelu regije. Sada smo prešli na novu fazu koja će nam pomoći u optimizaciji potrošnje mineralnog gnojiva - rekao je Davor Bošnjaković, direktor Belja, dok je Krešimir Grgić, direktor PC-a Ratarstvo, na prezentaciji u polju kod Mirkovca pojasnio kako novi dron konkretno utječe na proizvodnju.

Transfer u računalo

- Letjelica snima fotografije u dva spektra - one koje su vidljive oku i one koje nisu, a slike se preko antena na traktorima transferiraju u računalo u kabini i na temelju tih slika kreiraju se karte prihrane za svaki dio pojedine table. Tako se određuje bujnost vegetacije na određenoj površini i ovisno o dobivenom rezultatu znamo gdje je biljka više razvijena, a gdje manje, odnosno gdje se treba više gnojiti, a gdje manje. Računalo u traktoru interpretira podatke i upravlja sklopovima, pa tako i raspodjeljivačem gnojiva - pojasnio je Krešimir Grgić, dodavši kako bi u idealnim uvjetima novi dron mogao dnevno snimiti četiri tisuće hektara oranica, no u stvarnim okolnostima to je 1500 do 2000 hektara dnevno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 23:09