JE LI TO IZVEDIVO? Rast izvoza roba i usluga prema Njemačkoj za 20-ak posto doveo bi do rasta BDP-a u Hrvatskoj za oko 1%

Njemačka je ekonomski najsnažnija članica Europske unije te četvrto po veličini gospodarstvo na svijetu. Njezinih 82,2 milijuna stanovnika čine oko 16% stanovništva i stvaraju oko 20,6% BDP-a EU, zbog čega je prisutan znatan utjecaj kretanja u gospodarstvu Njemačke na kretanja na razini cijele EU. Za usporedbu, Hrvatska je po snazi 22. gospodarstvo u EU, veličine tek oko 1,4% njemačkog gospodarstva. Njemačka je ujedno i najveći izvoznik među članicama EU te njezin izvoz čini oko 25% ukupnog izvoza EU. Zbog snažnog gospodarstva i visoke vrijednosti izvoza, Njemačka je istodobno i među najvećim uvoznicima u EU. Njezin uvoz čini oko 20% ukupnog uvoza.

Posljednjih je godina kretanje potražnje i BDP-a u Njemačkoj bilo snažno povezano s efektima globalne krize. U 2009. godini došlo je do znatnog pada BDP-a, ali su za razliku od Hrvatske, ali i većeg broja drugih članica (poput Grčke, Španjolske, Slovenije...), izravne posljedice globalne krize bile kratkotrajne. Tako je realna vrijednost BDP-a u Njemačkoj već u 2011. godini premašila pretkriznu razinu, a u prošloj godini je bila približno 8,3% veća nego u 2008. godini.

Prema očekivanjima Europske komisije, njemačko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo blago usporiti rast na 1,6%, a u idućoj ponovno rasti nešto dinamičnije, stopom od 1,8%. Ovakva očekivanja temelje se na visokoj zaposlenosti i snažnoj potrošnji, nastavku povoljnih uvjeta financiranja, znatnom oporavku građevinske aktivnosti i nastavku visoke razine državne potrošnje. Pod blagim negativnim utjecajem oporavka cijene sirove nafte i ostalih energenata, nastavak povećanja domaće potražnje trebao bi dovesti do povećanog uvoza u Njemačku, što je znakovito i za Hrvatsku.

Njemačka potražnja za Hrvatskim proizvodima

S obzirom na navedeni položaj i snagu, Njemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, točnije, jedno od pet najvećih izvoznih tržišta za hrvatske proizvode i najvažnije tržište za izvoz usluga. Pri tome najveći dio prihoda od izvoza usluga čine prihodi od turizma. Naime, gosti iz Njemačke dugi niz godina imaju najveći udio u strukturi dolazaka i noćenja turista (oko 24%) te ostvaruju više od 2 mlrd. deviznih prihoda od turizma.

Prema najnovijoj objavljenoj analizi HGK “Utjecaj njemačkoga gospodarstva na gospodarstvo Hrvatske”, izvoz roba i usluga iz Hrvatske u Njemačku je posljednjih godina imao trend rasta pa je u 2015. godini činio oko 11% ukupnog robnog izvoza te približno 21% ukupnog izvoza usluga. To znači da izvoz roba i usluga u Njemačku čini oko 5,5% ukupne potražnje za hrvatskim dobrima i uslugama te približno 16% inozemne potražnje za robama i uslugama iz Hrvatske.

Iz toga proizlazi da, uz neizmijenjene ostale komponente, rast njemačke potražnje, odnosno rast izvoza roba i usluga prema Njemačkoj za dvadesetak posto dovodi do rasta BDP-a u Hrvatskoj za približno jedan posto. Kad se promatra zasebno, računice pokazuju da bi se za jedan postotak rasta hrvatskog BDP-a robni izvoz u Njemačku morao povećati za približno 55%, dok bi se izvoz usluga, ponajviše od turističkih usluga, morao povećati za približno 27%.

Premda se takav rast izvoza prema Njemačkoj čini teško ostvariv, zahvaljujući pristupanju Hrvatske u EU i nesigurnosti pojedinih svjetskih turističkih destinacija, Hrvatska je u 2014. i 2015. godini (za 2016. još nisu dostupni podaci) ostvarila prosječan godišnji rast robnog izvoza u Njemačku od 15,7% i prosječan rast izvoza usluga od 11,7%. Naravno, svaki takav rast izvoza za sobom povlači i određeni rast uvoza što usporava rast BDP-a i narušava prethodnu računicu, ali to ne umanjuje zaključak o velikom utjecaju kretanja u najvećem gospodarstvu EU na kretanja u Hrvatskoj.

Pretpostavka za daljnji rast izvoza roba i usluga je povećanje ukupne uvozne potražnje u Njemačkoj. Međutim, s obzirom na sedamdeseto mjesto i vrlo mali udio izvoza Hrvatske u njemačkom uvozu od samo 0,14% to nije nužan uvjet. Kad bi se robni izvoz povećao za 50%, udio bi i dalje bio ispod 0,2% što je s aspekta njemačkog gospodarstva zanemariva vrijednost. Kod izvoza usluga je situacija ipak malo zahtjevnija, jer je Hrvatska peta inozemna destinacija njemačkih turista s udjelom od približno 3,5% pa će bez znatnijeg rasta potražnje u Njemačkoj biti teško održati relativno visoke stope rasta izvoza usluga.

Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.