Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH), Andrea Gross-Bošković, u ponedjeljak su u Kući Europe u Zagrebu predstavile rezultate ankete koja je pokazala da velika većina hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a i najavile istraživanje kojim će usporediti kvalitetu proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu.
"Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih namijenjenim trgovinama u zapadnim članicama EU", rekla je Biljana Borzan, hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.
Borzan je provela anketno istraživanje s agencijom GfK na reprezentativnom uzorku od 800 građana, a kroz upitnik, koji je pripremio HAH, saznali su stavove građana o kvaliteti proizvoda na našem tržištu. Anketom se omogućilo hrvatskim građanima da odrede proizvode koji će potom biti uspoređivani s istovjetnim proizvodima s njemačkog tržišta i laboratorijski testirani.
"Hrvatska agencija za hranu uključena je kao stručna potpora projektu sa ciljem osiguranja transparentnosti procesa, te odabira najkompetentnijih laboratorija za kontrolu pojedinih parametara", rekla je Andrea Gross-Bošković.
"Ovo istraživanje ne treba shvatiti kao istraživanje usmjereno protiv industrije. Istraživanje percepcije potrošača pokazalo je da je skeptičnost nedvojbeno prisutna u velikoj mjeri. Čak više od 70 posto ispitanih smatra kako smo u očima velikih korporacija zapadne Europe građani drugog reda, upravo zbog sumnje u dvostruku kvalitetu prehrambenih proizvoda... To je zabrinjavajući postotak. Zato naglašavam kako ne želimo donositi zaključke naprečac, već samo utvrditi pravo stanje stvari. Možda potrošači budu i ugodno iznenađeni", istaknula je Gross-Bošković.
Ukupno će se testirati 27 proizvoda. Veći dio su odredili građani anketom, a manji je određen uspoređujući proizvode iz češke studije i proizvode koji su, prema ranijem HAH-ovom Nacionalnom istraživanju o prehrambenim navikama odrasle populacije (NIPNOP), se pokazali kao najčešće konzumirani strani brandovi proizvoda u Hrvatskoj, kako bi se osigurao kontinuitet.
"Istraživanje je pokazalo da kupci u Hrvatskoj itekako vode brigu o zemlji porijekla proizvoda koje kupuju. Čak njih 91 posto preferira domaće proizvode, a kvaliteta i sigurnost proizvoda su im najvažniji kad odluče nešto kupiti. Više od 73 posto posto građana vjeruje kako razlika postoji ne samo u kvaliteti, već i u cijeni" objašnjava Borzan.
Anketa je pokazala i kako gotovo dvije trećine hrvatskih potrošača čita informacije o hrani i ocjenjuje kao je hrana danas sigurnija nego prije deset godina. Oko tri četvrtine građana, međutim, se uopće ili uglavnom ne slaže s ocjenom da javne vlasti EU-a smatraju zdravlje potrošača važnijim od profita proizvođača.
Gotovo 72 posto ispitanih se uglavnom ili u potpunosti složilo s ocjenom, predloženom u anketi, da su "u očima velikih korporacija zapadne Europe 'građani drugog reda'".
Za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su provedena u Slovačkoj i Češkoj, Borzan je dio uzorka rezervirala i za deterdžente budući da su se na njih žalili potrošači. Njezino istraživanje je pokazalo kako 64 posto građana smatra da su sredstva za pranje i čišćenje kvalitetnija na tržištu zapadne Europe.
Borzan je pojasnila je da proizvođači različitu kvalitetu proizvoda obrazlažu istraživanja tržišta no dodala je da se to "donekle može shvatiti ako je u pitanju hrana, odnosno različiti ukusi, ali ne ako su u pitanju higijenski proizvodi jer nitko ne želi proizvod koji slabije pere".
Cilj europarlamentaraca je da mijenjanju zakone na način da se onemogući proizvođačima da pod istim imenom plasiraju različite proizvode u različitim državama da "jer ako smo jedna unija ako imamo zajedničko europsko tržište nema opravdanja da proizvodi budu različiti", pojasnila je Borzan.
"Iduća faza je kupnja tih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Ovo istraživanje će mi značajno pomoći u mom radu u Europskom parlamentu. Naime, nedavno je i u Vijeću EU ova tema stavljena na dnevni red, i to tek nakon istraživanja parlamentarne kolegice Sehnalove. Jednakost svih građana EU ne smije biti samo na papiru", istaknula je Borzan.
Istraživanje će obuhvatiti proizvode poput Coca cole i Pepsi cole, Nestea hladnih čajeva, piva Heineken, preko tune Rio mare i Barilla tjesteinne do sredstava za pranje i čišćenje kao što su Ariel, Silan i Domestos te sredstava za higijenu Nivea i Colgate paste za zube.
Lista proizvoda obuhvaćenih istraživanjem utvrđena je temeljem telefonskog istraživaja na uzorku od 800 ispitanika i korištenjem podataka o najčešće konzumiranim stranim brandovima u Hrvatskoj za pojedine kategorije proizvoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....