KAKAV BI UTJECAJ MOGLA IMATI KRIZA U AGROKORU NA EKONOMIJU Provedene su simulacije u slučaju urednog i u slučaju kaotičnog ishoda restrukturiranja

Unatoč nastavku rasta gospodarstva te i dalje dobrim makroekonomskim pokazateljima strukturne ranjivosti domaćega gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije rizika vezanih uz koncern Agrokor, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u najnovijoj publikaciji "Financijska stabilnost".

Kako ističu, još uvijek neizvjestan ishod restrukturiranja Agrokora utječe na rast rizika solventnosti i likvidnosti u sektoru nefinancijskih poduzeća te u skladu s time na rast ranjivosti u bankarskom sektoru.

Navode uz ostalo i kako bi proces restrukturiranja koncerna Agrokor, koji je značajno sudjelovao u hrvatskom inozemnom dugu, mogao smanjiti teret kamata odnosno novčani odljev koji plaćaju subjekti iz Republike Hrvatske. "Osim toga, eventualno pretvaranje duga u vlasničke udjele dovelo bi do smanjenja inozemnog duga, a restrukturiranje i otvaranje kompanija iz koncerna Agrokor prema vanjskim tržištima do rasta profitabilnosti i izvoza u srednjem roku, ali i mogućeg rasta izravnih stranih ulaganja u proizvodne kapacitete. Ipak, preduvjet je za takav razvoj događaja uspješna provedba tek započetog procesa restrukturiranja", napominju uz ostalo analitičari središnje banke.

U publikaciji "Financijska stabilnost" iznose i rezultate stres testa banaka odnosno "testiranje otpornosti kreditnih institucija na stres", a koji, kako navode, "pokazuju kako je bankovni sustav i dalje sposoban podnijeti malo vjerojatne, ali moguće šokove čak i u situaciji značajnog otpisa plasmana koncernu Agrokor".

Stres test je rađen za tzv. temeljni scenarij, koji se zasniva na očekivanim gospodarskim kretanjima s obzirom na recentno kretanje mjesečnih pokazatelja i nastupanje određenih rizika vezanih uz koncern Agrokor, te stresni scenarij - osnovni i diferencirani, a koji se diferencira u odnosu na temeljni i na osnovni intenzitet materijalizacije kreditnog rizika tijekom restrukturiranja Agrokora, uključujući i pravne rizike.

"Kombiniranjem povijesnih vjerojatnosti gubitaka definirana je shema potencijalnih gubitaka kreditnih institucija u restrukturiranju Agrokora: za izravne izloženosti u urednom restrukturiranju taj trošak iznosi 50 posto, a za neizravne izloženosti prema društvima gospodarski povezanima s koncernom 20 posto (u podscenariju neurednog restrukturiranja redom 70 posto i 40 posto). Istodobno se pretpostavljaju i određeni sekundarni učinci u gospodarstvu, koji međutim nisu značajni. U oba scenarija, zbog načina na koji je pravno reguliran proces restrukturiranja, trošak izmaknulih kamata po tim izloženostima jednak je u obje godine simulacije", navodi se u publikaciji.

Objašnjavajući kvantifikaciju scenarija i osjetljivost rezultata, iz HNB-a navode kako integriranje procijenjenih učinaka urednog restrukturiranja Agrokora u temeljni scenarij, vodeći računa o multiplikativnim učincima unutar lanca dobavljača i percepciji rizika na tržištu, zadržava intenzitet rasta BDP-a u ovoj godini otprilike na lanjskoj razini, uz stabilan rast tijekom 2017. i 2018. godine. U tom se temeljnom scenariju predviđa rast BDP-a od 2,8 posto u ovoj i 3,0 posto u idućoj godini.

"Izbijanje krize u zamišljenom stresnom scenariju uvjetovalo bi stagnaciju gospodarske aktivnosti već u 2017. (0,3 posto), dok bi u idućoj godini gospodarstvo kontrahiralo za 2,5 posto. Vjerojatnost je takvog šoka vrlo mala", pokazuju rezultati stres testa.

U tako zamišljenom stresnom scenariju "kamatni troškovi skokovito rastu pod utjecajem panične reakcije tržišta i nagle reevaluacije rizika", a "tečajne kolebljivosti mogle bi dosegnuti povijesne ekstreme (10 posto deprecijacije kune prema euru tijekom dvije godine)".

"Općenito, intenzitet simuliranoga stresnog poremećaja i napetosti među sudionicima domaćega financijskog tržišta premašuje primjere zabilježene tijekom posljednjeg desetljeća. U opisanim uvjetima može se očekivati porast stope nezaposlenosti (na 14,3 posto i 16,1 posto, nasuprot 13,9 posto i 13,6 posto u temeljnom scenariju) te kontrakcija investicija i osobne potrošnje (jačeg intenziteta u odnosu na kontrakciju BDP-a). Sve navedeno pridonijelo bi većoj percepciji rizika države, što bi se odrazilo i na promjenu njezina kreditnog rejtinga, indicirajući pogoršanje stupnja kvalitete za ponder rizika izloženosti prema državi (s 4 na 6)", navodi se u publikaciji.

Analitičari središnje banke napominju kako su u temeljnom scenariju pretpostavljeni vrlo ograničeni učinci restrukturiranja Agrokora, u smislu relativno blagih korekcija investicija i potrošnje koje ne djeluju povratno na novčano, kreditno i devizno tržište te nemaju učinka na opću razinu cijena.

Stresni scenarij podrazumijeva i mogućnost lošijeg ishoda procesa restrukturiranja s obzirom na scenarij globalne krize investicija te posljedičnih stresnih uvjeta na domaćem tržištu pa su perspektive rasta i u takvom diferenciranom scenariju neurednog restrukturiranja Agrokor dodatno smanjene, ali marginalno (za 0,1 postotni bod u 2017. odnosno za 0,4 postotna boda u 2018.).

Što se tiče kvalitete kreditnog portfelja banaka, rezultati testiranja u temeljnom scenariju pokazuju da bi se agregirani portfelj banaka s 13,8 posto loših kredita porastao na 15,6 posto u 2017. i 14,9 posto u 2018. godini, a približno petina tih omjera otpada na izloženosti generirane financiranjem poslovanja Agrokora.

U temeljnom scenariju inducirani prirasti troškova ispravaka vrijednosti su umjereni te iznose oko milijardu kuna u dvije godine kumulativno u odnosu na kraj 2016. Očekivanje nastavka robusnog rasta operativnih zarada banaka po stopi od približno 10 posto stabilizira dobit banaka te povećava stopu redovnoga osnovnog kapitala (SAROK) s 20,6 posto na gotovo 24 posto u 2017. i više od 27 posto u 2018. godini.

Iako su razlike po pojedinim bankama vrlo uočljive, u temeljnom scenariju gotovo sve zadovoljavaju likvidnosne standarde (samo su kod jedne manje institucije likvidnosne zaštite bile nedostatne, a što je uvjetovano i njihovom neprimjerenom razinom na početku simulacije), navodi se u publikaciji.

U stresnim bi se uvjetima kreditni portfelj snažnije pokvario pa bi se u scenariju neurednog restrukturiranja Agrokora udio neprihodonosnih plasmana banaka mogao približiti razini od 20 posto u ovoj te 25 post u 2018. godini.

Uz pretpostavku da su učinci restrukturiranja uglavnom koncentrirani u portfelju poduzeća, udio loših kredita tog sektora mogao bi najviše dosegnuti 40 posto (uz pretpostavku urednog restrukturiranja) i 52 posto (uz pretpostavku neurednog restrukturiranja). Simulirani ekonomski i financijski šokovi očekivano narušavaju kreditnu sposobnost svih klijenata pa bi i udjel loših kredita stanovništvu porastao s prosječno 9 posto u temeljnom scenariju na 12 posto u stresnom i tek marginalno više u diferenciranom stresnom scenariju, pokazuju rezultati testiranja.

Na slabljenje kapitaliziranosti u stresnim okolnostima djeluje i porast rizikom ponderirane imovine zbog deprecijacije kune i porasta pondera za izloženost državi u stranoj valuti ako padne rejting države. Stopa redovnoga osnovnog kapitala u tom scenariju spušta se na 15,3 posto u 2017. i 9,9 posto u 2018. godini, pri čemu 6 banaka ne zadovoljava kapitalne standarde u prvoj, a 19 u drugoj godini. U diferenciranom scenariju neurednog restrukturiranja Agrokora stopa redovnog osnovnog kapitala iznosi 14,4 posto u prvoj, a 8,3 posto u drugoj godini. Broj kreditnih institucija s potrebom dokapitalizacije u takvim je uvjetima prilično raširen, popeo bi se na 9 u prvoj i 22 u drugoj godini. Međutim, kako je riječ mahom o razmjerno maloj proporciji ukupne imovine, kapitaliziranost na razini sustava ostaje iznad kritične vrijednosti testa (6,5 posto) i implicira robusnu otpornost na simulirane rijetke i ekstremne šokove, pokazuju uz ostalo testiranje otpornosti banka na stres.