KOLIKO SU HRVATI DOSAD PRODALI ZLATA I KOLIKO GA JOŠ IMAJU U biznisu vrijednom milijarde dominira tvrtka iz Rijeke: Sve zlato ide na tajno mjesto...

U proteklih šest godina, od kraja 2010. kada se u Hrvatskoj otvaraju tvrtke specijalizirane za otkup zlata, hrvatski su građani prodali zlatnog nakita i drugog lom-zlata u vrijednosti od oko tri milijarde kuna.

Iako je u posljednje dvije-tri godine taj posao višestruko pao, procjenjuje se da Hrvati u ladicama kod kuće još uvijek drže lom-zlata u vrijednosti od oko milijardu eura, odnosno 7,5 milijardi kuna i dio toga će sigurno završiti u talionicama. Podaci su to kojima raspolaže tvrtka Auro Domus iz Kastva, najveći hrvatski trgovac zlatom koji drži oko 50 posto tržišta i koji je dosad od građana otkupio tog plemenitog metala u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna. Sve to zlato je izvezeno u nekoliko zemalja Europske unije.

Rekordne 2012. godine Auro Domus je otkupom uprihodio oko 680 milijuna kuna. No, te je godine cijena zlata, koja se određuje na burzi u Londonu, bila viša nego ikad u povijesti. Iznosila je 1900 dolara za uncu (31,3 grama), što je znatno više od sadašnjih 1200 dolara. Ekonomska kriza tada je bila na vrhuncu, a poznato je da cijena zlata raste kad ulagači traže sigurne luke i svoj kapital povlače iz mnogo rizičnijih oblika ulaganja kao što su dionice i nekretnine. Zlato se smatra najsigurnijim oblikom investiranja pa mu vrijednost raste u razdobljima ekonomskih kriza i političke nesigurnosti. No, i njemu cijena jako varira. U posljednjih deset godina najniža je bila 2007. - oko 600 dolara za uncu. To znači da onaj tko je 2007. kupio investicijsko zlato, danas njegovom prodajom može zaraditi dvostruko. No, onaj tko ga je kupio 2012., njegovom bi prodajom trenutno bio u značajnom gubitku.

Investicije

U zapadnoeuropskim zemljama trgovci od građana godišnje otkupe podjednake količine lom-zlata koliko im i prodaju zlatnika i poluga, odnosno investicijskog zlata. U Hrvatskoj je otkup i dalje mnogo veći pa u Auro Domusu kažu kako su lani prodali investicijsko zlato u vrijednosti od oko 40 milijuna kuna, a građani su im ga prodali čak četiri puta više. Očekuju, međutim, da će se odnos količina izjednačiti u sljedećih tri do pet godina, što znači da će otkup lom-zlata vjerojatno biti u laganom padu, ali će osjetno rasti ulaganje građana u zlatne poluge.

Naime, hrvatski građani još uvijek najveći dio svoje štednje drže u bankama, trenutačno oko 165 milijardi kuna, a posljednje tri godine je prodano investicijsko zlato u vrijednosti od oko 250 milijuna kuna. U Austriji se investicijskog zlata proda 100 puta više nego u Hrvatskoj.

Investiranje u zlato u Hrvatskoj je još uvijek poprilično nova pojava koja se polako razvija od 2014. godine. Naime, ulaskom u EU prihvatili smo europsko zakonodavstvo prema kojemu se na trgovinu zlatom više ne obračunavaju PDV i trošarine. Time je cijena zlatnika i poluga pala za 40-ak posto. Fizičke osobe ne plaćaju ni porez na prihod ostvaren prodajom zlata.

Na globalnoj razini se količina prodanog investicijskog zlata u 2016. prvi put izjednačila s količinom prodanog nakita od tog metala. U posljednjih godinu dana cijena zlata je porasla za desetak posto, a samo u posljednjih nekoliko tjedana za oko pet posto. U pravilu mu krajem godine cijena pada, a početkom godine raste. Hrvatski trgovci ističu da zlato nije špekulativna, nego dugoročna investicija jer se njegovom kupnjom pa prodajom ne može zaraditi u kratkom roku kao, primjerice, na dionicama.

Kupljeno investicijsko zlato u svakom se trenutku može unovčiti, ali će trgovac uzeti svoju proviziju. Primjerice, unca zlata se prodaje za oko 9000 kuna, a otkupljuje za oko 8300.

U Auro Domusu predviđaju kako će i ove godine cijene rasti. Za to je dobrim dijelom zaslužna sigurnosna situacija koja je u svijetu postala veoma neizvjesna, ali i činjenica da su količine zlata, baš kao i nafte, u Zemljinoj kori ograničene te ga se vadi na sve nedostupnijim mjestima, ponajviše u Južnoafričkoj Republici, Kini, SAD-u i Rusiji. Vađenje je stoga sve skuplje i stoji oko 900 dolara po unci, a to je iznos ispod kojega cijena ne bi smjela padati jer bi proizvođači bili na gubitku.

Trgovci i zalihe

Trgovci širom svijeta i dalje ozbiljno računaju na zalihe koje ljudi drže kod kuće kao nakit, ali i zlatne zube koje ljudi sve više zamjenjuju keramičkima. Otkup se može doživljavati kao otimanje obiteljskog naslijeđa sirotinji s obzirom na to da se na prodaju odlučuju uglavnom ljudi lošijeg materijalnog statusa. Trgovci, međutim, iznose i argumente za priču da je riječ o aktiviranju mrtvog kapitala jer su unovčavanjem zlata tri milijarde potrošene u Hrvatskoj, što je sigurno bio važan poticaj gospodarstvu. Dio ljudi je na taj način vratio kredite i dugove, neki su platili režije ili novac iskoristili za dodatnu potrošnju. Auro Domus i danas ima oko 10.000 klijenata mjesečno, a prosječna isplata iznosi oko 1200 kuna. No imali su, kažu, prošle godine i jednog klijenta koji je došao sa zlatnim polugama ukupne težine četiri kilograma za koje mu je isplaćeno milijun kuna. Svaki prodavatelj svojim potpisom jamči da je zlato koje prodaje njegovo i da ga je stekao legalno.

Nakit se obično izrađuje od 14-karatnog ili 18-karatnog zlata, što znači da je udio čistog zlata 58,5 odnosno 75 posto, a ostatak su drugi metali. Prilikom otkupa se računa samo udio 24-karatnog zlata maksimalne čistoće. Gram se u Auro Domusu trenutačno otkupljuje za 250 do 260 kuna.