GLOBUS

Korona kontra aviona: Mogu li aviokompanije i aerodromi preživjeti još jednu pandemijsku godinu?

Putnički zračni promet u RH 2020. bio je 80% manji nego 2019. Ako ove godine ostvarimo 60% prometa iz 2019., to će biti velik uspjeh
Resnik
 Ante Cizmic/Cropix

Sudbinu zračnog prometa u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, i dalji kroji pandemija. Domaći i strani stručnjaci za civilnu avijaciju vjeruju da će ovo biti godina oporavka iako promet neće biti ni blizu kao rekordne 2019., kad je u svijetu prevezeno gotovo 5 milijardi putnika, a preko osam hrvatskih međunarodnih aerodroma ih je prošlo 11,5 milijuna. Te su brojke u 2020. godini drastično pale na 1,8 milijardi putnika u svijetu i 2,2 milijuna u Hrvatskoj. Kod nas je to pad od čak 81 posto. Gubici svjetskih aviokompanija u 2020. procjenjuju se na 100 milijardi eura, a u ovoj godini će, po grubim procjenama, biti tek nešto manji. Teško je naći neki drugi sektor koji je tako teško pogođen koronakrizom.

Predsjednik Udruženja zračnog prometa – koje okuplja sve hrvatske aerodrome i avioprijevoznike – Tonči Peović, ujedno i direktor zračne luke Brač, dugogodišnji menadžer u avijaciji koji je vodio nekoliko hrvatskih aerodroma, ukratko tvrdi da u tom sektoru – ništa više neće biti kao što je bilo.

“Pitanje je hoće li privatni investitori htjeti dalje ulagati u aviokompanije jer ne znaju hoće li im se to isplatiti. U tom lancu su i proizvođači aviona, kompanije koje ih kupuju i daju u leasing avioprijevoznicima, proizvođači avionskih motora i opreme… Od dva velika proizvođača aviona Boeing je zapao u dosta problema i pitanje je kako bi se njegov bankrot odrazio na poslovanje kompanija koje imaju njegove avione. Sve to dodatno pojačava neizvjesnost. Airbus je krenuo u razvoj aviona bez emisije CO2 i za 10 godina najavljuju testiranje novih aviona pogonjenih vodikom”, ističe Peović i otkriva podatke kako je na svjetskoj razini putnički promet u 2020. pao za 64 posto, u Europi za 70, a Hrvatskoj čak 80 posto.

image
Zračna luka Franjo Tudjman
Zeljko Puhovski/Cropix

“Rusija pak ima porast domaćeg prometa. Kina također nema pad. To su velike zemlje s istom regulacijom. Dok u EU svaka zemlja ima svoje propise. Fragmentacija propisa negativno utječe na zračni promet. Nakon 11. rujna 2001. sve su se zemlje brzo dogovorile oko novih sigurnosnih pravila. U ovoj pandemiji je izostala harmonizacija propisa na svjetskoj razini, i to zbog političkih razloga. Nije dogovorena zajednička platforma kako se sprečava zaraza u zračnom prometu kao što su svojedobno bili implementirani standardi za borbu protiv terorizma. Promet iz 2019. se može očekivati tek 2024. ili 2025. ako cijepljenje bude učinkovito. Ljudi su se navikli koristiti nove alate za rad na daljinu i manje će poslovno putovati, a poslovni putnici koriste business ili prvu klasu koje će zbog toga biti u padu. Postojat će strah od zaraze u dalekim zemljama pa će oporavak interkontinentalnih letova ići sporije nego regionalnih. Neki prijevoznici će upasti i financijske probleme i propasti, ali će se pojaviti neki novi. Kupci više vjeruju novim kompanijama nego starima. Čak se i u Hrvatskoj govori o osnivanju dviju malih privatnih aviokompanija. Croatia Airlines je u većinskom državnom vlasništvu i opravdan je potez Vlade da tvrtku financijski podupre, a i Europska komisija priznaje da bi bankrotom nacionalnih kompanija zemlje bile blokirane”, govori Peović. Dodaje kako će hrvatske zračne luke preživjeti ovu krizu, neke možda uz pomoć kredita. CA im donosi trećinu prometa.

“Možemo biti sretni ako ove godine dosegnemo 60 do 65 posto prometa iz 2019. Optimističan sam jer su ljudi nakon godinu dana karantene željni sunca i mora i htjet će doći u Hrvatsku. Boje se dalekih putovanja. Građani EU će putovati radije u EU nego u primjerice Tunis ili Koreju. Većina našeg prometa ostvari se u tri ljetna mjeseca, a u svibnju i lipnju bi se situacija s epidemijom trebala normalizirati”, kaže Peović te ističe kako avioindustrija podupire ideju da prije ulaska u avion putnik mora imati potvrdu da je prebolio covid ili da je cijepljen. Ti se podaci mogu prenositi digitalno preko pametnih telefona.

“Zbog manjeg broja letova, poremetit će se sistem vezanih letova, odnosno mrežne operacije. No bit će više turističkih čarter-letova. Moguće da low cost-kompanije neće moći dugo držati niske cijene, i da će ih morati dizati”, predviđa Peović i podsjeća kako je povratna karta iz Australije u Europu prije 30 godina koštala kao 20 tjednih plaća Australca, a danas je na razini jedne.

U tri vodeća hrvatska aerodroma – Zagreb, Split i Dubrovnik – koja su godinama imala značajne poraste prometa i dosegnula zavidnih 3 milijuna putnika godišnje, ističu da je situacija neizvjesna i da će njihovo poslovanje ove godine opet ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Podupiru usklađivanje propisa i zrakoplovnih standarda koji se tiču covida-19 na međunarodnoj razini. Komuniciraju međusobno, s nadležnima u Vladi od koje primaju potpore, kao i stranim partnerima koji nisu u ništa boljoj situaciji. Također su obustavili sve investicije koje nisu neophodne i nastoje smanjiti troškove gdje god mogu.

image
Zračna luka Dubrovnik
Tonci Plazibat/Cropix

Zagrebački je aerodrom 2019. imao više od 3,4 milijuna putnika, a 2020. godine 925.000, što je pad od 73 posto. U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb (MZLZ) ističu kako sada po zimskom redu letenja u Zagreb lete dva domaća prijevoznika – CA i Trade Air i još 10 stranih. Za ljetni red letenja za sada imaju najavu 24 prijevoznika koji će povezati Zagreb s 41 destinacijom, i to pet domaćih i 36 međunarodnih linija.

U dogovoru sa sindikatima su, kažu nam u MZLZ, dogovorili smanjenje plaća te posebnu organizaciju rada s mogućnošću rada od kuće za neke poslove, a s obzirom na značajan pad prihoda, ispunili su uvjete za korištenje paketa Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu. Osigurali su dodatno kreditno zaduženje za očuvanje likvidnosti.

“MZLZ kao koncesionar održava redovnu komunikaciju s Ministarstvom prometa. Glavna tema razgovora bile su moguće mjere kojima se osigurava siguran i kontinuiran rad u zračnoj luci i ublažavaju štetni učinci pandemije na sve dionike zračne luke kao što su taksi, rent a car-tvrtke, zrakoplovne tvrtke i drugi pružatelji usluga. U skladu s Ugovorom o koncesiji, odgođena je isplata koncesijske naknade i očekuje se da će biti tako dok se ne obnovi likvidnost dajući prioritet osiguranju sigurnog kontinuiteta poslovanja”, kažu nam u MZLZ i dodaju kako njihova zračna luka “Franjo Tuđman” ima ključnu ulogu u održavanju međunarodne povezanosti Hrvatske i nadaju se što skorijoj normalizaciji prometa.

Splitski je aerodrom lani bilježio pad broja putnika od 79,5 posto, s 3,3 milijuna u 2019. na 674.366. U 2021., kažu nam, očekuju početak postupnog oporavka prometa. Svi avioprijevoznici koji su do sada letjeli u ZL Split žele zadržati svoje povijesno stečene slotove čime nedvojbeno iskazuju interes za buduću suradnju. No, za ljetnu sezonu još ne postoje konkretne potvrđene najave. U svom poslovnom planu ZL Split u ovoj godini predviđa 1,3 milijuna putnika, što je dvostruko više nego lani.

“U stalnom smo kontaktu s nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Država je značajno doprinijela stabilizaciji našeg poslovanja pravovremenim uvođenjem mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoći prilikom odgode plaćanja kreditnih obveza”, ističu u ZL Split i dodaju kako su zadržali sve zaposlenike, ali su smanjili plaće za 15 posto.

Zračna luka Dubrovnik je s 2,9 milijuna u 2019. lani pala na 330.000 putnika, što je čak 88,6 posto manje. Ove godine očekuje blagi oporavak s oko 917.000 putnika, što je rast od oko 160 posto u odnosu na prošlu godinu. Trenutno imaju najave letova od više od 40 kompanija koje bi trebale letjeti prema više od 60 destinacija.

“ZL Dubrovnik je članica Europskog udruženja zračnih luka ACI – Europe koje na europskoj razini predstavlja interese zračnih luka i sudjeluje u svim raspravama i odlukama Europske komisije. Zadovoljni smo odnosom države prema nama u ovoj teškoj situaciji te ističemo da nam je lani dodijeljena potpora za očuvanje radnih mjesta od oko 15 milijuna kuna i očekujemo nastavak isplate za siječanj i veljaču”, otkrivaju u ZL Dubrovnik. Napominju da su odgodili kapitalne investicije i maksimalno racionalizirali poslovanje te su u pregovorima sa sindikatima oko smanjenja primanja radnika za oko 10 posto.

Prije koronakrize Vlada je Croatia Airlinesu odlučila pronaći strateškog partnera kako bi mu osigurala opstanak, no potraga je zbog epidemije obustavljena. Ministar prometa Oleg Butković lani je potvrdio kako Hrvatska neće odustati od svoje aviokompanije koja ima 990 stalno zaposlenih i flotu od 12 zrakoplova – šest Airbusova 319/320 i šest Dasheva 8-Q400. Sredinom 2020. godine Vlada je odlučila CA-u isplatiti potporu od 600 milijuna kuna. CA je lani imao 54 posto manje letova i 70 posto manje prevezenih putnika nego 2019. godine, a otprilike toliko su mu pali i prihodi. U prvih devet mjeseci prošle godine CA je ostvario neto gubitak od 243,5 milijuna kuna, što je povećanje neto gubitka za 195,1 milijun kuna u odnosu na isto razdoblje 2019.

“U usporedbi s ovim razdobljem 2020. godine trenutni broj zabilježenih rezervacija za naše letove značajno je manji na svim rutama i tržištima. Značajno se promijenila dinamika bookinga i na pojedinim tržištima, na kojima su se karte kupovale puno unaprijed, booking je neznatan. Na ostalim tržištima, ponajprije europskim, očekuje se kasni booking koji će najviše ovisiti o epidemiološkoj situaciji odnosno propisanim mjerama i ograničenjima u protoku putnika”, govore u CA-u.

U slučaju postupnog smirivanja zdravstvene krize i ukidanja ograničenja spremni su postupno povećati kapacitete i broj letova na domaćim i inozemnim linijama na kojima su ih bili prisiljeni smanjiti. Normalizacija protoka putnika i povratak povjerenja u zračni prijevoz bit će, smatraju u CA-u, ključni za obnavljanje tržišne potražnje. Trenutno u zimskoj sezoni obavljaju oko 34 posto letova u odnosu na prošlu godinu. Lete iz Hrvatske u deset međunarodnih odredišta, a u odnosu na prošlogodišnji red letenja obustavljeni su letovi za Sarajevo i Beč koji se pokreću krajem veljače odnosno početkom ožujka. Od početka epidemije i oni imaju rigorozne mjere smanjenja troškova, a u svibnju je sa sindikatima dogovoreno smanjenje plaća odnosno vrijednosti boda za 15 posto te da neće biti isplate božićnice i regresa. Provode i niz drugih mjera, koriste se Vladinim potporama za radna mjesta te potporama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:17