‘Mirovinci’ preuzeli 1,4 posto dionica Ine

ZAGREB - Mirovinski su fondovi i danas nastavili kupovati Inine dionice na burzi pa su u dva dana prikupili oko 1,4 posto dionica, za što su potrošili oko 387 milijuna kuna.

Čiji je to novac?

Stručnjaci procjenjuju da sva četiri mirovinska fonda uključena u “operaciju Ina” - AZ mirovinski fond, PBZ, Raiffeisen i Erste Plavi - neće stati s kupnjom Ininih dionica dok ne spriječe MOL da postane vlasnik više od 50 posto dionica.

Iako ih nije jasno imenovao, “mirovinci” su se jučer našli na udaru MOL-a koji je njihovu burzovnu akciju ocijenio kao - neprijateljski čin.

- Postoje znaci prikrivenog, špekulativnog i manipulativnog djelovanja, koji bi se mogli tumačiti kao nezakonito djelo - upozorio je jučer Domokos Szollar , glasnogovornik MOL-a.

Njemu je akcija sporna jer, kaže, ne zna se tko su pravi kupci, ne zna se ni čiji je novac kojim otkupljuju dionice od malih dioničara, a tvrdi i da cijela operacija upućuje na manipulativno i koordinirano namještanje cijene Ininih dionica.

Signali tržištu

- Jako bi me čudilo da iza akcije stoje mirovinski fondovi jer se oni moraju ponašati po međunarodnim pravilima i mora se znati gdje ulažu novac za mirovine. Smiju li oni ugrožavati mirovine budućih umirovljenika? - zapitao se MOL-ov glasnogovornik.

U MOL-u su, čini se, sada odlučili igrati na kartu Hanfe, od koje očekuju da se očituje o tome što se posljednja dva dana događa na Zagrebačkoj burzi. Štoviše, prema neslužbenim informacijama iz Ine, razmatraju i mogućnost da Ina sama od Hanfe zatraži očitovanje o slučaju.

No, Hanfa bi se mogla očitovati o slučaju i onako kako MOL ne očekuje. Naime, samo MOL-ovo istupanje u javnosti nakon objave ponude može se tumačiti kao davanje lažnih signala tržištu, što je protuzakonito.

Dogovor o plinu

Agenti MOL-a danas su počeli stupati u kontakt s oko 30.000 malih dioničara Ine, uglavnom bivših zaposlenika. Žele ih, tvrde, samo informirati o svojoj ponudi za koju smatraju da je bolja od one na burzi, iako je 30 kuna niža. Naravno, MOL-u ništa drugo ne preostaje jer da sada povuče svoju ponudu, Hanfa bi ga optužila za manipulaciju tržištem.

Unatoč sve užarenijim odnosima dva glavna partnera u Ini upravo uoči mađarskog predsjedanja Europskom Unijom , od kojega Zagreb mnogo očekuje, u MOL-u tvrde da s Vladom imaju partnerske i prijateljske odnose te da najnoviji “burzovni rat” neće postati još jedna prepreka na putu Hrvatske u EU.

I sudbina plinskog biznisa uskoro bi trebala biti riješena: MOL i Vlada riješili su manje-više sva pitanja i sad je na Banskim dvorima da donesu odluku, rekao je Szollar, ne želeći ulaziti u pojedinosti.

S druge strane, prodaja Ine danas je na burzi poticala potražnju za dionicama drugih hrvatskih tvrtki, pa su se u pozitivnoj blokadi našle dionice Tehnike, Tiska, Belja, Hidroelektre i HTP-a Korčula.