NAJMLAĐA SVJETSKA MILIJARDERKA Ona nije samo varalica. Ona je varalica sa stilom!

Broj prijevara i skandala u start up svijetu vjerojatno nikad nećemo saznati, niti količinu novca koja se u tim slučajevima rasula. Sve je više tvrdnji analitičara tehnološke scene da su se skandali morali očekivati, da su morali nahrupiti prije ili kasnije. Jednostavno, postoje neke karakteristike start up biznisa zbog kojih su ranjivi prema skandalima, a indicije se već neko vrijeme gomilaju.

Prvi je razlog to da tehnološku kvalitetu start up inovacija često mogu ocijeniti samo specijalisti. Aktualni slučaj tvrtke Theranos, koja je napala 75 milijardi dolara vrijedno dijagnostičko tržište, dobro ilustrira problem. Čelnici Walgreena, etabliranog lanca drogerija, na nekoliko su sastanaka s Elizabeth Holmes, karizmatičnom lidericom Theranosa, tražili da stručnjaci Sveučilišta John Hopkins provjere glasoviti "nanotainer", uređaj koji iz nekoliko kapi krvi očitava rezultate za koje je dijagnostičkim laboratorijima potreban niz testova, ali do toga nikad nije došlo.

WALGREEB SE NAVUKAO Walgreen se bojao da Theranos ne sklopi ugovor s nekim drugim lancem, ušli su u posao i u svojim prodajnim centrima ponudili "dijagnostičke" usluge. Lažne, kako u posljednje vrijeme govori sve više indicija. Drugi je razlog dakle povezan s prvim: nitko osim specijalista ne zna kvalitetu proizvoda koji se nudi i upravo se zato investitori boje da ne propuste povoljnu priliku. Nezgodno je također što specijalisti za biomedicinu ili umjetnu inteligenciju, ako i mogu procijeniti radi li se o inovaciji, teško mogu znati hoće li proizvod uspjeti na tržištu.

Treći su razlog poslovne i financijske karakteristike start up modela, odnosno uopće kod kompanija čiji se biznis osniva gotovo isključivo na nekoj inovaciji. I kod već etabliranih kompanija u suvremenoj tehnološkoj ekonomiji omjer kapitala (vrijednosti investicije) i prihoda je drukčiji nego u tradicionalnom biznis modelu. Vrijednost Facebooka na burzi je više od 300 milijardi dolara, a njegov ukupni godišnji prihod nije u 2015. godini dostigao ni 20 milijardi dolara. Tek usporedbe radi, taj Walgreen koji se s Theranosom tako nasukao imao je u 2015. godini prihod veći od 100 milijardi dolara. Također, kod start up kompanija često prođu godine prije nego što prodaju prvi proizvod na tržištu i ostvare prvi prihod. Sve te karakteristike smanjuju transparentnost poslovanja, mogućnost racionalne procjene vrijednosti biznisa i otvaraju vrata svakakvim podvalama.

Početkom godine izbio je slučaj Zenefits koji je New York Times proglasio modelom skandala u start up svijetu. Po svemu, Zenefits je trebao biti sigurno ulaganje. U tehnološkom svijetu, pomalo već umornom od genijalnosti, smatrali su ga staromodnim i upravo zato poslovno obećavajućim. Potkraj 2013. godine, tek što je osnovan, ostvario je prihod od milijun dolara (u ovom trenutku oko 6,5 milijuna kuna). U 2014. godini prihod je bio 20 puta veći, no još uvijek deset i više puta slabiji nego prihod Končara. U 2015.godini planirano je 100 milijuna dolara, ponovno daleko iza trešnjevačkih inženjera. No Zenefits je od investitora skupio gotovo 600 milijuna dolara, što sigurno ne bi odbili ni Končarevi sindikati, a procijenjen je na 4 milijarde dolara. Da netko toliko ponudi za Končar, vjerujem da bi Hrvati onog tko bi se usprotivio "prodaji obiteljskog srebra" utopili u žlici vode. Bez milosti. S pravom.

Uglavnom, početkom godine Parker Conrad, osnivač i lider Zenefitsa, prisiljen je da ode, a tvrtka čiji je broj zaposlenih u manje od dvije godine narastao sa 15 na 1600 već je stigla propasti. Zenefits je online prodavao zdravstveno osiguranje za male tvrtke. To se ne smije raditi na prijevaru. Zaposleni moraju steći licence. Conrad je licence lažirao ne bi li dostigao brojeve koje je obećao investitorima. A ni prodaja nije išla. I sve je puklo. Slučaj Zenefits nije možda model svih start up skandala, ali je nesumnjivo konzekvenca modernog odnosa između vrijednosti tvrtke i veličine prodaje.

GENIJI PADAJU Prošli je mjesec bio prisiljen otići još jedan start up genij, Renaud Laplanche, osnivač najslavnije financijske platforme za direktno kreditiranje Lending Club. Vrijednost dionica, s obzirom na to da je Lending Club izlistan na burzi, instantno je prepolovljena, dakle i vrijednost ulaganja investitora. Laplanche je ulovljen s prstima u pekmezu. Protivno proceduri, novac štediša usmjerio je jednom zajmoprimcu, a u tom poslu je imao i privatni interes. Ovaj put očito je riječ o ograničenim mogućnostima nadzora nad inovativnim poslovima. No također ne treba smetnuti s uma da je Lending Club ušao u poslovne odnose s najvećom američkom bankom Citibank, koja želi kontrolirati rastući biznis direktnog kreditiranja. Lending Club dosad je osigurao više od 20 mlrd dolara kredita. Kolač koji raste.

Laplancheu, francuskoj poslovnoj zvijezdi u SAD-u, Conradu i Elizabeth Holmes prijete i ozbiljne zakonske sankcije, no ona je slučaj za sebe, vrijedna posebne pažnje.

Njezina prijevara nije samo prijevara, nego prijevara sa stilom, kao iz najboljih filmova. Uostalom, i trajala je godinama. Pritom, opčinjeni nisu bili samo investitori, poslovni partneri i korisnici dijagnostičkih "usluga", nego i najveći mediji, cijela javnost. Wired, fancy tehnološki magazin, ovih se dana znoji prisjećajući se foto sesija i hvalospjeva koje je upriličio neupitnoj poslovnoj zvijezdi - Elizabeth Holmes. Naslov iznad nedavnog teksta glasi: Ova žena smislila je način da izvede 30 laboratorijskih testova iz jedne jedine kapi krvi. Zapravo je riječ o pažljivo aranžiranoj fotografiji da Holmes obori s nogu. Uvrštena je na popise najutjecajnijih poduzetnica na svijetu, proglašena najmlađom milijarderkom s imovinom procijenjenom na gotovo pet milijardi dolara.

Sve u biografiji vodilo je "uspjehu". Ideju za "nanotainer", malu kapsulu u koju se skupi kap krvi koju analizira dijagnostički uređaj, nazvan ni više ni manje nego Edison, dobila je "u svojoj studentskoj sobi na Stanfordu", već kao studentica prve godine. Nije garaža, ali garaže su bile popularne u prethodnim generacijama tehnoloških kompanija, kad se radilo sa softverima, a ne s vizijama. Fakultet je odmah napustila. U start up zajednici vlada fama da je napustiti fakultet radi ostvarenja vizije pola uspjeha. A i u obitelji je već imala inovatore, djeda, što je veće jamstvo nego fakultet. Osim toga, školarina joj je trebala za financiranje prvih poslovnih troškova, sastanaka i prezentacija.

'JA VJERUJEM' Prezentacije, estrada, značajna je karakteristika biznis modela Elizabeth Holmes. Vrijedi pogledati njezin nastup na medicinskom Ted Talku. Sva je u crnom, u Steve Jobs dolčeviti ispod laganog sakoa, vidi se samo lice svijetle puti i ruke, čiji su pokreti aranžirani onako kako je činila Kolinda Grabar Kitarović u govorima u predizbornoj kampanji, ali naravno neizmjerno elegantnije.

No i sadržaj je isti. Holmes svoj govor započinje riječima – Ja vjerujem... Zatim se poziva na Deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (na informacije o svom vlastitom tijelu). Potom prepričava sudbinu svojeg ujaka koji je obolio od raka a da to nije znao i kojem ona nikad nije rekla zbogom.

Napokon, govor je pun senzacionalne, a sasvim neprovjerljive statistike, tako uobičajene u današnjem medijskom okruženju.

Theranos je na kraju nudio više od 240 testova, od kolesterola do dijagnostike raka, no pokazalo se da je većinu testova obavljao na tradicionalan način na Siemensovim dijagnostičkim uređajima a da nikad nitko nije uspio ustanoviti jesu li oni testovi koje je možda provodio autonomno imali bolje ili lošije dijagnostičke rezultate nego standardni. Istrage uostalom još traju.

TRNOVIT PUT Ustvari, može se reći da je put do milijardi Elizabeth Holmes bio ako ne trnovit, onda dugotrajan. Biznis odiseju započela je 2003. godine, a tek se 2014. uvrstila u milijarderke. Na kraju teksta u kojem se posipa pepelom, ali neskriveno napada Wall Street Journal da je uništio Theranos, Wired ima i zanimljivu poantu – Elizabeth Holmes trebalo je još vremena.

Magazin navodi slučaj medicinskog start upa 23andMe koji je bez odobrenja regulatornog tijela (FDA) reklamirao gensku analizu. Kad je zaustavljen, svoju je tehnologiju počeo prodavati u istraživačke svrhe, za što je uspio skupiti stotine milijuna dolara.

Tako i Holmes, trebala je samo dobiti još vremena da svoju dijagnostiku, koju je već iznijela na tržište, usavrši da bude i stvarno pouzdana. Sve je sad u rukama pravnih timova, čiji je zadatak da obrane Theranos i Holmes od regulatora, investitora, korisnika, koji su svi najavili tužbe, i medija, piše Wired. Da parafraziramo staru pouku, povijest se ponavlja, prvi put kao estrada, drugi put kao cinizam.