Guverner Jean-Claude Trichet je bio ponešto rezerviran u pogledu postignutog sporazuma, donekle zasjenivši entuzijazam političkih lidera, što se evidentno odrazilo na izvedbu europske valute koja bi se, po svakoj logici, trebala okoristiti stvaranjem 'sigurnosne mreže' za Grčku. No puno važnija je odluka središnje banke kojom postojeća, bitno ublažena pravila za financiranje europskih banaka, još neko vrijeme ostaju na snazi.
Naime, jedna od brojnih neugodnih implikacija globalne ekonomske krize bilo je 'zamrzavanje' međubankovnog tržišta, što je, zbog zastrašujućih rupa u bilancama banaka, rezultiralo kroničnom nelikvidnošću. Takav razvoj događaja evidentno je nalagao primjeru radikalnih mjera, pa je ECB, pokušavajući ubrizgati likvidnost u sustav, bitno spustila kriterije za kreditiranje financijskih institucija, odlučivši prihvatiti i nominalno manje kvalitetan kolateral. Do tada je na snazi bila odredba prema kojoj su se kao kolateral prihvaćali vrijednosni papiri isključivo sa A rejtingom (od A- do AAA) barem jedne od tri agencija za procjenu kreditnog rejtinga. Promjenom pravila igre, središnja banka je kao kolateral za kratkoročne zajmove financijskim institucijama odlučila prihvatiti vrijednosne papire sve do ocjene BBB-, koja predstavlja najnižu stepenicu investicijskog rejtinga (sve ispod toga se označava terminom - 'junk').
Postupnim povećanjem likvidnosti, među europskim je bankama, nakrcanima grčkim obveznicama, nastao opravdani strah kako bi takva odredba mogla uskoro biti promijenjena, što bi grčke obveznice, u slučaju još jedne negativne revizije kreditnog rejtinga, moglo učiniti manje vrijednima. I u kontekstu zaduživanja kod središnje banke posve - beskorisnima. Jer Fitch Ratings i Standard & Poor's su Grčkoj već oduzeli ocjenu A (spustivši rejting na BBB+), a slamku spasa ponudio je tek Moody's Investors Service, zadržavši (zasad) ocjenu rejtinga na A2. Međutim, upitno je koliko će još dugo potonja agencija ignorirati katastrofalno stanje javnih financija u Grčkoj, obilježeno u prvom redu proračunskim deficitom od 12,7% BDP-a iz prošle godine.
Naravno, odluka prema kojoj će aktualna pravila ostati na snazi (barem) do kraja ove godine odnosi se na sve, no Grčka će, od zemalja Europske unije, njome zasigurno najviše profitirati, jer dobiva toliko potreban prostor za manevar (dovođenje u red javnih financija). Drugačiji bi scenarij bio prava katastrofa za grčke obveznice koje ionako nisu baš tražena roba.
Ali zato ovom odlukom Jean-Claude pomalo gubi na kredibilitetu, jer je sve do nedavno kategorički tvrdio kako se „pravila neće mijenjati zbog pojedine članice EMU“. U svoju obranu može tek navesti kako ECB uvodi pozitivnu diskriminaciju, jer će se na (manje kvalitetne) instrumente s nižim rejtingom obračunavati veći diskont, no to svejedno ne mijenja previše na stvari, jer središnja banka očito ide na ruku grčkoj vladi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....