INTERVJU S VLADIMIROM PREVEDENOM

'Najviše koristi od članstva u EU imat će Istra i sjever, a znatno manje Lika i Dalmacija'

 Davor Pongračić/CROPIX

Vladimir Preveden na čelu je zagrebačkog ureda konzultantske kuće Roland Berger već 10 godina. U svom radu imao je priliku pratiti transformaciju Hrvatske iz zemlje koja je bila pod ‘tihim sankcijama’ međunarodne zajednice do nove, 28. po redu članice EU, od čega nas sada već dijele samo dani.

Preveden je Hrvat koji je odrastao u Austriji i koji dobro poznaje stanje kako hrvatskoga gospodarstva , tako i europske i svjetske ekonomije. U razgovoru za Jutarnji list iznosi razloge zbog kojih smatra da bi Hrvatska na kraju ipak mogla biti uspješna europska priča.

U EU ulazimo u petoj godini krize. Hoće li nam ulazak u Uniju donijeti toliko iščekivani oporavak?

- U ovoj godini neće. Projekte treba pokrenuti, a za to treba vrijeme, šest do 18 mjeseci. Svi koji su u Hrvatskoj htjeli ulagati, to su već napravili. I iskustva drugih koji su ulazili pokazuje se da se najveći dio ulaganja događa tri godine prije ulaska u EU. Datum ulaska neće ništa promijeniti, jer oni koji su ovdje htjeli ulagati to su učinili neovisno o tom datumu. Naravno da se može očekivati neki rast ulaganja, ali ne zbog samog ulaska u EU.

Dva su faktora s kojima Hrvatska u budućnosti samostalno može stvarati novu vrijednost i o čemu treba voditi računa. Prvo je da usmjeri ekonomsku politiku samo na nekoliko područja u koja će se ulagati i poticati rast. Drugo je da iskoristi više od 13 milijardi eura, koja su joj alocirana do 2020., za razvoj. Treba definirati što više takvih projekata i kreirati one kojima ćemo biti u stanju povući novac iz fondova EU.

Takvih područja, na žalost, nema puno. To je ponajprije turizam. Naš turizam je prije svega masovni, a sezona nam je najkraća u Europi. Stoga tu treba poticati održivi cjelogodišnji turizam, koji se može kombinirati s eko-poljoprivredom, što je kod nas neiskorišteno, i prehrambenom industrjom. Potencijale imamo i u zelenim tehnologijama, posebno u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, kao i u informacijskoj tehnologiji i internetu, za što imamo velik potencijal.

U kojoj smo mjeri mi uopće u stanju privući ulaganja?

- Dosad nismo pokazali da to znamo. Svakako smo to činili slabije od drugih. Na Vladi je da definira područja u kojima želi privući ulaganja i da ulagačima u ta područja da razne pogodnosti. Tu bi trebao pomoći Zakon o strateškim investicijskim projektima, koji je Vlada usvojila i uputila u saborsku proceduru. Upravo je taj zakon ono što nam je nedostajalo.

Što hrvatskim tvrtkama nosi članstvo u EU? Pitam vas to zato što većina naših tvrtki dosad nije pokazala da je uopće sposobna izaći na strana tržišta.

- Naši će proizvođači moći svoje proizvode prodavati na tržištu s preko pola milijarde potrošača, koje postaje domaće tržište. No, slažem se, mi na žalost nemamo previše konkurentnih proizvoda. Unatoč tome, mogu profitirati kroz susjedna tržišta, poput Slovenije, Mađarske ili Austrije. U cijeloj priči treba voditi računa da je i EU u recesiji, a da su rastuća tržišta, pa time i prave prilike, u zemljama jugoistočne Azije, Indije, Kine, Rusije, Južne Afrike i Latinske Amerike. Tamo treba tražiti nove šanse.Važan je i aspekt mogućnosti hrvatskih tvrtki da nakon ulaska u EU zapošljavaju stručnjake iz ostalih zemalja članica. Upravo je know how ono što nam treba, a članstvo u EU otvorit će nam mogućnost njegova uvoza. Radi se o raznim menadžerima, koji bi se ovdje mogli zaposliti i pomagati u podizanju konkurentnosti naših kompanija.

Većina članica najavila je da će nam uvesti zabranu zapošljavanja, a ministar Mirando Mrsić kazao je da bi Hrvatska mogla odgovoriti reciprocitetom?

- Takav pristup ministra Mrsića nije dobar. Hrvatska ima velik odljev mozgova. To znači da svi koji su htjeli napustiti zemlju, to su učinili, a nikakve zabrane to neće usporiti. Nama nedostaje priljev mozgova i treba poraditi na tome da ih aktivno privučemo. To rade i druge zemlje.

Treba li strahovati da će doći do masovnijeg odlaska hrvatske radne snage u druge članice EU, neovisno o zabranama?

- Tu neće biti puno promjena u odnosu na sadašnje stanje. Nastavit će se odljev naše radne snage prema Njemačkoj i Austriji, bez obzira na zabrane. No, nastavit će se i odlazak u Kanadu i Australiju, koje ovdje već ionako traže kako obrazovanu i mladu radnu snagu, tako i onu slabije obrazovane. To će smanjiti broj nezaposlenih, no takve smo trendove imali i do sada. Članstvo u EU samo će malo ubrzati odljev mozgova iz Hrvatske.

Koji bi sektori naše ekonomije mogli imati najviše, a koji najmanje korsiti od članstva u EU?

- Teško je tu pričati o sektorima. No, svakako turizam i poljoprivreda te prehrambena industrija imaju šanse. Kod energetike baš i ne vidim veliki prostor za rast, jer veliki sustavi tu baš i neće moći participirati. No, sve što je vezano uz usluge moglo biti na dobitku. Štetu će, s druge strane, imati tvrtke koje nemaju jasnu tržišnu nišu i koje su orijentirane samo na domaće tržište.

Ali, to je većina?!

- Da. Zato je posebno važno za njih da se fokusiraju na tržišnu nišu koju imaju i da se pokušaju širiti na okolne ili neke treće zemlje kroz inovacije. U protivnom, nastavit će nam padati konkurentnost, koja je ionako slaba.

Koje bi regije najviše mogle profitirati od članstva Hrvatske u EU?

- Nema nikakve sumnje da će najviše profitirati Istra i Kvarner. Prije svega, najbliže su drugim europskim zemljama, kako zemljopisno, tako i po mentalitetu. One su već odavno Europa. Osim toga, u tim krajevima rade pametne stvari. Turizam je tamo najviše odmakao prema produljenju sezone, pa ako netko na tom području želi ulagati, onda ima i najveće šanse za cjelogodišnjim turizmom.

Druga regija koja će profitirati je sjeverna Hrvatska, područje od Međimurja, preko Varaždina i Zagreba, do Karlovca. I ti su krajevi prilično razvijeni, bliski su Europi i imaju razvijeno malo i srednje poduzetništvo. Osim toga, njima se članstvom u EU otvara šansa jačeg povezivanja s regijama u Sloveniji, Mađarskoj i Austriji. U Zagrebu i drugim gradovima otvara se i mogućnost investiranja u komunalnu infrastrukturu, što nije zanemarivo.

Možda ćete se iznenaditi, ali i Slavonija ima dobre šanse. U Slavoniji postoje veliki potencijali za ulaganja u poljoprivredu i prerađivačku industriju. Mnogi poduzetnici iz Austrije i južne Njemačke ne žele ulagati u Rumunjsku i Bugarsku, što otvara velike šanse Slavoniji, u kojoj je radna snaga ipak jeftinija, a koja je dobro prometno povezana s Europom. Zato Slavonija ima šanse.

U dosta teškoj situaciji su Dalmacija i Lika. Ti su krajevi slabije prometno povezani, daleko su, a turistička sezona im je kratka.

Hoće li hrvatske kompanije postati meta preuzimanja od strane drugih kompanija iz EU?

- Mete mogu biti oni koji su veći i dobri, ali i tu smo ionako već najveći dio prodali pa ne ostaje puno toga za preuzimanje. Možda u turizmu, IT-u i trgovini, te u poljoprivredi, ali to je to.

A hoće li hrvatski kapital, koji je dosad uglavnom išao u BiH i Srbiju, sada krenuti prema zapadu?

- Moguće je da će krenuti, bar kad je riječ o manjim hrvatskim tvrtkama koje bi mogle preuzimati tvrtke sličnih veličina u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i sjevernoj Italiji, ali ne vjerujem da će to postati neki značajniji trend. Mislim da će im i dalje biti najinteresantnija ulaganja pogotovo u Srbiju.

No, tu već imamo naznake promjene trendova hrvatskih ulaganja s istoka prema zapadu. Agrokor upravo preuzima Mercator, a Atlantic Grupa je preuzela Drogu?

- Da, i to su sjajne priče.

Nećemo biti novi bolesnik na europskoj periferiji

Jesu li realna upozorenja da će Hrvatska biti novi europski bolesnik?

- Ne vjerujem u to, iako imamo zastrašujući trend rasta javnoga duga. Nama se javni dug od 2008. do kraja prošle godine gotovo udvostručio, i to je opasan trend. I rejting nam je srušen. Ipak, ako gledamo dalje, očekuju nas velika sredstva iz fondova EU. Ako njih uspijemo iskoristiti, mislim da nećemo biti nikakav bolesnik.

1 Možete li komentirati dosadašnje reformske poteze Vlade?

- Ne mogu dati takvu ocjenu, no mogu se pozvati na ono što govore i drugi, razne međunarodne institucije i analitičari. Svi isto zaključuju: nova Vlada je pokrenula neke stvari, ali to je presporo i premalo. Ja se s time slažem. Treba više i brže, posebno u segmentu izmjena radnoga zakonodavstva, reformi javnoga sektora i borbe protiv korupcije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:43