Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ocijenio je u ponedjeljak da je drvna industrija jedna od perjanica hrvatskog gospodarstva, ali da Hrvatska nije poznata po proizvodnji namještaja nego prije svega kao zemlja kvalitetne i jeftine sirovine te da udjel proizvodnje namještaja treba povećati.
Resorno ministarstvo i Hrvatske šume na tome će ustrajati, rekao je Tolušić na otvaranju 14. Drvno-tehnološke konferencije.
U zadnjih pet godina drvna industrija je po njegovim riječima bila zanemarena. Izvijestio je da su u pripremi novi zakoni o šumama i prometu drvnom masom, odnosno cjelovito uređenje sektora.
Ustvrdio je da će se zakonom o prometu drva i proizvodima od drva urediti raspodjela drvne mase te spriječiti šverc drvnom masom, trupcima i ostalim.
Naglasio je da je od subote na snazi zabrana izvoza hrastovih trupaca i drva od hrasta u sljedeće dvije godine.
Govoreći o problemu potkornjaka u Gorskom kotaru, rekao je da se taj problem rješava te da se oboljela stabla režu i saniraju.
Tolušić je kazao da svi hvale hrvatsko drvo, ali da bi bilo bolje da se priča o tvtkama koje proizvode finalne proizvode. U vezi s raspodjelom drvne mase naveo je da je natječaj proveden, da je bilo puno i zadovoljnih i nezadovoljnih i da se sve nastoji posložiti kako treba.
U drvnoj industriji godišnji je prihod 13 milijarda kuna, a izvozi se u vrijednosti 9,3 milijarde kuna, od toga 68 posto prerađenog drva, piljene građe i ostalog, a 32 posto namještaja, rekao je i naglasio da je u natječaju bilo obrnuto.
"U natječaju za dodjelu drvne mase svi su finalisti, 68 posto je finalista, a 32 posto onih koji se bave predom drveta. Tu ima svega. Zbog kubika više imamo lažnih deklariranja, faktura i drugoga", kazao je Tolušič i poručio zamolio drvoprerađivače da "ne gledaju u tuđi tanjur, tko je koliko dobio, da pogledaju u svoj".
Najavio je da će se do kraja godine izraditi posve nov način raspodjele drvne mase.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić rekao je da Hrvatske šume kroz na godinu realiziraju u proizvodnji 5,1 milijuna kubika, od toga 2,3 milijuna kubika trupaca, a zahtjevi su daleko veći te da se želi da drvoprerađivači dodaju što veću vrijednost svome proizvodu.
Komentirajući posljedice najezde potkornjaka u Gorskom kotaru, rekao je da se situacija popravlja i da će Hrvatske šume intervenirati i uklanjati bolesnu drvnu masu i u privatnim šumama.
Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Darko Prodan rekao je da prerada drva i proizvodnja namještaja ostvaruju 3,6 posto BDP-a, a u ukupnom izvozu sudjeluju s 10,4 posto. Sektorski izvoz ostvaruje 65 posto prihoda, koristi se 94 posto domaće sirovine i osigurava zapošljavanje u ruralnim područjima, kazao je i naglasio da je bilo nelogično što se prošlih godina pokušavalo izostaviti taj sektor iz važnih razvojnih dokumenata, uključujući industrijsku strategiju.
Istaknuo je da na šumi bazirane industrije zapošljavaju 53.000, a drvna industrija 35.000 radnika, da sektor ima zrelost i zavidnu razinu ulagačkog potencijala. Prodan je kazao da je puno povika na raspodjelu drvne mase te da bi se s uređenijim pristupom izbjeglo puno problema i negativne energije.
Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran najavio je da će predstavnici Hrvatskih šuma i Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK tijekom skupa potpisati pismo razumijevanja za prostorno drvo, kojim će se urediti pitanje biomase.
Predsjednik Hrvatske udruge biomase Raoul Cvečić Bole iznio je kako se u Hrvatskoj na godinu proizvede 260.000 tona peleta, što je 1 posto svjetske proizvodnje, a da se očekuje povećanje na 400.000 tona. Više od 90 posto peleta se izvozi, što, smatra, nije dobro, pa je pozvao na veću uporabu, posebno u javnim institucijama. Dodao je da je proizvodnja električne energije iz drva već dvije godine na čekanju, odnosno da se očekuje rješavanje tog problema, kako bi proizvođači mogli završiti svoje investicije.
Na trodnevnoj 14. Drvno-tehnološkoj konferenciji očekuje se oko 350 sudionika, a glavne teme su izazovi i ograničenja za daljnji rast sektora, institucionalno okruženje i gradnja drvom, tehnologije i tehnološka rješenja te sirovinski resursi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....