Kajmanski Otoci prekidaju višedesetljetnu praksu tajnosti podataka odlukom da će na uvid pružati podatke o više tisuća kompanija i hedge fondova koji su otvorili urede u tom karipskom poreznom raju. Britanski prekomorski teritorij želi se riješiti reputacije otočja za pranje novca, koje krije financijske tajne brojnih tvrtki što izbjegavaju plaćanje poreza u matičnim državama.
Snažni pritisci
Prema prijedlogu koji su vidjeli novinari Financial Timesa, moćna otočna regulatorna agencija CIMA izložila je financijskoj industriji planove o osnivanju javne baze podataka o fondovima smještenima na otočju. Baza će sadržavati i imena direktora od kojih mnogi upravljaju i stotinom tvrtki prijavljenih na otočju. U CIMA-inu planu se navodi i da će direktori morati proći postupke provjere kako bi dobili potvrdu da su kvalificirani za upravljanje kompanijama uime ulagača.
CIMA-in prijedlog uslijedio je nakon snažnih međunarodnih kritika poreznih oaza i pritisaka da otvore pristup tajnim podacima. Upravo su Kajmani podnijeli najsnažniji udar ljutitih američkih i europskih političara koji traže novu globalnu financijsku regulativu. Američki predsjednik Obama svojedobno je George Town, glavni grad Kajmanskih Otoka u kojem je registrirano gotovo 20.000 tvrtki, nazvao mjestom najveće zabilježene porezne prijevare u povijesti.
Problem hedge fondova
Toga su svjesni i u CIMA-i, pa u obrazloženju reforme navode da je u posljednja 24 mjeseca više poreznih oaza donijelo nove zakone i pravila koji vladama omogućuju uvid u podatke njihovih državljana.
Najnoviji zahtjevi za većom transparentnošću ne stižu, međutim, od političara, nego iz hedge fondova, koji su zbog netransparentnosti počeli zapadati u probleme s ulaganjem novca najvećih mirovinskih fondova u svijetu. Mirovinski fondovi pred svojim nacionalnim regulatorima nisu nikako uspijevali verificirati poslove s hedge fondovima Kajmanskih Otoka jer se nisu mogla saznati imena njihovih direktora.
- Već dugo tražimo veću transparentnost jer više nije prihvatljvo da direktori hedge fondova djeluju kao poštanska marka - izjavio je Financial Timesu Vincent Vandenbroucke iz hedge fonda Hermes BPK, koji ulaže uime nekih od najvećih britanskih mirovinskih fondova.
Uspoređujući ih s poštanskim markama, Vandenbroucke je htio upozoriti na praksu da upravitelji prijavljeni na Kajmanima sjede u upravnim odborima nekoliko stotina hedge fondova, što je za sve nedopustivo.
Walmartov model
Upravitelji prividno nude savjetodavne i nadzorne poslove, za što su plaćeni od 5000 do 30.000 dolara godišnje. Za kompanije iz ostatka svijeta koje žele izbjeći plaćanje poreza dovoljno je da je direktor njihovih tvrtki na Kajmanima osoba s otočja, a za poslovanje se brinu same. Inozemni se menadžeri šale da im je jeftinije kupiti pečat nego unajmiti kajmanskog profesionalnog direktora. Rekorder među njima možda je onaj za kojeg se otkrilo da službeno upravlja sa 567 tvrtki registriranih na otočju, od kojih su većina hedge fondovi.
Najmanje četiri direktora u odborima su više od 100 kompanija, a 14 u njih 70-ak. Svaki od njih upravlja imovinom vrijednom i nekoliko desetaka milijardi dolara. Nedavno je otkriveno da su dva upravitelja pronevjerila 110 milijuna dolara.
Ništa od toga ne bi bilo toliko zabrinjavajuće da Kajmani nisu sjedište dvije trećine svjetskih hedge fondova, čija vrijednost prelazi 2000 milijardi dolara, i to uglavnom mirovinskih fondova. Kevin Ryan, bivši šef hedge fonda koji je istraživao fondovsku industriju na Kajmanima za ABN Amro, to je nazvao Walmartovim modelom upravljanja, po kojem specijalizirane direktorske tvrtke preuzimaju upravljanje golemim brojem kompanije bez ijednog ukora kajmanskih regulatornih tijela. Čini se da će se to napokon promijeniti, iako je moguće da i ova inicijativa propadne kao nedavni britanski zahtjev da se na Kajmanima uvedu porezi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....